arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom.

Beseda Matije Bećkovića u Beogradu na premijeri filma “Krst nad jamom”. U ratu je neprijatelj na pravdi Boga pobio stotine hiljada Srba. Mi smo ih mrtve u miru ubili još jednom. Ne zna se čiji je zločin veći – onih koji su ih pobili žive ili naš koji smo ih pobili mrtve. I do dan danas ostavili u zabetoniranim jamama. Mrtvi umeju da se zahvale kao niko, ali znaju i da se ljute. Zbog greha prema svojim nevinim žrtvama, neizbrojenim, neimenovanim i ne-popisanim, doživeli smo da nas, žrtve genocida i fašizma, zovu fašistima i genocidnim narodom. Ne bi pogrešili ako bi nas tako zvali i žigosali zbog našeg odnosa prema

Matija_Beckovic.jpg

Bezgrobna Vojska – jedna nepoznata priča

Svedočenje akademika Matije Bećkovića, pesnika, osvedočenog borca za očuvanje srpskog nacionalnog bića i vere Pravoslavne o jednoj “bezgrobnoj vojsci” izdatoj od strane saveznika i rastrgnutoj u komunističkom teroru. O znanim i neznanim junacima koji svojim životima platiše ljubav prema Bogu i Rodu, Kralju i Otadžbini. Izvor: PRIJATELj BOŽIJI

NOVA KNjIGA SRETENA JAKOVLjEVIĆA – „Skrivena istorija o stradanju Srba na prostoru NDH (1941- 1945)

Sreten Jakovljević, novinar, pisac i član Udruženja novinara Srbije (UNS) objavio je knjigu „Skrivena istorija o stradanju Srba na prostoru NDH (1941 – 1945) „Ovom knjigom pokušavamo mnoge skrivene priče da otrgnemo od zaborava“ napisao je Jakovljević u predgovoru i dodao da se u ratu zaboravljaju sudbine i stradanja „malih“ ljudi, a njihove priče čine najverodostojniji mozaik istine o ratnim užasima. Knjiga je rezultat višedecenijskih istraživanja u arhivama, bibliotekama, kao i neposrednih razgovora sa učesnicima Drugog svetskog rata. Autor u delu piše da su komunisti veličali svoju pobedu, skrivali greške i zločine koje su učinili, a jugoslovensku vojsku prikazali kao negativce. „U to ime mnoge zločince i krivce za srpska

Matija_Beckovic.jpg

Matija Bećković: Ako predamo Kosovo, možemo dati šta god hoće — tada više ništa nije naše /video/

Ako Kosovo nije naše, naše nije ništa. Ako predamo Kosovo, nema razloga da pravimo pitanje od bilo čega drugog, možemo dati šta god hoće. Ali, onamo namo za brda ona i još dalje, na onoj strani, onostrani se dižu Dečani, opominje jedan od najvećih srpskih pesnika Matija Bećković. Uoči njegovog 82. rođendana, kao dva posebna dara za poštovaoce Bećkovićeve misli i stiha stiže nova zbirka „Onamo namo“, treća iz započete poetske ispovesti u kojoj, kroz portrete savremenika i prijatelja, pesnik na najdublji način slika sebe. Među slavnima jednako važni i oni nepoznati… Svi koji su Bećkovićev život, kako sam kaže, učinili bogatijim, mudrijim, lepšim… Zato je ta knjiga otvorena, nezavršena,

Ide Handke lajkovačkom prugom /video/

Nobelovac Peter Handke zapevao je u društvu reditelja Emira Kusturice, na čistom srpskom jeziku, poznatu narodnu pesmu „Ide Mile Lajkovačkom prugom“. „Čujem tugu u vašim pesmama iako su vesele“, istakao je Handke koji je sa svojim domaćinom Emirom Kusturicom i književnikom Matijom Bećkovićem i ostalim gostima u subotu zaplovio Drinom, od Višegrada do memorijalnog kompleksa u Starom brodu koji je podignut u znak sećanja na žrtve iz Drugog svetskog rata. Uz stare srpske pesme koje su izvodili tamburaši, Kusturica, Handke i ostali gosti plovili su brodom „Lotika“. Izvor: SPUTNIK Srbija

Akademik Matija Bećković

MATIJA BEĆKOVIĆ: Vladika Atanasije je najoriginalniji episkop SPC u njenoj istoriji

Nikad umirovljeni vladika Atanasije je ustvari umro onog istog dana kad i njegov brat, Amfilohije. Sačekao je samo da ga isprati i da ga opremi za taj daleki put. Nikad neću zaboraviti kako mu je u sanduk stavljao jabuku i knjigu „Pisma oca Justina”, koja je pisao obojici, da ima šta da ponese na Nebo. Vreme će reći da su se oni u isti dan i rodili i u isti dan upokojili, i da nisu mogli živeti jedan bez drugog” – započinje svoju priču o blaženopočivšima mitropolitu Amfilohiju i vladici Atanasiju akademik Matija Bećković, na talasima radija ”Svetigora”. Vladika Atanasije je najoriginalniji episkop Srpske crkve u njenoj istoriji. Najbolje ga

JEDNO PISMO MATIJINOG OCA

U pismu kapetana Vuka N. Bećkovića, komandira Rovačkog bataljona JVuO i oca zlatoustog Matije, koje je 14. novembra 1941. upućeno Štabu komunista Komskog odreda u Manastiru Morača stoji: „Ogriješili ste se o dužnosti Srbina i Slovena zašto bacate ljagu na naše pleme… Samozvana komunistička komanda koja ubija najbolje sinove naševa plemena, a ostale naziva izdajicama i prijeti da nas oružanom snagom za svoj cilj uređuje, mi joj poručujemo: Naše strpljenje je dostiglo vrhunac da vaši i takvi postupci izazivaju bratsko krvoproliće za koje jedino vi snosite odgovornost pred srpskim narodom i istorijom. Prekinite sa takvim daljim postupkom jer nema danas ni plemena ni organizacije koja može i smije da Rovačkom

Matija o izbacivanju Desanke iz gimnazije: Veću propast ne mogu zamisliti

„Putovao sam sa Desankom devedesetih godina na jedan od Vukovih sabora, u vreme one opšte euforije. Tad su svuda bile srpske zastave, nju su pozdravljali sa tri prsta i sa pesmama koje se dotad nisu pevale, a ona je otpozdravljala građanima koji su nas mimoilazili“. „I u sred te velike euforije, kako smo bili u istim kolima, ona se u jednom trenutku sagnula prema meni i šapatom pitala: `Da li ćemo propasti?` Kad sam čuo da je izbačena iz školskog programa u Srbiji, setio sam se tog njenog pitanja. Još je simboličnije da je iz školskog programa izbačena njena knjiga `Tražim pomilovanje`. Ja veću propast ne mogu zamisliti…“ Ovako akademik

Moravac, kosmopolita, tragalac za novim i modernim: Seljak sa naočarima

Dobrica Ćosić u potrazi za istinom o KiM (2): Njegove knjige dospele su u svaku kuću. Mora da je njima nešto ozbiljno pogodio, kad je tolike čitaoce usrećio, a režim unesrećio i nagnao da na najjače uključi sve alarme. Autor: Matija Bećković ; Izvor: NOVOSTI Valjalo bi i ovim povodom reći šta je sve ovaj samouki dugoveki „seljak s naočarima“, kako ga je nazvao Mihiz, naučio i od sebe načinio dok je postao drgocenost srpskog jezika i „najznačajniji Srbijanac posle Drugog svetskog rata“, kako ga je ocenio Milovan Đilas. Od velikih pisaca koji su se bavili visokom politikom Ćosić spada u one kojima je politika najviše skrajnula i zatamnila književno

NAJNOVIJE VIJESTI

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.