arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

BEZ PRAVA NA MATERNjI JEZIK?!

cirilica.jpg

Pripremio: Boris NOGO

U Ministarstvu nauke, prosvjete, kulture i sporta Livanjskog kantona nisu htjeli odgovoriti na pitanje kada će djeci srpske nacionalnosti na području Glamoča biti omogućeno izučavanje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalnih predmeta

BANjALUKA, 10. OKTOBRA /SRNA/ – Djeca srpske nacionalnosti koja pohađaju obrazovne ustanove na području Glamoča u Federaciji BiH ni ove školske godine ne mogu učiti srpski jezik i književnost, niti grupu nacionalnih predmeta, što predstavlja aposlutnu diksriminaciju i kršenje osnovnih ljudskih prava.

Srbi iz Glamoča poručuju da im je na ovaj način još jednom stavljeno do znanja da su građani drugog reda i da su srpski jezik i grupa nacionalnih predmeta “protjerani” sa ovog područja.

Načelnik opštine Glamoč Radovan Marković ocijenio je da je ukupan položaj Srba na području glamočke opštine, ali i Livanjaskog kantona, katastrofalan i ponižavajući.

“Upućivali smo različite dopise vlastima Livanjskog kantona i Federacije BiH, potpise roditelja koji zahtijevaju uvođenje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalih predmeta, kao i odluke Opštinskog vijeća Glamoč, ali smo uvijek dobijali odgovor da – nema materijalnih sredstava za plaćanje kadra koji bi predavao te predmete”, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, opština Glamoč je spremna da snosi troškove finansiranja nastavnog kadra, ali se ništa ne može učiniti bez odluke Vlade Livanjskog kantona.
“Paradoks je što u našim obrazovnim ustanovama bosanski jezik predaje profesor koji je završio srpski jezik i književnost. Definitivno ne postoji dobra volja i želja za rješavanjem problema u obrazovnim ustanovama glamočke opštine”, kaže Marković.
On je napomenuo da djeca hrvatske i bošnjačke nacionalnosti imaju pravo na izučavanje maternjeg jezika i grupe nacionalnih predmeta.
“Mi, faktički, nemamo nikakavih uslova i mogućnosti za normalan život u ovoj opštini i kantonu. Zbog svih problema sa kojima se susreću srpske porodice polako napuštaju svoja ognjišta i odlaze na područja gdje će imati bar osnovne životne uslove”, zaključio je Marković.
Boris Piljak, čije dijete pohađa glamočku osnovnu školu, kaže da su roditelji ogorčeni što im djeca izučavaju hrvatski jezik i istoriju, prema kojoj su Srbi u BiH, okvalifikovani kao – “agresori”?!
“Ne vidimo izlaz iz sadašnje situacije, jer je aktuelna vlast odbacila sve naše zahtjeve i molbe. Ostaje nam samo da djecu ispišemo iz obrazovnih ustanova u našoj opštini i odemo zauvijek sa vjekovnih ognjišta”, rekao je Piljak.

Protonamjesnik glamočki Slobodan Kljajić istakao je da se trenutna situacija u obrazovnim ustanovama na području Glamoča mora popraviti i da je nedopustivo da srpska djeca izučavaju hrvatski jezik.
“Na području naše opštine vladaju veoma teški životni uslovi. Činjenica da nam djeca nemaju pravo na maternji jezik i grupu nacionalnih predmeta jasno govori da nismo dobrodošli na ovo područje”, rekao je Kljajić.

On se nada da će vlasti Livanjskog kantona ispraviti višegodišnju grešku i djeci omogućiti izučavanje srpskog jezika i grupe nacionalnih predmeta.
U Ministarstvu nauke, prosvjete, kulture i sporta Livanjskog kantona nisu htjeli odgovoriti Srni na pitanje kada će djeci srpske nacionalnosti na području Glamoča biti omogućeno izučavanje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalnih predmeta.
Srpske porodice sa područja Glamoča i lokalna vlast više godina zahtijevaju da se djeci omogući izučavanje srpskog jezika i književnosti i grupe nacionalnih predmeta.

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i neku

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika. Iako

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela sam

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu. Ja

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako skroman

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je produžio

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi je

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz, ali

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​