arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Ružić

Krivi što ne pamtimo i što im verujemo!

Srbi su pobednički narod. Mi smo narod koji ume da voli, narod koji ume da prašta i narod koji ume da ugosti. Neretko nas proglašavaju i narodom koji najviše zna, najviše ume i najbolje se snalazi. Srbi su svetu dali mnogo umnih glava. Dobili smo silne ratove, više njih za druge, nego za sebe. Borili smo se protiv svega što je pretilo nama i svetu. Sebe smo ispostili kako bi imali oni koji nikada nisu imali. Međutim, Srbi znaju da budu i prepredeni. Mi smo narod u kojem se sve može prodati za pare ili funkciju. Fotelja je nešto što će porodice posvađati, braću pobiti i kuću zaravniti. Za vlast

Vladimir Kolarić

Vladimir Kolarić: Protiv zaborava – potrebno je jedno veliko DA!

Izlaz je u suočavanju, a ne u bežanju i zaboravu. Ni u prividnoj udobnosti i lukrativnom poslušništvu. Ni u preziru prema sunarodnicima koji se nisu dobro snašli u sadašnjim okolnostima, ili su prosto mladi ili stari, ili o ponečemu drugačije misle Isak Baševis Singer je u jednom razgovoru opisao stanje jedne zajednice getoizovanih Jevreja, koji su se pred lebdećom opasnošću, koja će se i završiti stradanjem masovnih razmera, branili zaboravom, zatvaranjem očiju pred očiglednim u spoju sa pasivnošću i nekom vrstom nehajnosti i infantilne veselosti. Danas u Srbiji osećaj lebdeće opasnosti kao da je veći nego ikada ranije, bar u poređenju sa prethodnim decenijama. Opasnosti koja je tim veća što

Tagescajtung: Hrvatska katolička zajednica negira Jasenovac usred Njemačke

Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina u Jasenovcu, a njemačke biskupije Rimokatoličke crkve malo šta čine da to spriječe, proizlazi iz istraživanja koje je sproveo berlinski dnevnik „Tagescajtung“. „Tagescajtung“ je prikupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje 10 njemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“, koji, kako konstatuje list, „relativizuje Holokaust“, prenosi „Dojče vele“. U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko, kako navodi berlinski dnevnik, bilježe ozbiljni istoričari. Njemački list navodi da Sedlar dokazano koristi falsifikovane isječke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora poslije Drugog svjetskog

GLAVU DAJEM, ALI SVOJ NAROD NE OSTAVLjAM: Da li smo dostojni ljubavi Svetog Save Gornjokarlovačkog

Od Svetog Save do današnjih dana jedina konstanta srpskog naroda je Srpska pravoslavna crkva. Kada pogledamo pravoslavni kalendar teško je nabrojati sve srpske svetitelje. Kroz vijekove ih je bilo mnogo, ali posebno su upečatljivi oni koji su stradali u vrijeme zločinačke NDH. Prema istraživanju sveštenika Velibora V. Džomića u četiri godine ustaških zločina ubijeno je 205 pravoslavnih sveštenika, tri episkopa i dva Mitropolita. Neki od njih proglašeni su svetim, a među tim žitijama posebno je upečatljiva sudbina episkopa gornjokarlovačkog Save Trlajića. Podsjećanje na njegovu sudbinu posebno je važno danas u vremenu kada postoje oni koji pokušavaju da operu biografiju Alojzija Stepinca. Naime, prema svjedočanstvu sveštenika Jovana Silaškog koje je objavljeno

U susret prazniku – Sveti sveštenomučenik Sava Gornjokarlovački

Episkop Sava Trlajić (svetovno ime Svetozar), rođen je 1884. godine u Molu od oca Stefana i majke Jelisavete rođene Karakašević. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, gimnaziju sa velikom maturom u Novom Sadu, a Bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Pravni fakultet završio je u Beogradu, a ispit Pravosuđa položio na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Rukopoložio ga je episkop temišvarski za đakona 19, a za prezvitera 27. istog meseca 1909. godine. Kao parohijski sveštenik službovao je u Pečki i Bašaidu. Početkom 1927. izabran je za referenta, a ubrzo i za glavnog sekretara Svetog arhijerejskog sinoda. Kao udov sveštenik, zamonašio se 27. oktobra 1929. u manastiru Krušedolu. Ubrzo je proizveden za protosinđela

U pripremi nova knjiga o Jadovnu – pozivamo dobrotvore

U pripremi je drugo, dopunjeno izdanje knjige „Jadovnička golgota sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve 1941. godine“, autora jereja SPC Dragana Šućura. Prvo izdanje knjige je objavljeno u izdanju udruženja građana Jadovno 1941. početkom 2014. godine sa blagoslovom Episkopa banjalučkog gospodina Jefrema. Knjiga svjedoči o Pokolju, o stradanju sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag. Jerej Dragan Šućur diplomirani je teolog i magistar istorijskih nauka, a trenutno službuje kao vojni sveštenik u Banjaluci u Oružanim snagama BiH. Pošto autor nije bio zainteresovan za drugo izdanje ove vrijedne knjige, ponudio je da udruženje Jadovno 1941. otkupi autorska prava za iznos od 3.000 KM. Mada je traženi iznos bio

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

SPC:Pripojeni Srebrenica, Bratunac, Milići, Vlasenica, Han Pijesak i Olovo

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve /SPC/ odlučio je da dijelovi Zvorničko-tuzlanske eparhije, odnosno opštine Srebrenica, Bratunac, Milići, Vlasenica i Han Pijesak u Republici Srpskoj i Olovo u Federaciji BiH /FBiH/, budu pripojeni Mitropoliji dabrobosanskoj. Na zajednički prijedlog Njegovog preosveštenstva episkopa zvorničko-tuzlanskog Fotija i Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, Sveti arhijerejski sabor je prošle sedmice odlučio da cjelovito arhijerejsko namjesništvo Srebreničko-podrinjsko, te Parohija olovska iz arhijerejskog namjesništva Tuzlanskog u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj pripadne Mitropoliji dabrobosanskoj. Na internet stranici Mitropolije dabrobosanske navodi se da je riječ o 13 parohija, četiri manastira i jednom metohu, 13 parohijskih hramova i 29 filijalnih hramova. Ovim je vraćeno stanje Mitropolije dabrobosanske prije pripajanja ovih njenih dijelova

Verske komisije „na oku“ držale episkope pola veka

Dr Jovan Janjić, kulturolog, govori za naš list. Komunističke vlasti išle na totalno obezboženje društva. Crkvi oduzeta imovina da bi morala da moli za „pomoć“ SRPSKA crkva slavi osam vekova autokefalnosti. Od Svetog Save, vekovima, naš narod svoj identitet, svoje nacionalno i duhovno biće gradi na zavetnom opredeljenju „bolje ti je izgubiti glavu, nego svoju ogriješiti dušu“, da je duhovno pretežnije od materijalnog. A onda dođe neka nova vlast i sve to izokrene, s jedne strane uzima, a s druge strane ne priznaje dušu – sve svodi na prolazno i materijalno. U nastojanju da stvore „novog čoveka“ i „novo društvo“, komunističke vlasti išle su na totalno obezboženje tog društva. Za

BANjA LUKA: Promocija knjige Dragana Grujića

Dragan Grujić: Susret Istoka i Zapada u bogoslovlju hrvatskih kontroverzista 18. vijeka Iz Predgovora autora Knjiga koju čitalac ima pred sobom predstavlja entuzijastičnu želju autora da se, po ko zna koji put u istoriji, otvore nedorečena i sporna pitanja koja vijekovima narušavaju jedinstvo Crkve, u nadi da će se ukazujući na njih na ovakav način, roditi želja za njihovim odgovorima u Istini. Teme koje se obrađuju mogu se okarakterisati kao svojevrstan lavirint i putokaz u hrišćansku inicijaciju, podijeljenu i analiziranu kroz sporna i kontroverzna pitanja o Krštenju, Miropomazanju i Evharistiji – između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve na ovim prostorima. Kao povod pisanja ove knjige predstavljeni su hrvatski liturgičari i kontroverzisti

ČEMU PROGLAŠENjE SVETIM AKO ISTINA NIJE JASNA?

Papa Franjo smatra da proglašenje Alojzija Stepinca svetim „ne bi služilo ničemu ako istina nije jasna“. Na povratku sa trodnevne posjete Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji papa Franjo je u izjavi za HRT naveo da je Stepinac „bio krepostan /uzoran/ čovjek, pa ga je Crkva proglasila blaženim“. „Ali, u određenom trenutku, u procesu kanonizacije postoje nejasne tačke – istorijske tačke“, rekao je papa Franjo. Papa ističe da se „molio, promišljao, tražio savjete i uvidio da treba da zatraži pomoć od /Njegove svetosti patrijarha srpskog/ Irineja“. „On je veliki patrijarh. Irinej je pomogao, formirali smo zajedničku istorijsku komisiju i sarađivali. I Irineju, i meni je jedini interes istina“, napominje papa. Papa Franjo

Sandra Blagić: Svaka humka ima jednu Jelenu, Stoju, Milicu, Aleksu, Radu, Stojana, Milana, Jovana

Kiša neumorno pada a vjetar fijuče i probija do kosti. Probija do same duše koja se smrzne čim vidi humke Donje Gradine. Nepregledna polja sa grobnicama kojih ima na stotine. Kiša koja pada nije kiša već suze naših mučenika čije su kosti još uvijek prekrivene travom. A njihove duše sa Gospodom stoje. Stoje i gledaju potomke, poštovaoce kako se odnose prema njima. Stotine ljudi i djece koračaju stazom od tucane cigle i ne znaju gdje su došli. Ne znaju da hode po kostima pradjedova, kostima djece, baka i majki. Nema više tišine…čuje se smijeh, vrisak, cika, aplauz. Slabo se čuje molitva i poj sveštenika, slabo se čuju oni koji bi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.