arrow up
© Wikipedia/ Henry Morgenthau

Turci nezadovoljni zakonima o genocidu nad Jermenima

Turska je pozvala na razgovor holandskog otpravnika poslova u Ankari kako bi izrazila nezadovoljstvo predloženim zakonima prema kojima će Holandija da prizna kao genocid masakr 1,5 miliona Jermena 1915. godine u vrijeme Otomanskog carstva. Vladajuće stranke u Holandiji izrazile su podršku prijedlozima zakona, o kojima će se raspravljati u parlamentu narednih sedmica. Prema jednom prijedlogu, masakr Jermena se priznaje kao genocid, a drugi predviđa prisustvo holandskog zvaničnika zvaničnom danu sjećanja na genocid 24. aprila. Turska prihvata da je veliki broj hrišćana Jermena, koji su živjeli u Otomanskom carstu, poginuo u sukobima sa snagama Carstva u vrijeme Prvog svjetskog rata, ali tvrdi da se ne radi o tako velikom broju i

Foto: Konstantin Novaković

Poljska i jevrejsko pitanje

Vlada Poljske je uspela da izazove još jednu međunarodnu krizu, ovoga puta usvajanjem zakona koji zabranjuje upotrebu fraze „poljski logori smrti“. Na meti zakona je geografska skraćenica koja se ponekad koristi u inostranstvu za opisivanje koncentracionih logora koje su nacisti osnovali na teritoriji Poljske za vreme Drugog svetskog rata. Ali to nije jedini cilj novog zakona. Poljski građani mirno govore o Varšavskom getu. Takođe, praktično niko ko koristi frazu „poljski logori smrti“ – uključujući bivšeg američkog predsednika Obamu i bivšeg direktora FBI Jamesa Comeya – to ne čini iz zle namere prema Poljskoj. Ova fraza se nalazi čak i u poljskoj školskoj lektiri, na primer u odličnoj knjizi Zofie Nałkowske o holokaustu,

Sjećanje na stradale u Livadicama Foto: SRNA

Obilježeno 17 godina od zločina u Livadicama kod Podujeva

Parastosom u Crkvi Svete Petke u Lapljem Selu, kod Prištine, polaganjem cvijeća i opijelom na grobu Mirjane Dragović danas je obilježeno 17 godina od zločina albanskih terorista koji su postavljanjem eksplozivne naprave, na putu u selu Livadice kod Podujeva, ubili 12 i ranili 43 kosovska Srbina. Od posljedica ranjavanja u tom terorističkom napadu kasnije je umrlo još četvoro raseljenih Srba, koji su tog februarskog jutra, autobusima “Nišekspresa” krenuli na Zadušnice na Kosovo i Metohiju. “Stradali su na golgoti na mestu prepunom stradanja, na Kosovu i Metohiji”, rekao je paroh Bojan Đokić, koji je služio parastos. On je naveo da su stradali samo zato što su Srbi, što su pravoslavne vjere

Ponovo otvorena istraga o zločinu u Dobrovoljačkoj?

Ustavni sud BiH naredio je Tužilaštvu da u roku od tri meseca odluči po prigovorima za obustavljanje istrage u slučaju “Dobrovoljačka ulica”, pišu banjalučke Nezavisne novine Ustavni sud BiH naredio je Tužilaštvu da u roku od tri meseca odluči po prigovorima za obustavljanje istrage u slučaju “Dobrovoljačka ulica”, pišu banjalučke Nezavisne novine. Pozivajući se na nezvanična saznanja, banjalučki dnevnik piše da je u ovom predmetu nedavno ponovo aktivirana istraga, koju je protiv nekoliko osoba, uključujući Ejupa Ganića i Jovana Divjaka, obustavio međunarodni tužilac Džud Romano i to samo nekoliko dana pre nego što će napustiti BiH. Odluka Ustavnog suda BiH donesena je na osnovu apelacija Bogdane Tomović, majke Zdravka Tomovića,

Milorad Buha: Srbi i Hrvati – buduća ravnopravnost

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA U PROGONSTVU 11.000 Beograd, Zmaj Jovina 15 Br. 2/18 – 16. februar 7526 (2018) SRBI I HRVATI – BUDUĆA RAVNOPRAVNOST Poseta predsednika Srbije, Aleksandra Vučića, Hrvatskoj – 12. i 13. februara 2018. godine će biti temelj za poboljšanje odnosa Srbije i Hrvatske, a i za ravnopravan državnii odnos prema pripadnicima srpskog naroda u Hrvatskoj i pripadnicima hrvatskkog naroda u Srbiji. Tako su obećali predsednik Srbije, Aleksandar Vučić i predsednik Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović. Izjavili su – da se ne slažu pri ocenama prethodnih odnosa srpskih i hrvatskih država i odnosa srpskog i hrvatskog naroda, ali su obećali da će graditi buduće ravnopravne državne i nacionalne odnose

Za Nebojšom Glogovcem je trebalo pustiti suzu

Čudnovato je to, pomalo i zastrašujuće, kako uspomene u nama ubrzano blede i kako ih, dan za danom, potiskuju novi problemi i nova raskršća, prekrivaju novi utisci i novi ljudi… kao kad slojevi svelog jesenjeg lišća, vremenom, pokrivaju nekad slavni, a vremenom utonuli i pali pamjatnik. Pre samo nekoliko dana svi smo žalili za Nebojšom Glogovcem, postavljali na profile njegove fotografije i poruke… a dan-dva kasnije na istim tim profilima bile su vesele pesme i pošalice, izborne poruke i ironični komentari. Za Nebojšom ostaju, u tišini i jecaju, samo njegovi najmiliji. Možda je to i prirodno. Radovan Samardžić je govorio da je istorijsko pamćenje Srba kratko baš zato jer je

DA LI STE ZNALI: Ko je bio Nebojša Kojić?

Nakon uspostavljanja Nezavisne države Hrvatske, 10. aprila 1941. godine, počela su i prva zlostavljanja Srba. Tako je bilo i u Lijevče Polju. Ipak, ubrzo su Srbi počeli da se organizuju i spremaju na otpor. Ovo je priča o Nebojši Kojiću iz sela Kukulje (pripada opštini Srbac), i njegovoj grupi koja je ubila prvog ustašu u Lijevče Polju. Poslije vijesti o ustaškim zlodjelima u maju i junu 1941, Nebojša Kojić išao je od kuće do kuće i govorio o potrebi sakupljanja i sakrivanja oružja i organizovanju naroda za odbranu. Nebojša nije govorio o ustanku, već o potrebi da se osujeti ustaški pokolj ili masovniji progoni srpskog stanovništva. Bio je to rodoljub.

O ovih deset tema Beograd pred Zagrebom ne sme nikada da ćuti

Od kojih pitanja Srbija ne bi trebalo da odustane, uprkos predlogu da teme važne za budućnost nadjačaju istorijske nesporazume dvaju naroda? Dug je put do afirmacije prava Srba u Hrvatskoj. Od konstitutivnog naroda, posle rata i progona, Srbi su postali manjina, svedena na oko 4 odsto stanovništva. Ali to ne znači da od borbe za njihova prava treba odustati. To je i poruka posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj. Iako se tokom razgovora sa zvaničnicima iz komšiluka insistiralo na reciprocitetu kada su u pitanju prava manjina, u udruženjima koja okupljaju prognane Srbe kažu da ključna pitanja tek treba da se definišu, iako je od rata prošlo više od 22 godine. Oni se nadaju da će prva biti otvorena ovog proleća, tokom najavljene posete

© Wikipedia/ Henry Morgenthau

Izrael ne priznaje genocid nad Jermenima

Izraelski parlament Kneset nije usvojio zakon kojim se priznaje genocid nad Jermenima, piše „Jerusalim post“. „Nema razloga da Kneset, koji predstavlja narod koji je preživeo Holokaust, ne prizna genocid nad Jermenima i da za to ima dan sećanja“, rekao je lider partije „Eš Atid“ Jair Lapid. Zamenica ministra inostranih poslova Izraela Cipi Hotovela je izjavila da resor neće zauzeti zvanični stav o ovom pitanju „zbog njegove kompleksnosti i diplomatskih posledica, kao i zbog toga što ono ima jasnu političku konotaciju“. ​Više od 1,5 miliona Jermena ubijeno je u Osmanskom carstvu u periodu između 1915. i 1922. godine. Genocid su priznale i osudile mnoge zemlje sveta. Izvor: SPUTNJIK Vezane vijesti: Džejms Ridel: Ep o genocidu nad Jermenima | Jadovno 1941. O stradanju Srba i Jermena

Svetom arhijerejskom liturgijom u manastiru Dobrun kod Višegrada danas je počelo obilježavanje 214 godina od Prvog srpskog ustanka i Dana boraca odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.

U Dobrunu obilježen Dan boraca i Prvog srpskog ustanka

U manastiru Dobrun kod Višegrada danas je obilježen Dan boraca odbrambeno-otadžbinskog rata i 214 godina od Prvog srpskog ustanka. Parastos poginulim borcima Vojske Republike Srpske i srpskim ustanicima vožda Karađorđa Petrovića služio je iguman manastira Dobrun Kalistrat, uz sasluženje bratstva manastira Dobrun. Pomoćnik ministra boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je da je ovo jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji. “Prvi srpski ustanak početak je organizovane borbe srpskog naroda protiv vjekovnog ropstva pod turcima, početak formiranja moderne srpske države i kulturnog preporoda”, istakao je Milunović. Prema riječima Milunovića, Prvi srpski ustanak bio je inspiracija rodoljublja u svim srpskim zemljama da se, nakon toga, podignu i bore za slobodu,

Čuvati tekovine odbrambeno-otadžbinskog rata

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je danas svim borcima Srpske Dan boraca odbrambeno-otadžbinskog rata, poručivši da je dužnost i obaveza svih da se čuvaju tekovine odbrambeno-otadžbinskog rata i njeguju sjećanje na žrtvu palih boraca koju su podnijeli vođeni časnim i plemenitim ciljevima. “Obilježavajući Dan boraca dajemo putokaz mladim pokoljenjima da se nikad ne zaboravi herojska borba za slobodu i mir u kojoj danas živimo. Svim borcima Republike Srpske i porodicama poginulih boraca upućujem najiskrenije čestitke povodom Dana boraca Republike Srpske, sa najboljim željama za svako dobro”, naglasio je Dodik u čestitki. U odbrambeno-otadžbinskom ratu od 1992. do 1995. godine bio je angažovan 215.671 pripadnik Vojske Republike Srpske, a njih

Uroš Šušterič

Umro je četnički vojvoda Uroš Šušterič, iz jedne od najuglednijih slovenačkih porodica

Moj fejsbuk prijatelj, vojvoda Uroš Šušterič (24. 9. 1924 – 8. 2. 2018), završio je pre nekoliko dana svoje zemaljsko bitisanje, u Ljubljani, i otišao tamo gde nema ideoloških podela i klevetničkog podmetanja, tamo gde je sve savršeno istinito i nepomućeno ljudskim uplitanjem, podozrivošću i sumnjama. S one strane smrti i svega prividnog, ovozemaljskog, dolazimo do tačke u kojoj više nema ubeđivanja i zavođenja, selektivne pravde i društveno prihvaćenih stereotipa. Na mesto gde se potpuno i trajno razilazi i nestaje magla grešnih zabluda i svega onog ”suviše i samo ljudskog”… A priča o ovom neobičnom srpskom, jugoslovenskom, slovenačkom i antikomunističkom ratniku je izazovni okvir za preispitivanje našeg razumevanja Drugog svetskog rata

Foto: Denis Lovrović

Demokratski savez Srba: ‘Vučićeva posjeta Hrvatskoj je promovisanje pojedinaca’

Također su izrazili veliko razočarenje i nezadovoljstvo zbog ignorisanja zamjenika sisačko-moslavačkog župana Dušana Bjelajca, koji je izuzet iz Vučićeva protokola prilikom obilaska Sisačko-moslavačke županije Zagreb: Iz Demokratskog saveza Srba ocijenili su u ponedjeljak da je posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj promovisanje pojedinaca i neće imati nikakvog većeg značenja za srpski narod u Hrvatskoj. Također su izrazili veliko razočarenje i nezadovoljstvo zbog ignorisanja zamjenika sisačko-moslavačkog župana Dušana Bjelajca, koji je izuzet iz Vučićeva protokola prilikom obilaska Sisačko-moslavačke županije. Predsjednik Vučić u svojem protokolu, naime, ima planiran obilazak područja Sisačko-moslavačke županije i povratničke opštine Gvozda te mjesta Vrginmosta. Legitimno i legalno izabrani predstavnik Srba s tog područja je zamjenik župana Bjelajac.

Foto: FreeImages / Cierpki

Film bez uloge Nedića

U četvrtak, 8. februara, u Domu omladine prikazan je 90-minutni dugometražni dokumentarni film Koncentracioni logor Zemun autora dr Veljka Đurića Mišine. Kao osnova poslužila mu je knjiga istoričara dr Milana Koljanina Nemački logor na Starom sajmištu iz 1992. Đurićev film, nažalost, umnogome je zaobišao ključne istorijske činjenice sadržane u Koljaninovoj knjizi koja je kao jedna od retkih u našoj novijoj istoriografiji pružila čitaocu realne procene broja žrtava u ovom logoru i u određenoj meri se osvrnula na ulogu kolaboracionističkog aparata u pomaganju nemačkim nacistima za uništenje Jevreja u Srbiji. U filmu, međutim, njegov autor svesno izbegava da pomene upravo tu sramnu ulogu kvislinške vlade Milana Nedića u hapšenju i isporučivanju

POZIV NA PRENUMERACIJU

POZIV NA PRENUMERACIJU Čast nam je da Vas možemo obavestiti, da ćemo do kraja aprila 2018. objaviti, po prvi put nakon 1902/1903. godine, sedam Bosansko-hercegovačkih zbornika, štampanih u Štampariji „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu. Zbornici predstavljaju značajno svedočanstvo iz pera naših umnih ljudi onog vremena, o teškom položaju srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini, pod upravom Austrougarske. Ovaj projekat radimo po preporuci akademika Časlava Ocića, koji nam je stavio na raspolaganje ove antikvarne knjige iz svoje biblioteke. Predgovor za ovo izdanje piše akademik Dušan Berić, jedan od naših najboljih poznavalaca istorije Bosne i Hercegovine. Naš plan je da ove knjige objavimo kombinovano. Jedan zbornik će biti

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.