Kalendar genocida
Naredni događaji
26. i 27. april 1941. u Grubišnom Polju
26/April - 27/April26. i 27. aprila 1941. ustaše su digle iz kreveta 504 Srbina iz Grubišnog Polja i okolnih sela. Oterani su u logor “Danica” kod Koprivnice, odatle u Gospić, pa u Jadovno na Velebitu i Slanu na otoku Pagu. Iz „Danice“ se vratilo nekoliko staraca, jedan dečak mlađi od 16 godina i neki iz mešovitih brakova. Svi ostali su završili u nezapamćenim mukama: od malja, sekire, ili poluživi u lancima strmoglavljeni su u bezdane Velebita. Neki su zaklani tokom transporta podvelebitskim kanalom prema otoku Pagu. Postoje ozbiljne indicije i dokazi da ih je značajan, ali neutvrđen broj, završio u golgoti Slane na otoku Pagu. Svedoka o ovim stratištima naših očeva, braće i rodbine dugo nije bilo. Ipak, pojavili su se živi svedoci, među njima i pobegli sa Velebita. Istine su došle na svetlo dana, one svedoče o strahotama i bezumlju hrvatskih ustaša, bezumlju kakvom nigde na svetu nema primera. Posle hapšenja Srba u Grubišnom Polju, sutradan 28. aprila 1941. , na tadašnjem sajmištu u Gudovcu, ubijeno je 195 vezanih, nedužnih Srba.
Genocid nad Srbima u Hrvatskoj počeo "Otkosom" novembra 1991.
Prve žrtve ustaškog genocida u Hrvatskoj
27.04.2013. Grubišno Polje: Foto-galerija-parastos i komemoracija
Video: Grubišno polje - 28. IX 2012. - parastos i komemoracija
Bilogora i Grubišno Polje 1941 - 1991.
OPŠTINA GRUBIŠNO POLjE - ŽRTVE RATA 1941-1945 - Jovan Mirković
Zločin na Čardaku kod Dervente 1992. godine
37 Srba iz ovog naseljasu ubijeni na Vaskrs 1992. godine. Ovaj svirepi zločin počinili su pripadnici regularne Hrvatske vojske - 103 HVO brigade, kao i pripadnici Riječke i Sisačke brigade, zajedno sa pripadnicima paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica koje su formirali HDZ i SDA iz Dervente.
Pokolj u crkvi na Kolariću 26.04.1942 godine
Pokolj u crkvi na Kolariću se dogodio 26.04.1942 godine, na samu Mladu Neđelju. To je vrijeme najžešće ofenzive na Kordun. Probojem obruča na Petrovoj gori 14. maja , okončane su borbe i prvih mirnijih dana nakon toga pokupljeni su ostatci stradalih u kolarićkoj crkvi. Višegodošnjim istraživanjem Mile Dakića skupljen je popis 109 žrtava.
Vezane vijesti:
GDJE LEŽE KOSTI KOLARIĆKIH MUČENIKA ?
Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas kontaktirate putem elektronske pošte:[email protected]ili telefonom: +387 51 333 509 .
Selo Osovo kod Rogatice 27.04.1942.
Selo Osovo,udaljeno je desetak kilometara od Rogatice u pravcu Srbije.Sve što su pohvatali Srba, u zoru 27.04.1942. godine po selu ustaše su sakupile, zatvorile u kuće i štale Koje Ristanovića i Riste i Mitra Koranjića. Zaselak Kula nalazi se u prilično dubokoj, prirodnoj uvali izmedu dva brda, sakriven je i zaklonjen od pogleda. A onda je počeo krvavi, ustaški pir u kome je ubijeno iumeđu 90 i 100 Srba. Neki kažu i više. Kako sad znati koliko ih je tačno bilo? I to sve same nejači, djece, žena i staraca, jer vojno sposobni ili su se krili po okolnim šumama ili su otišli sa vojskom. Pobijeni su: Ristanovići, Kovačevići, Ljubinici, Koranjići, Balčaci, Bojati, Gaševici, Zekovići, Tomovići, Paunići, Kundurići… i po prezimenima se vidi da su to porodice ne samo iz Rogatice nego sa cijelog Sarajevsko-romanijskog platoa. Petar Ristanović, naprimjer, danas nam priča da je tu nastradalo 24 njegovih nabližih - članova porodice.
Više:
Istina skrivana u trnju 62 godine
Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas kontaktirate putem elektronske pošte:[email protected]ili telefonom: +387 51 333 509 .
PRVI USTAŠKI POKOLj SRBA U GUDOVCU 28-29. APRILA 1941.
28/April - 29/AprilDana 28. travnja u Bjelovar je stigao ministar unutarnjih poslovaDido Kvaterniki sastao se s lokalnim ustašama. Sat-dva kasnije, u susjednom Gudovcu, lokalne ustaše pod vodstvomMartina Cikoša(zapovjednik gudovačkih »zaštitara« i predsjednik Općinskog odbora HSS-a) zvjerski su, na najbrutalniji način, pogubile 195 Srba. Od ukupno 200 uhićenih (199 Srba i jednog Hrvata) dovedenih na gubilište, 195 je ubijeno na mjestu, dvojicu ranjenih u koloni ustaše hapse kasnije u bolnici i ubijaju, a pošto je život uvijek jači od smrti, trojica su nekim čudom preživjela:Ostoja Sekulić,Ilija JarićiMilan Margetić.
Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas kontaktirate putem elektronske pošte:[email protected]ili telefonom: +387 51 333 509 .
Vezane vijesti:
2012 - Zločin nad srbima u Paulin Dvoru
Zločin nad srbima u Paulin Dvoru
11. DECEMBRA se navršava godišnjica (1991) od zločina u selu Paulin Dvor kod Osijeka, gdje su pripadnici Hrvatske vojske ubili 18 srpskih i jednog civila mađarske nacionalnosti, ali do sada niko za ovaj zločin nije odgovarao po komandnoj odgovornosti niti za premještanje leševa.
2015 - PAULIN DVOR MJESTO ZLOČINA – SJEĆAMO SE 21 GODINU POSLIJE
PAULIN DVOR MJESTO ZLOČINA – SJEĆAMO SE 21 GODINU POSLIJE
BEOGRAD, 11. DECEMBRA /SRNA/ - Danas se navršava 21 godina od zločina u selu Paulin Dvor kod Osijeka, gdje su pripadnici Hrvatske vojske ubili 18 srpskih i jednog civila mađarske nacionalnosti, ali do sada niko za ovaj zločin nije odgovarao po komandnoj odgovornosti niti za premještanje leševa.Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da su do sada za ovo ubistvo osuđena samo dva pripadnika 130. brigade Hrvatske vojske, koja je izvršila zločin, i to Nikola Ivanković pravosnažno na 15 godina zatvora, a Enes Viteškić nepravosnažno na 11 godina, poslije dvije oslobaćajuće presude. Štrbac je rekao da je to bila regularna jedinica Hrvatske vojske čiji su komandni kadar i sastav poznati. Zločin se desio 11. decembra 1991. godine, kada su, navodno zbog osvete za poginulog saborca, u kuću Andrije Bukvića, gdje su civili od 45 do 81 godinu bili u kućnom pritvoru, upali noću hrvatski vojnici i pobili ih. Među njima su bila četiri bračna para. Ovaj zločin je godinama prikrivan. Tijela 17 žrtava otkrivena su 500 kilometara daleko od mjesta zločina, dok je tijelo 18-te žrtve, jedne žene, Dare Vujinović, pronađeno skalpirano u šiblju kraj kuće gdje je počinjen zločin, a ubijeni su i njeni roditelji. Sutradan ujutro zločinci su kuću Andrije Bukvića, radi uništavanja tragova zločina, eksplozivom sravnili sa zemljom. Štrbac je istakao da je do danas ostalo neistraženo ko je naredio ovaj zločin, kao i ko je naredio, organizovao i izvršio premještanje tijela sa mjesta zločina, mada se zna da je u to vrijeme, 1997. godine, šef svih službi bezbjednosti Hrvatske bio Miroslav Tuđman, sin pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Posmrtne ostatke 17 ubijenih civila pronašli su i ekshumirali istražioci Haškog tribunala u maju 2002. godine na lokaciji Rizvanuša u blizini Gospića, u Lici, koja je udaljena više od 500 kilometara od mjesta zločina. Nakon ekshumacije 2002. godine, utvrdilo se da su ti ostaci prvobitno bili pokopani na prostoru jednog vojnog skladišta "Lug" kod Čepina, u blizini mjesta zločina, odakle su u zimu 1997. godine, očigledno uz znanje najviših vojnih, policijskih i civilnih struktura vlasti Hrvatske, ekshumirani i u plastičnim buradima prebačeni na lokaciju na Velebitu, kada su se za taj zločin zainteresovao Haški tribunal, istakao je Štrbac. "Zna se da su direktni `izvršioci radova`, odnosno ekshumacija i prevoza bili inženjerci iz Karlovca. Pa su oni prevezli tijela u nekom kamionu, fingirajući da prevoze kiseli kupus u plastičnim buradima, u koja su stavili po jedan leš", rekao je Štrbac. Godinu dana nakon ekshumacije, 2003. godine porodice su ih identifikovale u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu i većinu od njih sahranile u Paulin Dvoru. Srpski stradalnici sahranjeni su u zajedničku spomen-grobnicu, koju su izgradile i finansirale njihove porodice, a na koju su 4. novembra 2010. godine tadašnji predsjednici Srbije Boris Tadić i Hrvatske Ivo Josipović, položili vijence. Ubijeni su Milan Labus, Spasoje Milović, Boja Grubišić, Božidar Sudžuković, Bosiljka Katić, Boško Jelić, Milan Katić, Dmitar Katić, Draginja Katić, Vukašin Medić, Darinka Vujnović, Anđa Jelić, Milica Milović, Petar Katić, Jovan Gavrić, Milena Rodić i Marija Sudžuković, svi srpske nacionalnosti, te Kećkeš Dragutin, mađarske nacionalnosti. Izvor: Vezane vijesti: Sećanje na žrtve ratnog zločina