arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Nezapamćeni pogrom: Veljko Džakula

Ubijali su nas i topovima

Prošla je još jedna tužna godišnjica „Bljeska“, a da se vlasti u Hrvatskoj, Srbiji i Republici Srpskoj i dalje prema Srbima iz Pakraca i okoline ponašaju kao da ne postoje, mada su jedini sa prostora Zapadne Slavonije tog maja 1995. i pored brojnih ubistava, premlaćivanja i pretnji ipak uspeli da ostanu na svojim ognjištima. Ni 23 godine od te akcije niko još nema hrabrosti da objavi da su Srbi tada zapravo bili otpisani i od Zagreba, i od Beograda i od Banjaluke. Ovako, pun gorčine, Veljko Džakula, predsednik Srpskog demokratskog foruma i jedan od ratnih lidera Srba iz Hrvatske komentariše 23 godine od hrvatske akcije „Bljesak“ kada je u dva

Vijence u Savu povodom egzodusa Srba iz zapadne Slavonije spustili su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, ministri, narodni poslanici, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsto Žarković, te direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.

Dodik: Srbi da budu jedinstveni i čuvaju Srpsku i Srbiju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u Gradišci da Srbi moraju biti jedinstveni i čuvati dvije države – Srpsku i Srbiju. On je istakao da je neophodno čuvati Republiku Srpsku koja je stvorena kao vapaj za slobodom, u kojoj danas žive i Srbi protjerani iz zapadne Slavonije. „Moramo biti jedinstveni, jer ne postoje bosanski i hrvatski Srbi“, poručio je Dodik. On je podsjetio da za srpske žrtve još nema pravde, što je vidljivo iz slučaja hapšenja nekadašnjeg komandanta Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića koji nije zadržan u pritvoru iako postoje relevantni dokazi da je počinio ratne zločine nad Srbima. „Zato je potrebno da jačamo našu Republiku i

Vijence u Savu povodom egzodusa Srba iz zapadne Slavonije spustili su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, ministri, narodni poslanici, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsto Žarković, te direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.

Uporno insistirati da ratni zločini nad Srbima budu kažnjeni

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić izjavio je danas u Gradišci da od pravosudnih institucija BiH zavisi da li će biti aktiviran predmet „Dobrovoljačka“ i da uporno treba insistirati da zločini nad Srbima budu adekvatno kažnjeni. „Političari mogu insistirati na ovome, ali je ključna odgovornost na pravosudnim institucijama“, rekao je Ivanić novinarima. Govoreći o slučaju nekadašnjeg komandanta Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića, koji je uhapšen zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad Srbima, pa pušten na slobodu, Ivanić je ocijenio da je jasno pokazan neviđen politički pritisak na pravosudne institucije. „Protesti u kantonima u Federaciji BiH, stavovi političara i političkih partija i sveopšta histerija zbog

Predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, poginulih i ubijenih lica sa prostora bivše Jugoslavije Dragan Pjevač .

Teško očekivati procesuiranje odgovornih za „Bljesak“

Predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, poginulih i ubijenih lica sa prostora bivše Jugoslavije Dragan Pjevač izrazio je sumnju da će biti procesuirani odgovorni za zločine nad Srbima u hrvatskoj vojnoj akciji „Bljesak“, iako porodice žrtava očekuju pravdu. On je podsjetio da je u „Bljesku“ ubijeno 283 lica srpske nacinalnosti, među kojim devetoro djece i 57 žena, kao i da je protjerano 15.000. „Danas će u Hrvatskoj slaviti i tih 15.000 protjeranih Srba proglasiti agresorima, a oni će se proglasiti za žrtve. I za onih 283 ubijenih Srba govoriče da su agresori. Agresori će biti i onih 22 civila iz Medara koji su ubijeni, među kojim devet žena i troje

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za 283 Srba ubijenih u vojnoj akciji hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji "Bljesak" 1995. godine.

U Beogradu služen parastos za srpske žertve „Bljeska“

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za 283 Srba ubijenih u vojnoj akciji hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji „Bljesak“ 1995. godine, za šta još niko nije odgovarao. Parastos, koji su služili sveštenici Crkve Svetog Marka, organizovalo je Udruženje „Suza“ koje je na ovaj način podsjetilo na razmjere zločina. Predstavnici Udruženja položili su vijence i cvijeće u obližnjem Tašmajdanskom parku na spomenik srpskim žrtvama ratova na području bivše Jugoslavije. Parastosu su prisustvovale porodice žrtava, kao i predstavnici izbjegličkih udruženja i udruženja žrtava. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Suza“ Dragana Đukić izjavila je novinarima da se navršavaju 23 godine od pogibije Srba u zapadnoj Slavoniji, te da je hrvatska akcija

„Plavi šljemovi“ pomogli zločin nad Srbima

Na današnji dan 1995. godine Hrvatska je pokrenula akciju „Bljesak“, u kojoj je sa područja zapadne Slavonije, za samo 36 časova, protjerano 5.000 Srba, 283 je ubijeno ili nestalo, među kojima 57 žena i devetoro djece. Operacija „Bljesak“ bila je vojno-policijska akcija koji su sprovele hrvatske vojne, paravojne i policijske snage pod rukovodstvom tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. U vrijeme napada, područje zapadne Slavonije bilo je pod zaštitom snaga UN. Akciju su planirali i tadašnji ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak, načelnik Generalštaba Janko Bobetko, generali-potpukovnici hrvatske vojske Petar Stipetić i Imre Agotić, te general-major hrvatske policije Mladen Markač. Operacija je počela u 05.00 časova 1. maja 1995. godine artiljerijskim napadima

Danas 23 godine od egzodusa Srba iz oblasti pod zaštitom UN

Pomenom za poginule i ubijene Srbe zapadne Slavonije u Crkvi Presvete Bogorodice u Gradišci, te polaganjem vijenaca u rijeku Savu, biće obilježene 23 godine od egzodusa Srba iz oblasti koja je bila pod zaštitom UN. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, ministar industrije, energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić, kao i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić. Program obilježavanja, u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, počeće u 10.30 časova pomenom za poginule i ubijene Srbe zapadne Slavonije. U 11.00 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, nakon čega će u 11.30

Krsta Žarković

Žarković: Srbi i dalje obespravljeni

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je da je krajnje neprihvatljivo da nakon 23 godine od egzodusa Srba sa tog područja niko nije odgovarao za počinjene zločine, dok su preostali Srbi i dalje obespravljeni, kao i u drugim dijelovima Hrvatske. „Nažalost, nijedno lice hrvatske nacionalnosti nije odgovaralo za ratne zločine počinjene nad Srbima u zapadnoj Slavoniji u operaciji hrvatske vojske i policije `Bljesak` 1995. godine“, rekao je Žarković Srni. Žarković je istakao da je čudno da ni Haški tribunal nikada nije vodio intenzivnu istragu o zločinima nad Srbima u zapadnoj Slavoniji, a da to nije učinio nijedan hrvatski sud. Govoreći o položaju Srba koji su ostali

Crkva sv. Marka

Danas parastos za Srbe ubijene u „Bljesku“

Parastos za poginule u hrvatskoj vojnoj agresiji na zapadnu Slavoniju „Bljesak“ biće služen danas u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, najavljeno je iz Udruženja „Suza“. Predstavnici Udruženja, koje organizuje parastos, podsjetiće na razmjere zločina i položiti vijence i cvijeće na spomenik srpskim žrtvama u ratovima na području bivše Jugoslavije, u Tašmajdanskom parku. Prvog maja 1995. godine, za samo 36 časova, hrvatske vojne, paravojne i policijske snage pod rukovodstvom tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana protjerale su oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije. Ubijene su ili nestale 283 osobe. U vrijeme napada, područje zapadne Slavonije bilo je u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija. Haški sud je prvo

Godišnjica stradanja Srba iz Zapadne Slavonije 1. i 2. maja 1995. godine (akcija “Bljesak”)

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom “Bljesak, na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu Republike Srpska Krajina (RSK), u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UNCRO – Sektor “Zapad”. Narod zapadne Slavonije, sjećajući se Jasenovca iz ‘41. i Pakračke Poljane iz ‘91, krenuo je u egzodus prema Srpskoj. Na putu prema “mostu spasa” do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su klani ili gaženi tenkovskim gusjenicama. U toj akciji, prema “Veritasovim” podacima, poginule su i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila i 11 milicionera. Među žrtvama je 56 žena, 11 osoba

Godišnjica stradanja Srba iz Zapadne Slavonije 1. i 2. maja 1995. godine

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija, u sastavu RSK, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (Sektor “Zapad”).Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata, i u Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom “novoustaškom” logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spašavajući gole živote. Na putu prema “mostu spasa” do rijeke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima.

Vojna tajna

Navršava se 23 godine od vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ iza koje su ostale zapadnoslavonske grobnice, iz kojih su do sada pod budnim okom Ministarstva branitelja, Međunarodne komisije za nestale i komisija za nestale Hrvatske, Srbije i BiH, kao i Državnog odvjetništva i policije, ekshumirani posmrtni ostaci 145 osoba srpske nacionalnosti. Među njima su i 22 mještana sela Medari, od kojih je prerano živote završilo troje djece do 11 godina starosti. Sve te ekshumirane žrtve ostale su bez ijedne istrage, a kamoli podignute optužnice. U dugom periodu od dvije decenije bilo je pokušaja buđenja nadležnih državnih organa, koji su na kraju predmete pospremali u ladice i ostajali imuni na stradanja srpskih civila.

Srpska naselja napadnuta 31. oktobra 1991. godine

26 godina od zločinačke operacije „Otkos“ hrvatske paravojske, u kojoj su ubijani i proterivani Srbi iz Zapadne Slavonije

Danas se navršava 26 godina od zločinačke akcije „Otkos“ hrvatske paravojske u kojoj su činjeni masovni zločini nad srpskim civilima na prostoru Zapadne Slavonije. Za sve zločine osuđen je samo jedan Hrvat – Veljko Marić, koji je nedavno iz Srbije prebačen na odlsluženje kazne u Hrvtasku. Od 16. avgusta 1991. u Zapadnoj Slavoniji kreću nezakonita hapšenja, zatvaranja, kidnapovanja, mučenja Srba, uglavnom civila od strane hrvatskih paravojnih jedinica. Među njima nestali su sledeći Srbi: Spaso Milošević (policajac na bolovanju), Kekerović Mlađen, Dmitar Stanić, Dragan Mačak i dr. Svi oni su kidnapovani dok su išli na posao. Jedino je pušten Kekerović Mlađen jer je imao poznanstvo sa načelnikom SUP-a Bjelovar, Stojanom Gustinom.

Nekad spomenik palim borcima, danas hrvatskim braniteljima – Okučani Foto: Jurica Galović/PIXSELL

Otimači kostiju

Partizanska spomen-kosturnica u Novskoj prebrisana je 2009. spomenikom poginulim braniteljima, a isto je učinjeno u Okučanima, Gospiću, Ivanjskoj i Orahovici. U Đakovu je petokraka na partizanskom spomeniku zamijenjena krstom, u Odri Sisačkoj je postavljeno raspelo, u Mikleušu kip Bogorodice, a u Svetom Filipu i Jakovu bista Franje Tuđmana Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sa spomen-kosturnicom iz Drugoga svjetskog rata u spomen-području Trokut u opštini Novska, koji je početkom 1990-ih miniran, nije jedini primjer spomeničke baštine kojoj je prenamijenjena njezina prvobitna funkcija. Na lokaciji tog nekada zaštićenog monumenta 2009. podignut je Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995., čime je prebrisan i posljednji trag partizanskog spomenika. S obzirom na takav

Učestvovao sam u raščišćavanju Maspoka i smjenama njegovih nosilaca, zato su me hrvatski nacionalisti zapamtili

Mikelić: Bljesak i Oluja počeli su smjenom Aleksandra Rankovića

ŽIVOTNA ISPOVIJEST BORISLAVA MIKELIĆA  Izuzetna poslovna žica ga je dovela na mjesto direktora čuvene Mesne industrije Gavrilović u Petrinji, od koje je stvorio svjetski brend. Istovremeno, bio je jaka ličnost na političkoj sceni, ne libeći se još u ono doba da oponira zadatim partijskim mišljenjima, što je, posebno u Hrvatskoj iziskivalo hrabrost. Tako je, za razliku od glavnine srpskih kadrova, među prvima Maspok nazvao pravim imenom i učestvovao u njegovom raščišćavanju; smjenama njegovih nosilaca: Pirkera, Savke Dapčević, Mike Tripala… Zato su ga proustaški i hrvatski nacionalisti uzeli na zub, čiju će mržnju osjetiti posebno kad je došlo njihovo vrijeme, 90-ih… Preživio je kozarački zbjeg, majčinu pogibiju i očevo strijeljanje od

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji,

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.