arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

PROF. DR GIDEON GRAJF ODRŽAO STUDENTIMA PREDAVANjA O JASENOVCU: O surovom stradanju srpskog naroda

Prof. dr Gideon Grajf posetio je Suboticu na poziv Fondacije ”Za srpski narod i državu” i u svečanoj hali Gradske većnice održao predavanje na temu “Jasenovac – njegovo moralno i istorijsko značenje”. Predavanju je prisustvovao gradonačelnik Stevo Bakić, zatim Milovan Drecun, predsednik poslaničke grupe prijateljstva sa Izraelom, polaznici Akademije mladih lidera, studenti fakulteta u Subotici i saradnici Fondacije. Prethodno je u saradnji sa Evropskim studentskim forumom, SKONUS-om i Jedinstvenom listom sa Pravnog fakulteta organizovano predavanje i za studente Univerziteta u Beogradu, u zgradi Rektorata. Prof. dr Grajf je istakao veliki značaj onoga što Fondacija radi za omladinu Srbije, imajući u vidu da za kulturu sećanja naroda jako važno da se

Gideon Grajf: Jasenovac varvarskiji od Aušvica

Ustaše su htjele da dodirnu, osjete žrtvu dok umire, dok su Nijemci bili distancirani. Postoje i druge razlike koje čine Jasenovac čak varvarskijim u odnosu na druge logore istrebljenja, rekao izraelski istoričar Gideon Grajf (Foto: Tanjug) Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je juče da je u svijetu i dalje malo poznat koncentracioni logor Nezavisne Države Hrvatske Jasenovac gdje je tokom Drugog svjetskog rata svirepo ubijeno oko 700.000 nevinih žrtava. „Najšokantnija je činjenica je da je taj pakao na zemlji, gdje je oko 700.000 nevinih ljudi brutalno ubijeno sa 57 različitih metoda, godinama bio potiskivan i nepoznat“, rekao je Grajf Tanjugu. Na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, stručnjak za holokaust Grajf je danas

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Parastos za stradale Bilogorce 02. novembra 2024. u Beogradu

U crkvi Svetog apostola i jevanđeliste Marka u Beogradu u subotu 02. novembra 2024. sa početkom u 11:00 časova biće služen parastos za stradale civile i poginule borce u okolnostima građanskog rata i poraća u Hrvatskoj 1991 – 1997 godine, porijeklom sa istočne Bilogore, te preko 100.000 pavoslavnih Srba, rođenih i sahranjenih na Bilogori i drugdje od 1552 do 2022. godine. Inicijativu za obeležavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je i organizuje i ove godine, Zavičajno udruženje „Bilogora“ sa sedištem u Beogradu. Na području istočne Bilogore, smeštene na severozapadu Hrvatske u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice, tokom i posle rata, od 1991. do 1997. godine, koliko je do sada

Velebitu moj..

Velebitu moj… Zaplačeš li mili,ikada onako k’o otac. Kad začuješ kroz tvojih jela grane umirućih duša,plača poj. Obuzme’l te, barem jednom u godini jeza kad se sjetiš bata krvavih nogu bosih, bez cokula i veza, što uz vrisku pijanih dželata ki vraga ljude k’o marvu uz planinu gone. Poznaš ti… Poznaš,sve te staze od Gospića sve do Otoka Paga. Velebitu moj… Zašto ćutiš više od pola ljudskog vijeka. Stotine ti kraških,dubokih grla u’seb skrivaš. Svako grlo k’o ždrijelo koje vodi do samoga pakla. Zastane’l ti bar u jednom od njih kost od muške noge i’l podlaktica Dječija… Ženska… Ljudska… Progovori…Progovori oče kako ti se u njedirima tvojim mrelo. Velebitu moj…

POGLEDAJTE DOKUMENTARNI FILM “GARAVICE”

Od sada film „Garavice“ i na You Tube platformi. Pogledajte besplatno. Dokumentarni film GARAVICE predstavlja priču o jednom od najvećih stratišta srpskog naroda tokom Drugog svjetskog rata. Film objašnjava i posljedice koje su uslijedile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu. Biblijsku tragediju obilježila je i nasilna islamizacija i pokatoličavanje Srba, umiranje i ostavljanje djece u smetovima Grmeča. Sudske presude i arhivska građa zabilježili su zločine iz strasti, skidanje krvave odjeće sa unakaženih srpskih žrtava i učešće djece muslimanskih i hrvatskih ustaša u zločinima. Film je baziran na više od tri hiljade dokumenata (sudske presude, saslušanja, zapisnici, izvještaji, proglasi

ustanak-u-lici.jpg

Dr Momčilo Diklić: ANTIFAŠIZAM U HRVATSKOJ

Tvrdnja, da je Hrvatska bila jedna od vodećih antifašističkih država, ako ne i prva u Evropi, je neviđeni apsurd. Uvod To se tvrdi, za državu, u kojoj je istovremeno porušeno preko tri hiljade antifašističkih spomenika. Ovo ne iznose samo desničari nego i mnoge druge strukture i razni pojedinci, koji su u poslednje dve decenije tako učeni. Tako je u „Večernjem listu“ 24.aprila 2012.godine objavljen tekst, povodom Milanovićevog  govora u Koncentacionom logoru Jasenovac, pod naslovom „Napokon razumna definicija hrvatskog antifašizma“. U tekstu se među ostalim konstatuje i sledeće: “da su Hrvati u Drugom svetskom ratu masovno sudjelovali na pobjedničkoj strani“, zatim se dodaje „Dakle neprijeporna je činjenica da su Hrvati masovno

Dr Milan Bulajić: Istina će nas osloboditi

Mada se dr Milan Bulajić upokojio prije petnaest godina, otrežnjujuće je njegove riječi čuti i danas, kada ga Jovan Ćulibrk u kontekstu revizionizma pominje kao „nesrećnika“. Da li je Srbija spremna da se suoči sa utvrđivanjem istine i odgovornosti za genocid, počev od klero-ustaške Nezavisne Države Hrvatske do danas? Koji su razlozi da premijer Srbije i predsednik Vlade Srbije obmanjuju javnost tvrdnjom da je Srbija podnela kontratužbu protiv Hrvatske, kada to nikada nije učinila? Ima li pravo srpska javnost da zna zbog čega se skriva od javnosti činjenica da je predsednik Međunarodnog suda pravde, najvećeg sudskog organa UN, čiji je Statut sastavni deo Povelje UN, dva puta pred Vladu Srbije

Potresno svjedočenje Mane Bobića o zločinu u Mlakvi (Lika) 6. avgusta 1941. godine (VIDEO)

Dana 6. avgusta 1941. godine oružane snage NDH (ustaše i naoružani civili iz Kosinja, Perušića i Pazarišta), odveli su od svojih kuća više stotina srpskih civila u zaseok Kosu i tu ih ubili spaljivanjem u kući, štaglju i pecani Jove Glumičića. Tada je ubijeno 286 stanovnika Mlakve, od koji je 122 bilo djece do 15 godina starosti. PRIREDIO: Đorđe Pražić Iz ustaškog vatrenog pakla spasilo se troje mlađih osoba: Nevenka Glumičić, Mane Bobić i Mane Mileusnić. Poslije Drugog svjetskog rata Mane Bobić je živio u Engleskoj, gdje se i oženio. Prvi i poslednji put posjetio je svoju rodnu Mlakvu 18. avgusta 1988. godine, kada je kod Branka Cvijanovića i Stevana

DUŠKO MUŽDEKA: U VLAOVIĆA NEMA TKO DA ORE

Knjiga evocira stradanje Srba 1941. godine. Autor kroz potresnu priču, potkrepljenu autentičnim događajima i ličnostima, govori o masakru nad srpskim stanovništvom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koji je prerastao u najveći zločin genocida. Duško Muždeka, srpski humanista, književnik, pravnik, rođen je 1920. godine u Glini, Banija, a umro u Beogradu 2008. godine. Pravni fakultet upisao je u Zagrebu. Međutim, 1941. godine, ustaše su ga zajedno sa porodicom i drugim Srbima deportovale u logor Caprag u Hrvatskoj. Po izlasku iz logora, preselio se u Beograd i 1944. godine učestvovao u borbama na Sremskom frontu. Pravni fakultet završio je u Beogradu. U periodu Informbiroa proveo je dve godine kao zatočenik na Golom otoku. Poslednju

Stanko Opačić Ćanica: Dijete vađeno iz majčine utrobe ne može biti ničiji pristalica, pa ni NOP-a, ali je i ono bilo zaklano od ustaša (1989)

Danas se sluša nadbiskup Franjo Kuharić koji kaže da je u Jasenovcu pobijeno 40.000 ljudi, i to većinom Hrvata. Sve je išlo u pravcu da se zločini genocida prikriju Stanko Opačić Ćanica organizator je ustanka na Kordunu, komandant bataljona, član Predsedništva ZAVNOH-a, član Predsedništva AVNOJ-a, Glavnog štaba Hrvatske. Otvorio je Prvo zasedanje AVNOJ-a, prvi progovorio o ustaškim zločinima na Kordunu, Baniji i Lici. Bio je ministar u vladi Hrvatske i član CK Jugoslavije. Godine 1950. optužen je i uhapšen zajedno sa Radom Žigićem i Duškom Brkićem kao IB-ovac. Pod istragom i kaznom na Golom Otoku proveo je ukupno tri godine i dva meseca. Stanko Opačić Ćanica živi na Kordunu u

Pozadina ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića: Obaveštajac Vladeta Milićević je krunski svedok koji je znao sve o ustašama, i ne samo o njima

Obaveštajac Vladeta Milićević je u više navrata, kontinuirano od leta 1934. pa sve do dana atentata u Marseju 9. oktobra, izveštavao Beograd o planovima za ubistvo kralja Aleksandra Karađorđevića. „U svetskim policijskim analima ne postoji nijedan atentat o kome se unapred više znalo, a da je, kasnije, uspeo!“, reći će Milićević. Njegovo svedočenje o pozadini atentata čini ga jednim krunskih svedoka tajne istorije 20. veka. Piše: Dragan Bisenić Gotovo sve što znamo o delovanju ustaškog pokreta između dva rata kao i o njihovoj ulozi u ubistvu kralja Aleksandra Karađorđevića koje se dogodilo 9. oktobra 1934. dugujemo dr Vladeti Milićeviću, vodećoj ličnosti međuratne jugoslovenske obaveštajne službe. Poslednjih godina, njegovo ime počelo je

kukunjevac.jpg

POKOLj U KUKUNjEVCU 11. OKTOBRA 1942. GODINE

Na ovaj dan 1942. godine hrvatske ustaše ubile su 243 mještana slavonskog sela Kukunjevac. Nakon upada u selo u noći 10/11. oktobra 1942. godine hrvatske ustaše pohvatale su Srbe iz sela, dovele ih u portu seoske crkve posvećene Svetoj Petki, a potom odveli do obližnjeg Dikleničkog potoka gde su ih na najmonstruoznije načine likvidirali. Jedan od preživjelih pokolja u Kukunjevcu i neposredni svjedok ovog svirepog zločina hrvatskih ustaša, Stevan Konjević, u jednom od svojih prisjećanja o zločinu je rekao slijedeće: ,,Bili smo djeca, nikome ništa loše nismo učinili niti vjerovali da neko može uzeti kamu, malj, oružje i krenuti da nas ubija. To se dogodilo, a samo mali, neznatan broj

BANjALUKA, 12. OKTOBAR 2024. GODINE: Književno veče “Prebilovci u srpskoj književnosti“

U sklopu programa biće predstavljen zbornik radova o Prebilovcima “I ispod sive druge boje žive“. U organizaciji Udruženja Hercegovaca  i udruženja Besjeda u Banjaluci, u vijećnici Banskog dvora, u subotu 12. oktobra 2024. godine sa početkom od 18 časova biće održano književno veče “Prebilovci u srpskoj književnosti“. U sklopu programa biće predstavljen zbornik radova o Prebilovcima “I ispod sive druge boje žive“. Besjede:• dr Sena Mihailović Milošević, Institut za srpsku kulturu Priština/Leposavić recezent Zbornika;• Ranko Pavlović, književnik iz Banja Luke;• Aco Dragićević, priređivač Zbornika;• Pavle Ekmečić predsjednik UO Udruženja Ognjište iz Prebilovaca saizdavač Zbornika. Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA

Đurđica Dragaš: BEZIMENA

Bura će ti lička uspavanka biti, more će ti rane vidati Kamen mi na grudima leži. U tuđem grobu, ja i duša moja. Rastasmo se i sastasmo, kao noć i novi dan, kao oblak i sunce, kao večiti krug života. Ne bole me rane moje, izlomljeni prsti kojima sam kamen grebala, živa zakopana. Ti me boliš, radosti moja. Boli me što te rodih da samo zlo upoznaš. Oprosti što te na grudi ne privih, što te se ne nagledah. Praštaj što ti majka ime ne dade, što će te večno radošću zvati. Spavaj sada, neljubljeno moje. U grobu hladnom gnezdo sam ti svila. Bura će ti lička uspavanka biti, more

Na stratištima u Bihaću ustaše ubile 384 studenta i đaka

Na stratištima u Bihaću počinjena su svirepa ubistva Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a jedan podatak o žrtvama rata u tom mjestu od 1941. do 1945. godine govori da su ubijena 384 studenta i đaka, izjavio je paroh bihaćki Slaviša Milinović. Milinović je rekao da je mnogo srpske djece iz Bihaća stradalo od ustaša, ali da tačan broj nije upisan. On je istakao da su djeca ubijana na najsvirepije načine – klanjem, strijeljanjem, bacanjem u jame, prebijanjem i odsijecanjem dijelova tijela. – Jedan podatak koji govori o žrtvama rata u Bihaću 1941-1945 kaže da su 384 studenta i đaka stradala, dok je postradalo 2.200 izdržavanih lica, što znači da je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.