arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Bastašić: Žrtve nisu iste ili Ko se danas sjeća 8.020 žrtava Slane i Metajne?

16. jul 2025.

24. jun i 11. jul dijeli samo 16 dana i samo 54 godine a ipak su ta dva dana beskrajno udaljena. Foto: D. Bastašić/Jadovno 1941. Na mjestima stradanja paških žrtava 1941. godine, nema spomen obilježja osim dva drvena krsta koje su postavili Jadovničani. Male spomen ploče su dizane i uništavane tri puta.Tamo se rijetko kada organizuju molitvena i komemorativna okupljanja.Obično to rade potomci i poštovaoci žrtava „o svom ruvu i svom kruvu“. Ne, nema direktnog prenosa na RTS i/ili RTRS. Kako da ljudi danas znaju za Slanu i Metajnu? Ne samo Srbi i Jevreji, nego Ljudi.Kako da prepoznaju šta se tamo zbivalo? Gdje da pročitaju?Koga, koliko, kada…?Zašto? To se valjda

Bastašić: JADOVNO JE NAJVEĆI PODZEMNI GRAD U LICI

4. jul 2025.

Danas više nego ikada treba podsjećati na istorijsku lekciju koju su srpski Sveti novomučenici krvlju svojom ispisali. Jadovno je najveći podzemni srpski grad u Lici, a u akvatorijumu rta Slana nalazi se druga srpska plava gorbnica, izjavio je predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke Dušan Bastašić.„Ovaj strašni bezdan, Šaranova jama, samo je jedna od kraških jama Like i Velebita u koje su mučenici često još živi bacani, pa na njihovom dnu danima umirali. Teško je pojmiti tu patnju o kojoj je svjedočio samo mali broj onih koji su se uspjeli spasiti. Ali, Gospod se pobrinuo da sa tih mjesta stradanja uvijek neko pretekne“, rekao je Bastašić. Bastašić je naglasio da

Olivera Šekularac: E moj deda, aoj Liko

4. jul 2025.

Opet suze sa prađedovskih izvora ličkih, pomešane žalosnice i radosnice. To su one duboke kad ponornice naše izbiju, onom bistrinom jasnoćom.. pa te bole večne stare rane, žedan pored svih izvora, srećan jer te dotaknu ljudi.. naučila sam od detinjstva da živim sa mojom bakom virtuelno, danju u ravnici – noću u Lici. Meni je to normalno, noću me svojom pričom našoj kući vodi, tu je kuću kupio moj deda kada se sa njom oženio, bila započeta, on je završio.. nisam srela ženu mudriju, niti takvu koja je tako poštivala svoga muža i živog i mrtvog.. nema dede a ima ga uvek, nema kuće a imali smo je, nema dedovine,

Ako zaboravim tebe Jadovno, neka me zaboravi desnica moja.

1. jul 2025.

Ne postoji ovozemaljska zapovijest, niti zakon koji može da nas odvoji od zavjeta koji smo dužni da ispunimo prema našim pretcima. Da njihova žrtva ne ostane zaboravljena, ostaje dužnost nama i našoj djeci, jer kakav im primjer damo u odnosu prema prethodnicima svojim, tako će se odnositi i prema nama naši nasljednici, ma kako okončali svoj ovozemaljski put. Ako zaboravimo na strah i prigrlimo ljubav, onda ćemo bez bojazni koračati napred i ispunjavati zadaću, i ljubav prema njima će nas ohrabrivati da ne klonemo dok zadaću ne ispunimo. Ljubavlju i nezaboravom pokidaćemo pečate tajni i skrivenih zlodjela sa grobova njihovih, a pravda vaskrsnuti mora. Istina i pravda nadvladaće laž i

Dođite do Šaranove jame u subotu 21. juna 2025, jer nismo zaboravili

19. jun 2025.

Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, povodom osamdeset i četvrte godišnjice od početka Pokolja, molitvenim sjećanjem na mučenike postradale na Jadovnu, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2025.“, Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja i pamćenja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. Stazom Jadovničkom; FOTO: Jadovno 1941. / Nikola Zajc U subotu 21. juna 2025, nad Šaranovom jamom na Velebitu, šesnaestu godinu za redom, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za ne manje od 38.000 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag u

Žitije Sveštenomučenika Save, Episkopa gornjokarlovačkog

17. jun 2025.

Nadbiskup Alojzije Stepinac otvoreno je rekao vladici da mora da napusti „hrvatski“ Karlovac, inače će biti likvidiran. Na to mu je vladika odgovorio „Glavu dajem, ali svoj narod ne ostavljam“! Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. juna 2016. godine. Ovaj smireni i skromni, ispunjen mnogim vrlinama, episkop Crkve, rođen je 6. jula 1884. godine u Molu od blagočestivih i pobožnih roditelja Stefana i Jelisavete Trlajić. Na svetom krštenju dobio je ime Svetozar. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mestu, a veliku klasičnu gimnaziju i bogosloviju završio je u Sremskim Karlovcima. Kao darovit i vredan učenik pokazao se i tokom studija, sa najvišim

Svjedočanstvo o zločinima u gospićkoj kaznioni 1941.

15. jun 2025.

Ubijali su svakodnevno, odvozili na Velebit i tako ubijali nad bezdanim jamama. Gotovo koliko su ih dnevno odvozili iz Gospića na Velebit, toliko su dovozili novih zatočenika. Svoju izjavu o hapšenju i ubijanju Srba u gospićkoj kaznionici Okružnog suda u Gospiću i logoru Jadovno na Velebitu dao je Ante Antunović iz Mušaluka, u Gospiću 6. jula 1952. godine.“ Za vrijeme Jugoslavije bio sam stražar kod Centralnog zatvora Okružnog suda u Gospiću. Tu sam ostao i uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, sve do 1943. godine. Mjesto dotadašnjeg upravitelja zatvora Nike Rukavine zauzeo je 1941. godine Mijo Staraček, prijatelj po idejama Jurice Frkovića, samo malo kasnije Velikog župana za Veliku župu Gacka i Lika sa sjedištem u Gospiću. Odmah još u aprilu uslijedilo

Bezdane jame stratišta logora Jadovno – Knjiga Jadovno 1.

11. jun 2025.

Logor Jadovno i njegovi pomoćni logori bili su smješteni u predjelima Velebita, bogatim bezdanim jamama, karakterističnim za kraške oblasti. Od početka maja pa do kraja avgusta 1941. godine, te su provalije pretvorene u masovne grobnice Srba i Jevreja. Šaranova jama na Velebitu; FOTO: Dušan Bastašić, Maj 2006. Mnogobrojni problemi otežavaju istraživanja ovih jama, u koje je bačeno na hiljade nevinih ljudi. Njihovim istraživanjem se zapravo niko nije bavio, jer ni socijalistička vlast u vremenu od 1945. do 1990. godine nije bila naklonjena otkrivanju istine o monstruoznim zločinima koje su počinile ustaše na stratištima ovog prostora. Do većine jama se nije moglo ni doći. Neke od su njih ustaše već sredinom

Dušan J. Bastašić

DUŠAN BASTAŠIĆ: SRBI SE I SAMI ODRIČU SVOJIH ŽRTAVA

26. maj 2025.

Kroz vijekove, naša srpska zemlja svjedoči o neizmjernoj žrtvi i postojanosti. Svaki kamen, svaka rijeka, svako drvo, prožeti su uspomenom na one koji su svoje živote utkali u slobodu i čast. Od sjaja Kosova do muke Jadovna, od suza Jasenovca do patnje Krajine – istorija našeg naroda je ispisana krvlju i ponosom. Zaborav je naš najveći neprijatelj! Dopustiti da izblijede sjećanja na nevine žrtve, na junake i mučenike, znači ponovo ih ubiti. Sjećanje nije samo opomena, već i zavjet – zavjet da ćemo čuvati ono za šta su oni pali: našu vjeru pravoslavnu, naš jezik, našu ćirilicu i naš identitet. Jedan od malobrojnih srpskih vitezova, jedan od boraca protiv zaborava

Đurđica Dragaš: PAG- PLAVA GROBNICA STRAŠNIJA OD VIDA

14. maj 2025.

Polako, ali sigurno uđosmo u maj i, uprkos svemu što se prethodnih meseci dešavalo u ovoj našoj Srbiji, ljudi sve više razmišljaju o letu, odmorima, moru, provodu. Spremaju se maturske večeri, obeležavaju godišnjice, a studenti, već tradicionalno, organizuju druženja sa kolegama iz regiona. I sve bi to bilo sasvim u redu, lepo i podrške vredno da ne pročitah da će jedno od tih studentskih druženja, tzv. Medicinijada, biti organizovana na ostrvu Pagu, u Hrvatskoj. Na čuvenoj i po ludim provodina poznatoj plaži Zrće okupili se ovih dana studenti iz nekoliko država regiona. Na put su krenuli i naši studenti – iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, Kosovske Mitrovice. Bili su

Djeco, srpski studenti, zašto na Medicinijadu 2025. baš na Zrće?

6. maj 2025.

Spojite djeco tri prsta, uronite ih u vodu Plave grobnice, prekrstite se i pomolite za duše Svetih novomučenika srpskih koji tu postradaše. Piše: Dušan J. Bastašić Studenti iz Srbije, Srpske i Crne Gore kreću na Medicinijadu na Pag. Na Zrće! Zajedno sa studentima iz Hrvatske i Slovenije. Iz Beograda: Fakultet veterinarske medicine, Stomatološki fakultet, Medicinski Fakultet, Farmaceutski fakultet, Medicinski fakultet VMA. Iz Novog Sada: Medicinski fakultet, Fakultet veterinarske medicine. Iz Banje Luke: Medicinski Fakultet. Iz Kragujevca: Fakultet medicinskih nauka. Iz Pančeva: Stomatološki fakultet. Iz Niša: Medicinski fakultet. Iz Kosovske Mitrovice: Medicinski fakultet. Iz Foče: Medicinski fakultet. Iz Podgorice: Medicinski fakultet. Studenti sa Medicinskih fakulteta iz Splita, Rijeke i Zagreba Prema

Tihomir T. Prodanović: Sećanja na ustaški logor „Danicu“

27. april 2025.

Noć u kojoj sam izgubio slobodu. Mrtvima – da ih ne zaboravimoŽivima – da se ne zaboravi Subota 26. aprila 1941. godine. Šesnaesti dan fašizam učvršćuje ustaški, novi poredak u Hrvatskoj. „Nova vlast” revnosno kuje okove za sve koji vole slobodu. Iz radio-aparata grme pretnje. Novine u svim vidovima izobličuju istinu. U ovom krvavom proleću teror ore po ljudskim dušama i seje seme mržnje. Umiru vrednosti i komunisti, nestaju svi ljudi koji cene ljudske vrednosti. Ovo je proleće bez proleća koje cveta vedrinom… Zloslutne misli izazivaju još strašniju viziju sutrašnjice i toliko teško saznanje o izgubljenoj slobodi. Spaljujem drage rukopise u kojima sam sanjao drukčiju sutrašnjicu. Rastajem se s knjigama

Milan_Bastasic_1.jpg

Milan Bastašić: Noć strave i užasa

27. april 2025.

Tih dana uporno je padala obilna kiša i susnježica. Kaputi se nisu ni prisušili kad je s puta u dvorište pa u ganjak jurnula grupa nekakvih osoba s ručnim baterijama. Viču: „Otvaraj”! Udaraju u vrata kao sjekirama. To su ustaše kundacima pušaka razbijale vrata uz viku: “Otvaraj ili pucamo”! Otac pođe da otvori, ali ne može da otključa jer je ključ od udaraca ispao, a lampu nije imao vremena da upali. Napipa na zemlji ključ i otključa prije nego su razbili vrata. Stakla su popucala. Majka je poslije pričala da su šestorica bajonetama na puškama uperenim u oca ušli u sobu gdje smo spavali. Brat i ja smo spavali u

Sjećanje na ubistvo 487 Srba iz Grubišnog Polja

26. april 2025.

Iz Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, koje čuva sjećanje na pobijene Srbe tokom perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, napominju da se danas navršavaju 84 godine kako su ustaše u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srbina sa Kotara Grubišno Polje i u julu ih likvidirali u kompleksu logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag. U saopštenju Udruženja se podsjeća da su ustaše u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srbina, od kojih je 487 ubijeno u julu te godine. „Pod izgovorom da Srbi iz Grubišnog Polja spremaju `đurđevdanski ustanak` iz Zagreba je vozom u Grubišno Polje stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, predvođenih šefom zagrebačke ustaške

Slobodan Antonić: Da imamo svoje ime za Genocid počinjen nad Srbima od strane NDH, ne bismo 22. april zvali rečju koja se uopšte ne odnosi na nas

17. april 2025.

Lenji smo i zavidni. Sve čekamo da neko drugi nešto uradi. A kad drugi krene da radi, učinjenom poslu nalazimo sto mana – sve bojeći se da će tuđe zasluge nekako da umanje naš značaj. Napomena: Prenosimo deo teksta iz priloga Slobodana Antonića: Jasenovac u Beogradu objavljen 19. maja 2020. na portalu STANjE STVARI . Uzmimo, recimo, inicijativu da se genocid nad Srbima u 2. sv. ratu, po ugledu na jevrejski Holokaust i romski Porajmos, nazove Pokolj. Potrebu za takvim, jednostavnim i karakterističnim, imenovanjem suvišno je obrazlagati: da imamo svoje ime, ne bismo 22. april zvali rečju koja se uopšte ne odnosi na nas. Ali, upravo oni koji se institucionalno

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA