arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Đurđica Dragaš: Ježeva kućica na Brankovom mostu

26. mart 2025.

Na pločniku, tik kraj Save prestalo je da kuca jedno veliko srce, krajiško srce. Kišovit… nekako plačljiv dan. Pitam se kakav je bio onaj 26. mart pre tačno 41 godinu kada je jedan veliki čovek rešio da okonča svoj ovozemaljski “mali” život… Verovatno nije padala kiša jer, da jeste, možda ne bi izašao napolje, možda bi stao, odustao, nastavio da se bori. Možda je moglo tako, al’ nije! Branko je izašao, prošetao, popio kafu na terasi hotela Moskva, otišao do mosta imenjaka i bacio se. Na pločniku, tik kraj Save prestalo je da kuca jedno veliko srce, krajiško srce. Eee ljudi, da vi samo znate kakva su to srca!!! Puna

Sijekovac_naselje.jpg

Sijekovac: Zločin bez kazne

26. mart 2025.

U Sijekovcu su 26. marta 1992. godine ubijeni i Luka Milošević i njegova dva sina Željko – rođen 1968. i Dragan – rođen 1974. godine. Ostao je Lukin treći sin Saša od devet godina. Jedan od hrvatskih vojnika već je bio izvadio nož da ga zakolje, ali je naišao drugi vojnik i spasio dijete Jelica Zečević iz Sijekovca, kod Broda, za samo jedan čas zločinačkog divljanja pripadnika HOS-a i drugih paravojnih hrvatsko–muslimanskih jedinica ostala je bez muža, dva djevera i svekra. Istog dana, 26. marta 1992. godine, u Sijekovcu je ubijeno još 16 Srba. Pokolj Srba izvršili su pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske, zajedno sa paravojnim jedinicama koje su formirale SDA I HDZ

Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava

26. mart 2025.

MALA KNjIŽNICA MATICE HRVATSKE KOLO VL – SVEZAK 31. Dr. RUDOLF HORVAT LIKA I KRBAVA POVIJESNE SLIKE, CRTICE I BILjEŠKE SVEZAK II. POSEBNI DIO TISAK „TIPOGRAFIJE” D. D., ZAGREB ZAGREB 1941 IZDANjE MATICE HRVATSKE SADRŽAJ 1. Selo Boričevac 2. Brinje 3. Brlog na rijeci Gacki 4. Dabar kod Otočca 5. Gospić g. 1834. 6. Škole u Gospiću 7. Vodovod u Gospiću 8. Izbori nar. zastupnika u Gospiću 9. Gračac 10. Jezerane 11. Komić u Krbavi 12. Kompolje kod Otočca 13. Korenica 14. Kosinj gornji i donji 15. Lapac gornji donji 16. Lešće kod Otočca 17. Lovinac 18. Selo Medak 19. Novi kod Gospića 20. Trgovište Otočac 21. Izbori narodnih zastupnika u

Bojan Vegara: STUPNIK 26. maja1993.

25. mart 2025.

Sjetih se na momenat da možda nije istina da je Darko poginuo i da mu je i na Otesu život od snajpera spasila kutija metaka u džepu košulje. A onda preko pruge se začu kuknjava i bi mi jasno da je istina. Probudio sam se kad je mama zatvorila vrata i otišla u stanicu milicije na posao. Ostao sam da ležim na razvučenom dvosjedu u hodniku i gledao kako se zraci sunca probijaju kroz željezne grede na prozoru. Dugo sam ležao i gledao tu igru svijetla. Onda se probudio buraz, ustao sam i ubacio dva drveta u šporet i stavio tavu da nam ispečem jaja. Dvoje jaja njemu, dvoje meni

Hadzi.jpg

Stradanje kakvo se ne pamti, dogodilo se u Podrinju na Mladence, 22. marta 1942. godine

25. mart 2025.

Dozvoliti da nam se ponavlja ono što se desilo 1942. godine, bio bi smrtni grijeh. Hadži Branko Nikitović Časni Oci, poštovana sabraćo, potomci i poštovaoci srpskih žrtava u ratovima 20 vijeka, dragi učesnici ovog prvog Sabranja pomaže Vam Bog. Ne mogu a da nas na samom početku ne podsjetim na riječi Profesoke dr. Smilje Avramov koja kaže: “ Vijek koji je iza nas, hh vijek, bio je vijek veličanstvenih uspjeha srpskog naroda. Na vojnom polju pobjede srpske vojske slavljene su širom Evrope. Na naučnom polju velikani srpske nauke: Pupin, Tesla, Milanković udarili su temelje savremene tehnološke revolucije. Mudre riječi srpskih državnika s kraja 19. i početkom  20. vijeka ušle su

mitrovica.jpg

Stevo Lapčević: NEKOLIKO REDAKA O MITROVČANIMA UBIJENIM U JADOVNU

20. mart 2025.

Ove godine, Sremska Mitrovica i Muzej Srema obeležiće 82 godine od stradanja Srba Srema u leto 1942, stradanja čije je đurđevdansko odvođenje najistaknutijih nacionalnih radnika u Jadovno bilo samo uvertira. Nakon što je 10. aprila 1941. proglašena NDH, a nakon što je tri dana kasnije u Sremkoj Mitrovici formirana nova vlast na čijem čelu će se, uz nekolicinu predratnih zakletih ustaša naći i kompletno rukovodstvo predratnog HSS-a (predvođeni advokatom dr Petrom Gvozdićem), počelo se sa formiranjem ustaške organizacije. Vrlo brzo, grad na Savi dobio je svoj ustaški Tabor i Logor, kao i svoju 16. Ustašku (pripremnu) bojnu. Iz svih javnih službi proteruju se Srbi, zabranjuje se upotreba ćirilice, ukidaju se

Sveti-Vukasin.jpg

Mi što nas Vukašinove oči bole..

20. mart 2025.

Mi, zanjihani, jadovničkom uspavankom iz suza bakinih. Jadovničani,Mi što nas vode,oči iskopane.Vukašinove,Hercegovačke,Klepačke,Naše svete, predačke. Mi koji od rođenja,radimo svoj posao,noseći pretke iz jama. Zanjihani, jadovničkom uspavankom iz suza bakinih. Onom skrivalicom, sa ruba crne marame.Neostavljajući Vukašinove reči po strani,jer smo njegovu stranu rođenjem izabrali. I ne nosimo mi Vukašinovu ikonu. Sve nas, on nosi u večnost.njegovim tragom, nikad bestragom. Zaboravom. Nikad nečoveštvom, mržnjom i mrakom. Mi utkani u devojačke pletenice,Što kolo ispred crkve za slavu ne zaigraše.Mi što nas Vukašinove očibole, što smo stariji, sve jače. I ja ne znam dal` da jecam, ridam il` plačem, što živeh u vremenu u kom oči vade mačem, sa imenom Naroda mog. Autor:

Spomenko Gostić. Ilustracija: Pres-foto

Spomenko Gostić – godišnjica pogibije 15-godišnjeg junaka

19. mart 2025.

Dvadesetog marta obilježava se godišnjica kako je u odbrani rodnog sela Jovića na Ozrenu poginuo Spomenko Gostić, petnaestogodišnjak koji je odbio ponudu da se skloni od ratnih strahota i rame uz rame sa komšijama i prijateljima bio borac VRS.  Spomenkov saborac Brane Milivojević sjeća se da je dječaku umrla majka početkom 1992. godine, a već u septembru iste godine granata je pred kućom ubila baku sa kojom je živio. Ratni vihor ga je omeo i da nastavi školovanje, jer je bilo nemoguće iz Jovića ići u srednju školu u Doboju, pa se momčić privio uz vojsku, čiji borci su ga štitili, hranili i brinuli o njemu koliko su mogli. Spomenko Gostić je, sjećaju se

Pogledajte film ,,KOŠARE” (video)

19. mart 2025.

U režiji: Đorđa Bojanića, prof. istorije i đakona Dejana Jovanovića. Cilj ovog dokumentarnog filma je da približimo suštinu i značaj ove bitke i junaštva, koji ne ulazi u detalje bitke i strategiju iste. Kroz priču nas vodi borac i junak sa Košara Darko Anđelković i penzionisani general-pukovnik Vladimir Lazarević. Cela priča je protkana kroz naratorski deo i kazivanje pesnika dr Danila Vasojevića, brata junaka Ivana Vasojevića Jaguara, naglašava Đorđe Bojanić. Naš krajnji cilj je da ovaj film ponudimo svim školama u Srbiji da ga i đaci osmog razreda i srednjih škola pogledaju 25. marta u ponedeljak ili 11. aprila 2024. god, u nadi da dobijemo preporuku ministarstva prosvete. Narator u filmu je Boško Kozarski.

Bojanić: DAN SEĆANjA NA 17. mart 2004. Taj dan nazivamo POGROM, a može se nazvati i GENOCID

17. mart 2025.

Pre 16. godina na Kosovu i Metohiji izbili su najveći etnički zločinački motivisani sukobi od starne šiptara i dolaska međunarodnih snaga u okupiranoj srpskoj pokrajini. Priredio Đorđe Bojanić Taj dan nazivamo POGROM, a može se nazvati i GENOCID, evo i zašto… zar zatiranje svega Srpskog što je od antičkog doba građeno, te uništene crkve, manastiri, groblja, spomenici, ti pisani dokumenti, sva ta starina, oslikana, sve te uništene freske, ta uništena kultura, duhovnost i fizičko uništenje ljudi… zar to nije GENOCID nad jednim narodom, koji se našao usamljen dok je na svo to razaranje i uništavanje mirno gledala ta demokratska Evropa? Pitam se, kakav je to narod koji uništava groblja, koji se i

Hadži Mirjana Stojisavljević: Knjiga izlaska

16. mart 2025.

Nije pitanje hoćemo li ili nećemo da se borimo, nego hoćemo li ili nećemo da postojimo. Car Lazar Sada već u godinama kada „izvesni delovi moga života počinju da liče na ispražnjene dvorane palate jer je siromašni vlasnik odustao da živi u celoj palati” (M. Jursenar), odlučih da na jednom mestu saberem sopstvena razmišljanja o svome milom srpskom rodu. Stoga sam u svojevrsnu audijenciju primila vlastite uspomene na dvadesetdvogodišnju borbu za srpski jezik, i to od onog časa kada sam početkom maja 1992. godine sa rekom Srba morala napustiti Sarajevo. „Knjiga izlaska”, simboličnog naziva, sadrži u drugom delu pripovest o tome kako sam izašla iz ratom zahvaćenog grada, odbijajući da

Logorovanje u Jastrebarskom

16. mart 2025.

Učestalo negiranje ustaških logora, pogotovu dječjih, otvara rane rijetkih preživjelih žrtava: ‘Već godinama teško dišem. Srce mi svako malo trokira, no ništa me ne boli kao pozdrav ‘Za dom spremni’. U ranom me djetinjstvu taj zlokobni urlik budio u Staroj Gradišci i Jastrebarskom’, kaže Nikola Relić (88) Slavskog Polja. U posljednje se vrijeme sve češće u javnosti plasira teza da su ustaški logori, posebice dečji, bili zapravo ‘humana prihvatilišta’: daleko se u tom revizionizmu otišlo na skupu koji je pod krovom Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće pod nazivom ‘Istina i monstruozne laži o dječjem domu za ratnu siročad u Jastrebarskom od 1941. do 1945.’. Na

dr Jovan Rašković

Zavet i ispovest

16. mart 2025.

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i egocentrike. Često potpuno poremećene.  Piše: Miroslav Pušonja Naleteh sinoć na intervju sa akademikom Jovanom Jovom Raškovićem. U tom razgovoru pred svanuće političkih pa potom ratnih sukoba, Jova reče da smo u jednom periodu vremena živeli iznad naših mogućnosti (strani krediti o kojima se nije pričalo pre osamdesetih), da smo zborili iznad naše pameti (ideološko slepilo za stvarni svet u nama i oko nas) i da smo odlučivali iznad naših znanja (organi samoupravljanja). To nas je dovelo do stanja svesti da nam nema ravnih, i da ništa ne treba menjati.  U tom sjajnom intervjuu Jova još reče da je

zlocini_ustasa_k1.jpg

Zločini ustaša

15. mart 2025.

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANjA I SVJEDOČENjA Urednik mr Pavle Botić Novi Sad: Polet pres, 2003 Sadržaj Preskoči navigaciju ———————————————————————————————————————————– Predgovor >

Korenica – Hram Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila

Pokolj srpskog naroda u selu Homoljac, kod Korenice

15. mart 2025.

Pokolj srpskog naroda u selu Homoljac, nedaleko od Korenice počinjen je 14. marta 1945. godine, kada se već približavao kraj rata. U tom bezumnog pokolju Hrvati su pobili i zapalili 45 žitelja ovog malog srpskog sela. Iz kuća Lalića pobijeno je 37 duša, a iz Panjkovića šest. Pobijeni su Rade Paravina i Pera Stanić. Tako je u vatri izgorjela čitava porodica Miloša Lalića. Pored Miloša, izgorjeli su i njegova žena, tri sina: Mane, rođen 1932, Milan 1928, Stojan 1934. i dvije kćeri: Mara, rođena 1932. i Milica 1938.godine. Na spisku žrtava fašističkog terora nalazi se i ime Milene Lalić, koja je rođena 1944. godine. Vezane vijesti: MILENA

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA