Maratovska jama, kod Kistanja. Ustaše su 6. juna 1941. mučile, poklale i bacile 550 – 600 Srba, muškaraca, žena i djece       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.  

Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda Veljko Đurić rekao je da zločini koje je počinila ustaška legija Jure Francetića još nisu istraženi. Đurić je na sinoćnoj tribini pod nazivom „Da se ne zaboravi Srebrenica, juni 1943“ rekao da postoji mnogo dokumenata koji su dostupni i, što je za nauku interesantnije, postoji još i nedostupnih dokumenata koji će, kada budu dostupni i kada se svi stručno obrade, dati odgovor na pitanje u čemu su korijeni zla koje su počinile Francetićeve pukovnije. On je istakao da su neprecizni podaci o žrtvama koji se pominju u elaboratima koje je BiH sačinila 1947. godine o Francetićevim zločinima, kao i podaci koje je

Predsjednik prijedorske organizacije SUBNOR-a Veljko Rodić osudio je danas postavljanje bijele trake na spomenik narodnom heroju doktoru Mladenu Stojanoviću oko podignute ruke koja simboliše odlučnost borbe za sve ljude. Bijela traka na spomeniku Mladenu Stojanoviću „Takav čin zaslužuje osudu svih slobodarski nastrojenih ljudi, a posebno naše organizacije koja je osjetljiva kad neko za svoj račun i za svoje ciljeve želi da zloupotrijebi ime i djelo našeg proslavljenog doktora“, rekao je Rodić na konferenciji za novinare u Prijedoru. On je naveo da je organizator jučerašnjeg dana bijelih traka u Prijedoru želio obilježiti 31. maj 1992. godine. „To je dan koji je po svemu bio posljedica neuspjelog napada na Prijedor. Taj napad

Prema zvaničnim podacima, u Srebrenici i na Zalazju prije 72 godine ubijeno je 228 Srba, od kojih 80 djece. Prema nezvaničnim podacima, ta dva dana ubijeno je više od 250 srpskih civila u Srebrenici i okolnim selima. Polaganje vijenaca kod spomen kosturnice Priredio: Miro PEJIĆ Kod Spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici služen je parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine i treći dan Trojčindana na Zalazju. Na Spomen-kosturnicu, u kojoj su, kako je napisano, položeni zemni ostaci nekih žrtava, postavljena je nadgrobna ploča na kojoj je navedeno da je 29. jedinica natporučnika Nezavisne Države Hrvatske Josipa Kurelca,

Borci Osmaka o masovnoj grobnici pronađenoj u selu Snagovu. Demantovali Tužilaštvo BiH da tu leže strani vojnici Boračka organizacija opštine Osmaci demantovala je nedavne navode Tužilaštva BiH da posmrtni ostaci, pronađeni u selu Snagovo, nedaleko od Zvornika, pripadaju italijanskim i nemačkim vojnicima iz Drugog svetskog rata. BO Osmaci ističe da je na lokaciji sela Snagova koje je naseljeno muslimanskim stanovništvom, a povodom obeležavanja skupa u Srebrenici, uređivan prostor za odmarališta i, prilikom kopanja zemljišta, otkriven jedan deo ljudskih kostiju“. – Predstavnici Instituta za nestale na čelu sa gospodinom Muratovićem obratili su se Tužilaštvu BiH da im da odobrenje za otkopavanje grobnice, jer tvrde da se tu nalaze posmrtni ostaci Bošnjaka

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici biti obilježene 72 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine. Tačan broj nastradalih i sahranjenih u ovoj kosturnici nije nikada utvrđen. U Srebrenici su ustaše, prema njihovim pisanim dokumentima, 14. juna 1943. godine ubile više od 200 srpskih civila, jednu jevrejsku porodicu i jednog muslimana koji je bio oženjen Srpkinjom, te njihovu djecu. Tijela ubijenih su naknadno sakupljena i bačena u jamu na lokaciji sadašnje Policijske stanice u ovom mjestu, odakle je dio posmrtnih ostataka 1971. godine prenesen u sadašnju spomen-kosturnicu. Nakon svirepog