arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dragomir Davidović: SMILjA AVRAMOV

30. januar 2021.

Nije više sa nama Smilja Avramov (+ 2.10.2018.). Pravo je rečeno: „Ono što je Isidora Sekulić u književnoj esejistici i ono što je Desanka Maksimović u srpskom lirskom pesništvu, to je – usudio bih se da kažem – Smilja Avramov u našoj pravnoj nauci“ (Dragan Nedeljković). I više od toga, Smilja Avramov je jedan od vodećih stručnjaka za Međunarodno javno pravo ne samo u Srbiji, nego i u celom svetu. Rođena u Pakracu pre sto godina, 15. februara 1918, na Sretenje, završila je gimnaziju u Sušaku 1936, studirala prava na univerzitetima u Beču i Zagrebu, doktorat pravnih nauka stekla je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950. Započela je pravničku karijeru

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Vasilije Krestić: O SANU i njenom predsedniku

29. januar 2021.

Ne delim mišljenje predsednika SANU gospodina Kostića da su Kosovo i Metohija i de facto i de jure izgubljeni. Međutim, nisam spreman da osporim pravo gospodinu Kostiću da o statusu Kosova i Metohije misli drugačije od mene. U protestima koji su se zbili protiv SANU i njenog predsednika Vladimira Kostića više puta, u raznim prilikama, neki od protestanata su me pozivali da se izjasnim o čitavoj situaciji koja se tiče Akademije i njenog čelnog čoveka a u vezi s njegovim izjavama o statusu Kosova i Metohije. Nisam bežao od oglašavanja, ali, uprkos pozivu protestanata da se oglasim, mene niko, nijedan novinar, nijedan medij do danas nije pozvao da dam bilo

Dr Slobodan Prodić: RETROFUTURIZAM HRVATSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (knjiga)

12. januar 2021.

Predstavljajući nam istorijat tzv. Hrvatske pravoslavne crkve, dr Slobodan Prodić u ovoj knjizi jasno ukazuje ne na pojavu nego na proces koji je, sasvim umesno i precizno, definisao kao retrofuturizam. Razmera i strahote genocida koji su hrvatske ustaše od 1941. do 1945. godine izvršili prvenstveno i najviše nad Srbima, ali i nad Romima i Jevrejima, na prostoru naci-fašističke, genocidne tvorevine – nemačko-italijanskog kondominijuma pod nazivom „Nezavisna država Hrvatska“ – nekako su u stranu gurnuli jednu ustašku tvorevinu – tzv. Hrvatsku pravoslavnu crkvu, koja je osnovana 5. februara 1942. godine „zakonskom odredbom“ Anta Pavelića. Šira javnost gotovo da ništa nije znala o tzv. Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi sve do pojave knjige dr

Episkop Atanastije (Jevtić): Velikomučenički Jasenovac posle Jasenovca (odlomak)

15. decembar 2020.

Prilozi Radovana Trivunčića o zatiranju tragova i Dušana Tomića o falsifikovanju broja žrtava Jasenovca. Ko je i zašto odlučio da se 1946-47. zatiru tragovi logora Jasenovac? Predlažem, da istraživači pokušaju pronaći odgovor na nejasnoće: 1. Zašto, gdje i tko je odlučio da se 1946. i tokom 1947. godine preduzmu mjere zatiranja traga bivšeg KCL „Jasenovac“? Spomenuo bih da je logorski zid bio u 70-80 odsto svoje dužine čitav. Da su zidine stražarnica, tj. osmatračnica bile samo djelomično urušene. Da je tzv. ciglanska peć Ringof, preuređena za krematorij, bila dostupna i prohodna za sve do 1950. godine. Da su zidine električne centrale, stolarije, lančare i pilane mogle biti vrlo uspješno konzervirane

Livno

Zlotvori

13. decembar 2020.

Ako je suditi po sjećanjima preživjelih, po tome kako govore o svojim stradanjima, po kazivanjima o zločinima i zločincima, reklo bi se da Srbin — Dinarac ne umije da mrzi. U njegovim riječima nema žuči ni kada govori o najstarvičnijim zločinima. Nema grkih riječi i kletava ni za najveće zlotvore i sve se uglavnom svodi na prezir, na nepominjanje. Nasuprot tome, ne štedi riječi, tople i ljudske, kad valja istaći dobrotu, gest čovječnosti i žrtvovananja drugovjernika. Samo tako se, čini se, može i razumjeti njihovo vjerovanje da se zla ne mora bojati onaj ko zlo ne čini, skrušenost, pomirljivost i naivnost sa kojom su i Srbi u livanjskom kraju te

Dr Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Petrinje

26. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA PETRINjA Stevo Simić, Cepeliš Hrastovica Tukle su nas ustaše, gazile nogama, čupale kosu i brkove Godine 1941. imao sam 44 godine života, suprugu i dvoje djece. Mirno smo živjeli i bili u dobrim odnosima sa susjedima Hrvatima. Pomagali smo se u poslu, išli jedni drugima na svetkovine, Božić, Uskrs, Krsnu slavu i druge praznike. Međutim sve se promijenilo kada se uspostavila Nezavisna Država Hrvatska 10. aprila 1941. godine. Već 18. toga mjeseca iste godine uhapsio me ustaški povjerenik iz Hrastovice, učitelj Milan Banić. Sutradan me oslobodio Hrvat, trgovac

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Baniji u selu Veliki Gradac

25. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA VELIKI GRADAC Gligorije, Gligo Živković, Veliki Gradac „Volite li da vas koljemo noževima ili ubijamo iz pušaka?” pitale su ustaše! „Godine 1941. imao sam 50 godina života. Dana 19. novembra iste godine iz Petrinje došle su ustaše u Kraljevčane i iz njega rasporedile i u naša druga srpska sela: Veliki Šušnjar, Dodoše, Grabovac, Martinoviće, Veliki Gradac i druga. Većina muškaraca uspjela je pobjeći u obližnje šume. U selima su ostale uglavnom žene s djecom i starci. Nekoliko žena imale su pisma dobijena od svojih muževa koji su bili

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Rakovice na Kordunu

21. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN RAKOVICA Ustaše 19. ustaške bojne pod komandom Milana Mesića, potpomognute ustašama, domobranima i oružnicima iz Rakovice, Drežnika, Vaganca, Slunja i Bihaća 23. jula 1942. godine pohvatale su 255 srpskih seljaka, muškaraca, žena i  djece iz sela Nova Kršlja, Kordunski Ljeskovac, Grabovac i Sadilovac, te su sve opljačkali i sve kuće i gospodarske zgrade zapalili. Od pohvatanih 255, dana 23. jula 1942. poklale su ustaše u općinskoj štali njih 76, muškaraca 70 i jednu ženu, Maru Vuković s petero djece, jednim tek rođenim. Kata Bosnić Radaković, Stara Kršlja  Rakovica

Predrag Ristić

I Beograd vapi za jasenovačkim memorijalom: Srpska tela su rekom stizala iz Hrvatske

21. novembar 2020.

Arhitekta Peđa Ristić: Na tri mesta u Beogradu prikupljani leševi iz reke.Hrvatski zločin Savom rasut do Crnog mora. Kod Kule Nebojše na Kalemegdanu, na Ratnom ostrvu od 1942. do 1945. sahranjivane su ustaške žrtve. (Napomena redakcije Jadovno 1941.: Ovaj prilog je objavljen na portalu NOVOSTI 3. maja 2016.) Dve reke, Sava i Dunav, na neki način odredile su sudbinu arhitekte Peđe Ristića, autora nekih od najlepših novijih srpskih crkava. Bivši član „Medijale“, a potom Enfant terrible beogradske umetničke scene danas ima 87 godina. Bio je u timu Bogdana Bogdanovića kada je ovaj pravio jasenovački spomenik Kameni cvet. Potom je prošle decenije u Skupštini grada pokrenuo inicijativu da se na Velikom

Milutin Živković: NDH U SRBIJI

19. novembar 2020.

Ustaški režim u Priboju, Prijepolju, Novoj Varoši i Sjenici (april–septembar 1941) Milutin Živković: NDH U SRBIJI (PDF) Izdavači: DRUŠTVO ISTORIČARA SRBIJE „STOJAN NOVAKOVIĆ“ INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU PRIŠTINA-LEPOSAVIĆ Urednik: Prof. dr Momčilo Pavlović Recenzenti: Prof. dr Momčilo Pavlović Prof. dr Ljubodrag Dimić Dr Kosta Nikolić Dr Bojan Dimitrijević Prevod arhivske građe sa italijanskog: MA Dubravka Nešić Lektura: Ana Gvozdenović Prelom teksta i korektura: Nebojša Stambolija ISBN 978-86- Objavljivanje ove knjige pomoglo je Društvo istoričara Srbije „Stojan Novaković“ i gospodin Milenko Vujić iz Beograda

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Kordunu u selu Begovo brdo

18. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN BEGOVO BRDO U ovom malom kordunaškom selu, Begovo Brdo, ustaše su na najokrutniji način ubile 137 srpskih seljaka, najviše djece u starosti od 15 godina. Najveći zločin počinili su 3. aprila 1942. godine, kada je ovim krajem prolazila Pavelićeva tjelesna bojna pod komandom Ante Moškova. Tada su izmasakrirali 121 muškarca, žena i djece. Njih 73 su poklale ustaše u šumi Latićkima kod sela Batnoge iskopavši pod batinama zločinaca sami sebi masovnu grobnicu. Istoga dana hvatali su srpske seljake kod njihovih kuća, na njivama i pobili ih 48 kako

Početak freskopisa u Smiljanu

17. novembar 2020.

Blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima započeli su radovi na živopisanju hrama Svetih Apostola Petra i Pavla u Smiljanu. U ovom hramu je službovao srpski prota Milutin Tesla otac jednog od naših najvećih naučnika Nikole Tesle. Nikola Tesla je kršten u ovom hramu 1856. godine. Pre početka freskopisanja hrama predhodili su pripremni radovi zidova hrama. Freskopisanje hrama vrši sveštenik Milan Radusin diplomirani ikonopisac iz Eparhije dalmatinske. U Smiljanu se 1697. godine pominje drveni hram i 17 srpskih kuća, a nalazi se i na spisku pravoslavnih parohija u Karlovačkom generalatu iz 1700. godine. Zidani hram sagrađen je na temeljima te stare crkve izgrađene od drveta, a izgradnju je odobrila carica

Dr Đuro Zatezalo: Pokolji na području Slunja i Cetingrada na Kordunu

16. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN SLUNj – CETINGRAD Izvadak iz „Spomenice za župu Slunj” Broj: 106/944 (strana 95. i 96.) Pokolj pravoslavaca u Slunju (tzv. čišćenje)       „…Koncem srpnja 1941. došao je iznenada bez ikakvog najavljivanja ustaški poručnik povratnik Vital Baljak sa teretnim samovozom i nekoliko stotina pušaka (navodno 400), nije se javio niti kotarskoj oblasti, ni ustaškom stanu, ni oružničkoj postaji, nego je na svoju ruku počeo pozivati ljude pod oružje. Odmah su mu se prijavili na uslugu Žarko Kovačević, učitelj iz Cetingrada, rođeni Slunjanin, koji se par dana prije toga vratio iz

Miroslav Lazanski (Foto: Sputnik/Aleksandar Milačić)

GOVOR KOJI JE ODJEKNUO MOSKVOM: Lazanski ispričao surovu istinu o hrvatskim zločinima nad Srbima (VIDEO)

15. novembar 2020.

Ambasador Srbije u Ruskoj federaciji, Miroslav Lazanski govorio je na multimedijalnoj izložbi Jasenovac – najveći ustaški logor smrti Milenka Đorđevića, u okviru Međunarodnog projekta Tragedija. Prevazilaženje. Podvig. 1418 koraka do Pobede u Izmajlovskom Kremlju u Moskvi. – U logoru Jasenovac su ubijeni, zaklani moj deda Mihajlo Mijo Lazanski i moj stric Miroslav Lazanski, po kojem sam ja dobio ime. Oni su bili antifašisti, pomagali su ustanak protiv nemačkog okupatora. Uhvaćeni su od strane ustaša i poslati u logor Jasenovac. Možda vi u Rusiji ne znate, ali Jasenovac je, po načinu ubijanja ljudi, najstrašniji logor na teritoriji Evrope. Nemci su u Aušvicu spaljivali ljude u krematorijumu, prethodno iz ubijajući gasom. Prvo ih

Dr Đuro Zatezalo: STIJENA ČUKUR – KRNjAK

12. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN STIJENA ČUKUR – KRNjAK Borivoj Mihajlović, Krnjak: Okrenuli su nas licem prema stijeni i pucali nam u leđa „Oko hiljadu talijanskih fašističkih vojnika i jedna ustaška jedinica krenuli su 1. decembra 1941. iz pravca Karlovca u pravcu Krnjaka i Vojnića. Već od sela Cerovca i Tušilovića počeli su pljačkati i paliti srpska naselja. Stanovnici su uglavnom izbjegli u okolne šume. Neprijatelj se dan kasnije sukobio i s našim partizanima. Imao je i više ranjenih i poginulih svojih vojnika. Tim je bio još ogorčeniji i iskaljivao se na zatečenim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA