arrow up

Podijelite vijest:

Grčka opet traži ratni dug od Nemačke

Parlament u Atini je obavezao vladu da preduzme sve diplomatske korake kako bi Berlin isplatio svotu koja se procenjuje na 269 do 332 milijarde evra

Angela Merkel i Aleksis Cipras (Foto: EPA-EFE/Julien Warnand)
Angela Merkel i Aleksis Cipras (Foto: EPA-EFE/Julien Warnand)

Grčki parlament je ponovo većinom glasova izglasao zahtev kojim se vlada obavezuje da preduzme sve diplomatske korake kako bi Nemačka u potpunosti ispunila obavezu nadoknade ratne štete, koja je procenjena na 269 milijardi evra.

U rezoluciji koja se poziva na ranije odluke grčke vlade vezane za ovu temu, naglašava se da pitanje nadoknade štete nastale u Drugom svetskom ratu ostaje otvoreno kao neotuđiv dug koji ima moralnu, istorijsku i pravnu pozadinu i od koga Grčka nikada nije odustala. Naglašava se da zahtev ostaje aktivan u celini te da ne dolazi u obzir ograničavanje u potraživanju.

„Grčka će uputiti notu Nemačkoj, ponavljajući svoju nepromenjenu odluku baziranu na neotuđivom pravu da se isplati naknada štete koja proizlazi kao posledica nacističke invazije i okupacije i ratnih zločina nacističke Nemačke”, podsetio je premijer Aleksis Cipras i precizirao da je reč o zahtevu za nadoknadu materijalne katastrofe i razaranje strukture zemlje, naknadu za žrtve ratnih zločina, otplatu kredita i povratak ukradenog arheološkog blaga i dragocenosti.

Iako se slaže sa stavom Ciprasa i obavezom da se konačno reši ovo pitanje, koje su pokretale i prethodne vlade, ali ga nikada nisu dovele do kraja, opozicija je grčkog premijera optužila da pitanje ratne štete pokreće u okviru predizborne retorike.

Reč je o potraživanju koje se od 269 do 332 milijarde evra za štetu koju je Nemačka prouzrokovala u Drugom svetskom ratu, ali i za zajmove koje je Grčka pod pritiskom morala da odobri Trećem rajhu, a koji nikada nisu vraćeni. Nemačka vlada konstantno odbija da otvori ovo pitanje i tvrdi da je ono, politički i pravno, rešeno u procesu ujedinjenja Nemačke.

Pitanje naknade ratne štete je podelilo i političke partije u Nemačkoj ali je kancelarka Angela Merkel do sada više puta ponovila da je za nju ono zatvoreno. Međutim, zahtevi Grčke teško da bi mogli da se nazovu neosnovanim jer je, primera radi, uz zajam, za vreme rata iz zemlje izneto više od 10.000 predmeta antičke i vizantijske umetnosti koji do sada nisu vraćeni. Pritom, Grčka je jedina zemlja Evropske unija koja od Nemačke nije dobila ratnu reparaciju i kompenzaciju.

Autor: JASMINA PAVLOVIĆ STAMENIĆ

Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Miloš Ćirić

He was born on 9 April 1937 in the village of Gornji Podgradci,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​