fbpx
Претрага
Close this search box.
Ж | Ž

Подијелите вијест:

9.2. Pismo Gornjokarlovačkom vladičanstvu u Karlovcu

Obraćam se Vašem Preosveštenom i Blagorodnom Vladičanstvu i
Vama gospodine Vladika, osobno. Prilikom našeg posljednjeg ugodnog i korisnog
razgovora, kojeg se s blagodarnošću sjećam, pripomenuo sam da sam izradio jednu
Idejnu skicu za istraživanje problema pravoslavnih grobalja. Stanje
pravoslavnih grobalja je u takvom položaju da to smatram hrišćanskom i
civilizacijskom dužnošću. Izgledaju kao da su Srbi – pravoslavci bez vjere i
kulta održavanja grobova. Neka su namjerno ratom razarana, neka su zanemarena i
napuštena jer nema zavičajnih ljudi.

Kako Vaša Eparhija zahvaća većinu prostora gdje je nekad
živjelo pravoslavno stanovništvo, to bih želio s Vama pokrenuti istraživanje i
sanaciju ovog moralno nedozvoljenog fenomena. Isti problem odlučio sam
predstaviti mitropolitu Jovanu. Neki mi savjetuju da bi bilo nužno da se
obratim i Svetom Sinodu Srpske pravoslavne crkve. To ću učiniti samo uz Vašu suglasnost
i mitropolita Jovana.

            Iako su Srbi hrvatske prostore i
društvo zadužili radom, marom, krvlju i ljubavlju, integralni nacionalizam
pogromaštva – genocidom i etničkim čišćenjem bez ostatka, ništa nije poštedio.
Ni crkve ni groblja. Gospodine Vladiko, mrtvi ne mogu da se brane. Naš je
povijesni hrišćanski i civilizacijski dug da to učinimo na primjeren način. Da
Vam ilustriram: taj problem sam nedavno predstavio preminulom najvećem filozofu
našeg vremena, prof. emeritusu Milanu Kangrgi, bio je šokiran i pozlilo mu je.
Gostujući u jednoj »Latinici« osvrnuo se na to beščašće s izjavom da su neki
Hrvati „popapali mrtve Srbe“. Jer sam mu pokazao minirane grobove u Ravnim Kotarima.
Zaklinjao me je pred smrt da taj najsramniji čin osvete istražim i predstavim
javnosti. Ovaj problem predstavio sam na nekoliko naučnih skupova i time
upoznao golem broj intelektualaca. Imao sam razgovor sa 20 akademika Srpske
akademije nauka i umetnosti. Svi su me podržali i izrazili spremnost da daju
svoj obol u istraživanju ovog beščašća.

Dr Đuro Zatezalo u jednom zajedničkom razgovoru s Vama, dao
nam je na znanje da ima 6 mladih historičara koji bi mogli ovo istražiti.
Terensko istraživanje moralo bi naznačiti gabarite groblja, geostrateške točke
i obi[-]lježje katastarske čestice. Sve mora biti lege artis za unošenje u
geografske karte za zaštitu ovog sakralnog prostora. To su pravila svuda u
svijetu.

U
idejnoj skici (Sažetak) koju Vam prilažem sve je predviđeno. Ako dođe do istra[-]živanja
izradio bih poseban naputak istraživačima.

Zaklinjem Vas za razumijevanje jer ovo beščašće me i u snu
progoni i ne bih želio umrijeti prije nego trasiram istraživanje jednog
najvećeg apsurda kojim se žele zatrti tragovi prisustva Srba pravoslavaca na
ovim prostorima. Imajte u vidu da kad god se negdje kopa i naiđe na zemne
ostatke radovi se obustavljaju. Pošto se pravoslavna groblja većinom nalaze u
tzv. gmajnama, Hrvatska država će uskoro zakonom o zemljištu sve podržaviti i
time je problem pravoslavnih grobalja izvan nadležnosti zainteresiranih. Već
sam primijetio da reambulacijama preoravaju neke dijelove pravoslavnih
grobalja. Kad to postane urbano zemljište to će biti pravilo.

Prema tome, molim Vas za razumijevanje da me podržite kod
mitro[-]polita Jovana i da me savjetujete da li da se poradi ovog problema
obratim Svetom Sinodu.

Uz blagodarnu zahvalnost primite srdačan pozdrav,

prof. dr Svetozar Livada


Prilog:

Idejna skica projekta istraživanja stanja pravoslavnih grobalja u Republici Hrvatskoj

(Sažetak)

 

Istražujući
posljedice rata 1991-1995. godine u prostorima srpskih seoskih naselja u
Republici Hrvatskoj uočio sam morbidno stanje pravoslavnih grobalja. Osobito
onih koja su etničkim čišćenjem i »osvetom nacije« bila predmet namjernih
razaranja. U tim razaranjima ima pravih vandalizama do apsurda. Ne samo da su
razbijeni spomenici, ograde, ukrasi, slike, vaze, itd. nego su i minirani
grobovi, mrtvačnice, ograde i pristupni putevi.

U
pravilu gdje je prognano sve stanovništvo, groblja su nezaštićena, neodržavana
i služe kao ispasišta stoke. Najčešće su tako zakorovljena da su
neprepoznatljiva kao groblja. To je takvo stanje da se može smatrati golemom
hrišćanskom i civilizacijskom sramotom. Sanacija ovog problema ne može se
razriješiti bez posebnih istraživanja.

Poznato
je da su groblja kultno mjesto okupljanja. Kaže se da se narodi i civilizacije
»svijaju oko grobova svojih mrtvih«. Dakle, »mi stojimo na ramenima prethodnih
generacija i bdijemo nad njihovim grobovima«. Uostalom o životu nekih nestalih
civilizacija znamo samo po grobovima.

Letimični
uvid u stanje pravoslavnih grobalja, kao hrišćanske i civilizacijske sramote,
što ponovno naglašavam, mora se radi sanacije ostvariti samo posebnim
istraživanjem. Jer tamo gdje nisu namjerno razorena groblja, ali je prognano
cijelo stanovništvo, groblja su prepuštena stihiji prirodne degradacije,
odnosno zakorovljenja.

Usputno
napominjem da su u nekim zemljama grobovi i groblja svjetske znamenitosti i
turistička Meka. Na primjer: piramide, Luksor, zatim groblja Maja i Azteka.
Zatim razne mogile i nekropole u različitim dijelovima svijeta. Poznata su
groblja povijesnih bitaka: Troje, Kartage, Termopila, kod Petrograda,
Staljingrada, Kurtska, otvaranje Drugog fronta, kod Okinave, El-Alameina i
brojna druga. Nije za zanemariti ni čuvene bitke na moru (»plave grobnice«).

Najpoznatije
su ipak one masovne grobnice uz koncentracione logore. Od tih kod nas posebno
su poznate Jasenovac i Jadovno.

Prije
nekoliko godina Francuzi su slavili rođenje milijarditog Francuza. Na to im je
kontroverzni filozof, Garodi, sa sjetom dobacio: »Bolje bi bilo da tugujemo što
se taj dan nije dogodio mnogo ranije zbog francuskih kolonijalnih ratova ne
samo u Frankofoniji nego u mnogim dijelovima Evrope, Azije i Afrike, gdje smo
stvorili golema vojnička i civilna groblja.« Više su mu zamjerili na tu tužnu
dosjetku nego na to što je kao član CK KPF pod kraj života prešao na
muhamedanstvo.

Kod nas
su posebno poznata dva groblja. Ono iznimno hortikulturno riješeno u Varaždinu,
te ono arhitektonski oblikovano u Zagrebu (Mirogoj).

Ističem
da ljudski život nije samo ono dok traje nego i ono poslije. O tome postoje
razne teorije, mitovi i legende, npr. o selenju duša, o raju, pa i paklu.
Uostalom, poznati su razni kultovi i obredi opisani u bibliotekama knjiga o zagrobnom
životu koji se različito prakticira kod raznih naroda i religija. O tome
postoje brojna pisana svjedočanstva i evidentna praksa.

Prema
tome kako Srbi u Republici Hrvatskoj ne bi ispali kao narod bez vjere, običaja,
obreda i civilizacijskih vrijednosti i tekovina, groblja moraju imati svoj
institucijski kontinuitet. Da bi to imala, fenomen progona ljudi iz zavičaja,
zatiranja grobalja, zanemarivanja ili prepuštanja stihiji prirode, može se
izbjeći posebnim istraživanjem i što hitnijim saniranjem već doseglih sramotnih
posljedica. Mrtvi se sami ne mogu braniti. Njihove zemne ostatke možemo i
moramo samo mi, njihovi potomci, obraniti. U tom smislu predlažem sljedeći
sadržaj Upitnika o stanju pravoslavnih grobalja u Republici Hrvatskoj:

1. Naziv
naselja (ili više naselja) kojemu groblje pripada (naselje, općina, županija ‒
regija);

2. Broj
katastarske čestice groblja (prema zemljišnoknjižnom uredu općine);

3. Geografska
lokacija groblja (kote);

4. Utvrditi
starost groblja;

5. Stanje
groblja (opis) kao npr. stupanj devastiranosti, stupanj zapuštenosti,
održavanje, zanemarenost, karakteristična obilježja, detaljno utvrđeno stanje
groblja, npr. razbijeni spomenici, minirani grobovi, uništene mrtvačnice,
razorene ograde i dr.;

6. Utvrditi
postojanje masovnih grobnica ili grobova s oznakom »NN« (broj, lociranost u
okviru parcele groblja i druga obilježja);

7. Navesti
tko brine o groblju (npr. mjesna zajednica, grobar, lokalna vlast i dr.);

8. Postoji
li nadzor nad grobljem od strane lokalnih komunalnih organa i u čemu se sastoji
(budžetska sredstva, regulativa i dr.);

9. Stanje
pristupnih puteva (za pristup pogrebne povorke, posjetitelja itd.);

10. Priložiti
upitniku odgovarajuće foto i video snimke;

11. Izraditi
posebno uputstvo o popunjavanju upitnika.        

Подијелите вијест:

Помозите рад удружења Јадовно 1941.

Напомена: Изнесени коментари су приватна мишљења аутора и не одржавају ставове УГ Јадовно 1941. Коментари неприкладног садржаја ће бити обрисани без упозорења.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Пратите нас на друштвеним мрежама: