Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Koalicija udruženja izbjeglica apeluje da novi premijer Hrvatske Zoran Milanović podrži inicijativu ovog udruženja da se otvori dijalog između Srbije i Hrvatske o povratku imovine i stečenih prava izbjeglim i prognanim Srbima i građanima Srbije koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj.
U otvorenom pismu Milanoviću, koje će predstavnici Koalicije danas predati Ambasadi Hrvatske u Beogradu, navodi se da temelj dijaloga treba da bude Aneks G Bečkog sporazuma o sukcesiji u kome se navodi da će svim građanima biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine.
„Bečki sporazum ima karakter međudržavnog sporazuma i po međunarodnom pravu i članu 140 Ustava Hrvatske ima jaču pravnu snagu od običnih zakona. Takođe, tražimo da se postigne suštinski napredak u dijalogu u vezi uspostavljanja istih standarda u suđenjima za ratne zločine i rješavanje pitanja nestalih lica“, naveo je predsjednik Koalicije Miodrag Linta.
On ističe da Hrvatska nije vratila 40.000 oduzetih stanarskih prava, da 50 000 penzionera traži zaostale a neisplaćene panzije, dok više od 10.000 porodica traži naknadu štete za srušene kuće i privredne objekte u terorističkim akcijama van područja ratnih djelovanja.
Država Hrvatska se, kaže Linta, na osnovu rješenja sudova do sada uknjižila kao vlasnik u zemljišnim knjigama na više do 800.000 katastarskih čestica, čiji su posjednici, odnosno katastarski vlasnici do 1995. godine bili Srbi.
„Prema nezvaničnim podacima, više od 5.000 srpskih porodica traži poništavanje ugovora o prodaji kuća preko hrvatske Agencije za promet nekretnina putem lažnih punomoći i mehanizma dvostrukih ugovora, dok više od 5.000 srpskih porodica traži poništavanje ugovora o kupoprodaji kuća za vrijeme rata pod pritiscima i prijetnjama na relaciji hrvatski gradovi – područje Krajine i Srbije“, navodi Linta.
On dodaje da je hrvatski program stambenog zbrinjavanja diskiminatorski za prognane Srbe u odnosu na prognane Hrvate iz BiH.
„U Hrvatskoj je 95 odsto Srba osumnjičeno, optuženo i osuđeno za ratne zločine, a samo pet odsto Hrvata. U Hrvatskoj, prema podacima komisije za nestala lica Vlade Srbije, postoji više od 40 poznatih grobnih mjesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba i posmrtni ostaci više od 900 lica u Zagrebu koji se godinama ne identifikuju i ne predaju porodicama žrtava“, naveo je Linta.
Izvor: 
