arrow up

O holokaustizaciji srpskih zločina

Autori koji ocenjuju današnji režim kao „fašistički“ ili čak i celo srpsko društvo kao „fašističko“, insistiraju na kontinuitetu koji postoji između nekakvog „srpskog fašizma“ iz četrdesetih, devedesetih i danas.  Piše: Slobodan Antonić Već sam pisao o hiperbolizaciji srpskih zločina u ovdašnjem inverznom nacionalizmu. Kao poseban oblik tog malignog naduvavanja, javlja se njihova holokaustizacija. Tako se zločini nad Bošnjacima izjednačavaju s Holokaustom, Srebrenica s Aušvicom, Srbi s nacistima, a Srbija, pogotovo ona devedesetih, s Hitlerovom Nemačkom. Tvrdi se da je „Srbija tokom devedesetih najviše približila svoj oblik vladavine onom suštinskom, okorelom nacizmu“ (Krstić). Navodno je „Srbija pod Miloševićem u potpunosti prihvatila ideologiju koja je ličila na nacizam. (…) Zločini srpske države i njenih snaga — sva njihova nepočinstva,

kalendar-genocida.jpg

Kalendar Pokolja: 31. jul 1941 i 1942, dan kada su počinjeni mnogobrojni zločini nad Srbima

Sadilovac, Kordun – Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Izvor: Knjiga: Mile Zatezalo: Krik pod zvonikom Sadilovačke crkve Ključ. U noći između 31. jula i 01. avgusta 1941. godine u osnovnoj školi u Ključu i u potoku kod šumske uprave ustaše su ubile 542 lica. Najviše ih je bilo iz Kopjenice. Izvor: Strahinja Kurdulija,

Zamuklo selo Velika!

Za dva sata pobijeno, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. U kući Mirka Paunovića šesnaestoro živo izgorelo. Spisak zlodela kvislinških jedinica veoma je dugačak, ali ono što je 28. jula 1944. godine učinila „Skenderbeg“ divizija, po surovosti prevazilazi sve. U malom selu Velika, nedaleko od Čakora, za samo dva sata i 15 minuta pobijeno je, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. Razularena rulja u esesovskim uniformama, uz asistenciju balista i vulnetara iz Plava i Gusinja, izvršila je stravični pokolj. Bilo je sunčano, vedro julsko jutro, kada je u ovo divno planinsko selo iz pravca Murina, dotutnjala motorizovana kolona ostatka 14. puka sedme

ŠTA SE SLAVI 13. JULA: Metak, čelo, potok, vir

Kada slavite godišnjicu Trinaestojulskog ustanka, uz veliko uvažavanje prema crnogorskim ustanicima i njihovim žrtvama, sjetite se da su zajedničke aktivnosti crnogorskih ustanika sa crnogorskim komunistima, bile crveno zavođenje za Goleš planinu, jer je stvorena predstava o komunistima koji žele graditi slobodu kao i svi ostali, a zapravo se radilo samo o tome da je učešćem crnogorskih komunista u Trinaestojulskom ustanku stvorena podloga za „obračun sa klasnim neprijateljem.” Trinaestojulski ustanak jeste bio izraz borbe srpskog naroda za oslobođenje od italijanskog okupatora čiji ishodi nijesu bili izraz prvobitne narodne volje, ali je, nažalost, postao baza legitimnosti komunističkog pokreta u Crnoj Gori. (( Ako pokušamo, recimo, uporediti 13.jul 1941. i 30.avgust 2020. onda

Bitka na Zelengori! Srbi ispravljaju nepravdu prema zaboravljenim žrtvama – istinu čuvale majke

Više od osam decenija nakon tragičnih događaja iz maja 1945. godine, Zelengora ostaje jedno od najvećih i najmanje istraženih stratišta srpskog naroda. Na prostoru od Neretve do Drine, gde su bez suđenja stradali pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini i brojni civili, tek danas se stvaraju uslovi za dostojno obeležavanje njihovog stradanja. Izgradnja hrama Svetog Ilije na Zelengori predstavlja pokušaj da se posle decenija prećutkivanja i zaborava žrtvama vrati ime, a mestu stradanja dostojanstvo koje zaslužuje. Mitropolit dabrobosanski Hrizostom osveštao je zemljište na planini Zelengori u Republici Srpskoj na kome će biti izgrađen hram Svetog Ilije. Buduća crkva sa kriptom zamišljena je kao spomen-hram dostojnog sećanja na hiljade stradalih vojnika Jugoslovenske

U Kamničkoj Bistrici pročitana imena 9.071 žrtve: Sjećanje na stradale Srbe u Sloveniji 1945. godine

U mjestu Kamnička Bistrica u Sloveniji danas je služen pomen žrtvama stradalim na kraju Drugog svjetskog rata, u okviru obilježavanja 81 godine od stradanja pripadnika Srpske vojske u otadžbini od strane komunističkih formacija. Tokom pomena pročitana su imena 9.071 do sada prikupljene žrtve, dok istraživanja o ukupnom broju stradalih i dalje traju. U sklopu obilježavanja godišnjice dan ranije održana je i promocija knjige dr Srđe Trifkovića „Stradalni put“, koja se bavi stradanjima u Sloveniji 1945. godine i tragičnom sudbinom više od deset hiljada pripadnika srpskog naroda nakon završetka ratnih dejstava. Pomenu i opelu prisustvovalo je više stotina članova porodica stradalih, njihovih potomaka, kao i poštovalaca sjećanja na žrtve. Među okupljenima

Smederevo-eksplozija.jpg

Strašna godišnjica za Smederevo: Kad je poginulo pola grada

U Smederevu je na današnji dan, prije 85 godina, eksplodirala municija smještena na otvorenom u srednjevekovnoj tvrđavi despota Đurđa Brankovića. U eksploziji je poginulo više od polovine stanovnika grada. Svake godine, 5. juna u 14.14 lokomotive na smederevskoj železničkoj stanici zavijanjem sirena podsjete stanovnike da je tog dana 1941. u trenu poginula polovina građana Smedereva i onih koji su se zatekli u tom gradu pazarnog dana. Eksplodirala je municija lagerovana na otvorenom prostoru u smederevskoj tvrđavi. Nije utvrđen uzrok eksplozije, nepoznat je broj poginulih. Najveći broj žrtava sahranjen je bezimen u zajedničkoj grobnici na samom ulazu u groblje. Pisac knjige „Traganje za istinom“ u vrijeme eksplozije, radnik Жelezničke radionice Smederevo

Vladimir Dimitrijević: Na Golgotskom putu – ratni dnevnik Lazara Trklje 1941-1944.

Potresni ratni zapisi profesora Lazara Trklje, sekretara Zemljoradničke stranke, koje je vodio od proleća 1941. pa do jeseni 1944. godine, predstavljaju potpuno novo i autentično svedočenje. „Ratni dnevnik Lazara Trklje 1941 – 1944 – Otkopana istina“. Priredio Nikola Trklja. Službeni glasnik, Beograd, 2020 Ko je bio Lazar Trklja? Po obrazovanju, Hercegovac iz Bileće, Lazar Trklja bio je diplomirani teolog. Pre rata, bio je čovek najširih raspona – od fudbalera sarajevske „Slavije“ do sekretara Zemljoradničke stranke. Čak su ga otpuštali s mesta veroučitelja, podozrevajući ga da je komunista. Rat ga je zatekao 6. aprila 1941. godine, na Terazijama u Beogradu. Uključuje se u odbranu otadžbine, i odmah počinje da se kreće po najširem

Siniša Šešlija: O NAMA I NAŠEM IDENTITETU

Pred vama je detaljan i emotivno snažan prikaz nove srpske nacionalne čitanke „Ja znam ko sam“ autora profesora Rada R. Lalovića, koja kroz pažljivo odabrane književne tekstove i duhovne vertikale postaje ključni putokaz u izgradnji i očuvanju identiteta kod najmlađih naraštaja. Naći se u ulozi autora jedne Nacionalne čitanke nije nimalo jednostavan i lak zadatak. Još ako je ta čitanka namjenjena đacima nižih razreda osnovne škole iliti mališanima, zadatak postaje još složeniji. Prije svega treba dobro odvagati i odmjeriti sadržaj jednog takvog udžbenika ili da ga nazovemo, možda je bolje, priručnika u nastavi Srpskog jezika. A da bi se to uspješno uradilo, treba prije svega dati pojašnjenje šta je razlog

Bojanić: ISTORIJA NIJE SPOREDAN PREDMET – ONA JE TEMELj NACIJE

Postoje trenuci u istoriji jednog naroda kada je neophodno postaviti jednostavno pitanje: šta želimo da ostavimo svojoj deci? Da li želimo generacije koje će znati sve o evropskim integracijama, a malo o Nemanjićima, Karađorđu, Milošu Obrenoviću, Ceru, Kajmakčalanu, Jasenovcu i stradanju sopstvenog naroda? Da li želimo učenike koji će znati nazive evropskih institucija, a neće znati zašto su Prizren, Peć, Dečani i Gračanica temelji srpske duhovnosti i državnosti? To nisu politička pitanja. To su pitanja opstanka nacionalne svesti. Poslednjih godina svedoci smo da je nastavni program istorije u osnovnim školama pretrpeo značajne izmene. Formalno gledano, cilj je bio modernizacija nastave i prilagođavanje savremenim obrazovnim tokovima. Međutim, u praksi se pokazalo

Brutalan zločin na Lošinju

Odmah posle kapitulacije Italije, Ivan Gošnjak i Vladimir Bakarić naredili su da se izvrši jedno od najtežih partizanskih zverstava. Draža: Verujem, da nije Nemaca, Englezi bi bili najgori narod. Posle serije neuspešnih pritisaka, Britanci su septembra 1943. rešili da napuste Mihailovića i da se okrenu Titu. Najpre su mu, posle kapitulacije Italije, omogućili da i u ljudstvu, a pogotovo u naoružanju prestigne Mihailovića, jer su italijanskoj vojsci naložili da se predaje Titu i da mu ustupa svoje naoružanje, ali na tome se nisu zaustavili. Odlučili su da mu sklone i glavnu prepreku za osvajanje vlasti u Jugoslaviji – da smene generala Mihailovića. Zadatak da ispita okolnosti za prevrat dobio je

186 stepenika smrti

Nikola Bajić se posle oslobađanja logora vratio u rodnu Baniju, a do kuće je pešačio dva i po meseca. – Milutin Banković u mučilištvu izdržao nepunu godinu, posle čega je spaljen u Guzenu Gnev i prezir ostavio je iza zidina koncentracionog logora smrti u Mauthauzenu. Kada ga je, posle dve i po godine zatočeništva, 5. maja 1945. zbog oslobođenja logora konačno i napustio, i to na nemačkom biciklu, u Austriju se nikada više nije vratio. A živeo je još 45 godina. U sećanju su mu trajno ostala urezana zverstva, nečoveštvo i seanse smrti nacističkih SS vojnika i čuvara nad njegovim sapatnicima, ali je Nikola Bajić, Srbin iz Velike Graduse kod

BUDO SIMONOVIĆ NOVOM KNJIGOM OTKRIO TAJNU SKRIVENU 80 GODINA: Kako su prota i hodža, noseći crvenu zvijezdu i vjerska obilježja, pobijedili podjele i sačuvali obraz Starog Vlaha!

U velikoj sali GO Novi Beograd, 21. aprila, predstavljena je nova knjiga Buda Simonovića Zapisi na omorici, koja je već imala svoje promocije u Novoj Varoši i na Жabljaku, ispod Durmitora. Riječ je o potresnoj hronici rata i sudbine četiri porodice: Novosela ispod Durmitora, te Musića, Karamatijevića i Purića sa Zlatara, kojima je Drugi svjetski rat surovo ukrstio životne puteve. O knjizi su, kroz preplet ličnih sjećanja i stručne analize, govorili glumica Branka Petrić i Жeljko Lekić (potomci prote Jevstatija Karamatijevića), književna kritičarka prof. mr Zora Jestrović, te sociološkinja Maja Krek, koja je i sama izdanak porodice Musić. Završnu riječ dao je autor, Budo Simonović. Jestrović: Knjiga u službi istine Književna

Milana Babić govorila o genocidu nad Srbima u NDH na konferenciji u Rostovu na Donu

U Rostovu na Donu, po naslovom „Bez zastarelosti“ održana je važna konferencija posvećena Danu sjećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom, tragičnom događaju koji se zvanično obeležava 19. aprila. Ovaj je dan sjećanja na bol i hrabrost miliona civila koje su nacisti i njihovi saradnici istrebili tokom Velikog otadžbinskog rata 1941-1945. Prije konferencije, gosti i učesnici su mogli da vide izložbu „Jug u plamenu rata“ — jedinstvenu postavku nalaza sa bojnog polja koje je prikupio pokret „Mius front“. Izložba je živo svjedočanstvo istorije i sjećanja na te herojske godine, ona pomaže očuvanju istine o našoj zajedničkoj istoriji. Događaj je okupio predstavnike ruskog Ministarstva spoljnih poslova, rukovodioce nacionalnih kulturnih organizacija, predstavnike vlade i

Putin potpisao zakon o kažnjavanju za negiranje genocida počinjenog nad sovjetskim narodom

Putin je potpisao izmene u Krivičnom zakonu, koje predviđaju kažnjavanje za negiranje genocida nad sovjetskim narodom. Za prekršioce je zaprećena kazna do 5 godina zatvora. Predsednik Rusije Vladimir Putin je potpisao zakon koji predviđa izmenu čl. 354.1 Krivičnog zakonika (rehabilitacija nacizma), koji propisuje kažnjavanje za negiranje činjenice o genocidu nad sovjetskim narodom u periodu Velikog otadžbinskog rata (tj. Drugog svetskog rata). Dokument je objavljen zvaničnom sajtu za objavljivanje propisa. Zakon donosi izmene u čl. 354.1 i čl. 234.4. Krivičnog zakona. Prema izmenama čl. 354.1, prekršilac koji negira ili odobrava genocid nad sovjetskim narodom može biti kažnjen zatvorom do tri godine. Prekršilac takođe, po odluci suda, može biti osuđen na prinudni

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.