KAD PRAVOSUĐE OTVORENO ŠTITI UBICE

Bilans krvavog pira – 42 ubijena vojnika i civila, i to u Domu JNA jedan, Radničkom univerzitetu „Đuro Đaković“ tri, na Skenderiji 14, Dobrovoljačkoj ulici devet i na drugim lokacijama u Sarajevu 13

Presretnuto sanitetsko vozilo JNA

Priredio: Ognjen BEGOVIĆ
Zbog svih propusta i opstrukcija u istrazi masovnih napada i ubistava pripadnika JNA 2. i 3. maja u Sarajevu, advokat Milan Romanić podnio je krivičnu prijavu protiv glavnog tužioca Gorana Salihovića i tužioca Jadranke Lokmić-Misirača.

Romanić, punomoćnik porodica ubijenih pripadnika JNA Zdravka Tomović i Obrada Gvozdenović, pojasnio je za Srnu da je još 25. i 26. januara 2012. godine podnio prigovor Kancelariji glavnog Tužilaštva BiH, povodom Obavještenja Tužilaštva BiH od 23. januara 2012. godine da se istraga u predmetu „Dobrovoljačka“ – obustavlja.

„U vrijeme podnošenja prigovora, vršilac dužnosti glavnog tužioca BiH bila je Jadranka Lokmić-Misirača, koja tada, kao i Salihović kasnije, nisu preduzeli ništa da se prigovori porodica Tomović i Gvozdenović riješe za vrijeme njihovih mandata, a što je u suprotnosti sa načelom legaliteta krivičnog gonjenja“, ističe Romanić.

U međuvremenu, porodice Tomović i Gvozdenović sa Han Pijeska su posredstvom Romanića dostavili Tužilaštvu BiH podatke o svjedocima-očevicima zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, sa adresama i brojevima telefona, a podnijele su i četiri urgencije za rješavanje ovih prigovora.

Romanić naglašava da je početkom ove godine Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH – Kancelariji disciplinskog tužioca podnesena i disciplinska prijava protiv Salihovića, zbog prekršaja iz Zakona o VSTS BiH, ali bez rezultata.

„Od podnošenja prigovora na Obavještenje Tužilaštva BiH o obustavi istrage u predmetu `Dobrovoljačka` do danas, prošlo su tri godine i tri mjeseca, a jedina informacija dobijena od prijavljenog glavnog tužioca je informacija o formiranju tima koji radi na rješavanju ovih prigovora?!

Porodice Tomović i Gvozdenović smatraju da je ovakvo neprofesionalno ponašanje Salihovića i njegove prethodnice Lokmić-Misirače nedopustivo“, kaže Romanić.

On napominje da porodice Tomović i Gvozdenović smatraju da su se u radnjama, odnosno ovako pasivnom ponašanju čelnika Tužilaštva BiH, stekla sva obilježja krivičnog djela neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca, odnosno sva obilježja krivičnog djela nesavjestan rad u službi.

„Ta službena lica dužna su da preduzimaju određene radnje lakšeg vođenja krivičnog postupka, naročito u slučajevima kad je poznat počinilac krivičnog djela, kao što su u ovom slučaju Ejup Ganić, Jovan Divjak i drugi, kad se prema Krivičnom zakonu BiH za isto djelo može izreći kazna dugotrajnog zatvora“, objašnjava poznati banjalučki advokat.

S druge strane, ističe Romanić, Salihović i Lokmić-Misirača su propuštanjem dužnog nadzora i kršenjem odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH o trajanju istrage i slučajevima kad se ista može produžiti, očigledno nesavjesno postupali u vršenju svoje dužnosti.

Usljed toga su teško povrijeđena prava drugoga, porodica poginulih vojnika u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992, među njima porodice Tomović i Gvozdenović, jer te porodice nisu doživjele satisfakciju da odgovorni budu procesuirani i kažnjeni za pogibiju njihovih bliskih rođaka.

Samim tim oštećene porodice ne mogu ostvariti svoja prava na imovinsku odštetu, nematerijalnu i materijalnu.

Oštećene porodice Tomović i Gvozdenović u više navrata su, o čemu je Srna već pisala, ukazivale na neke od brojnih propusta Tužilaštva BiH.

Iako je krivična prijava u ovom predmetu podnesena još 29. maja 1996. godine, a dopunjena 27. aprila 2005. godine, istraga je otvorena tek 2. oktobra 2006. godine?!

Tokom istrage oštećene Bogdana Tomović i Gordana Gvozdenović nikada nisu ispitane od Tužilaštva BiH, niti od drugih istražnih organa, odnosno organa gonjenja, iako su sve vrijeme bile dostupne na svojim kućnim adresama, poznatim Tužilaštvu BiH.

Romanić ističe da nisu ispitane ni druge porodice poginulih vojnika i oficira, kao ni majka poginulog poručnika Nidhata Kastratija, koja živu u Požarevcu, niti ranjeni oficiri i vojnici tadašnje JNA, kao na primjer ranjeni bivši general JNA Enes Taso, ranjeni pukovnik JNA Josip Ivanović, ranjeni vojnik Dragan Lazukić…

Nisu ispitani ni tada ranjeni vodnik Dragan Matić, brat poginulog vojnika Mladena Nikolića – Ljupko Nikolić, vodnik JNA Aćimović, a nisu ispitani ni brojni svjedoci, strani i domaći novinari koji su očevici napada pripadnika „Zelenih beretki“ i „Patriotske lige“ na Dom Armije 2. maja 1992. godine…

Iste formacije su napale i sanitetsko vozilo JNA koje se kretalo preko Skenderije tog istog dana.

Sva ova lica žive na adresama u Srbiji, poznatim i advokatu Romaniću i Tužilaštvu BiH, a poznati su i njihovi brojevi telefona. Romanić dodaje da su mu se mnogi od njih i javili u vezi sa zastojem u istrazi o zločinu u Dobrovoljačkoj.

Dokazi o zločinima u Sarajevu, na Skenderiji, 2. maja 1992. godine, kao i dokazi o događanjima u Dobrovoljačkoj ulici, 3. maja, te dokazi o odgovornim licima, nalaze se i na snimcima stranih i domaćih televizija, a te snimke posjeduje i Tužilaštvo BiH.

„Oštećene porodice smatraju da su Tužilaštvo BiH i prijavljeni tužioci pod velikim političkim pritiscima, da namjerno čekaju da ovaj slučaj padne u zaborav, odnosno da čekaju da nestanu brojni materijalni dokazi, a svjedoci i osumnjičeni umru da bi se na taj način okončao ovaj predmet“, upozorava Romanić.

Ovakvo ponašanje prijavljenih, upozorava on, je nelegalno, nemoralno i nedopustivo. Umjesto da tužioci svojim zakonitim radom doprinesu rasvjetljavanju svih slučajeva ratnih zločina u BiH, kaže Romanić, oni na ovaj nači štite jednu od strana u sukoba u proteklom ratu i time samo doprinose stvaranju još dubljih međunacionalnih podjela i nesporazuma, čime čine nemjerljivu štetu BiH i svim njenim narodima.

On ističe da oštećene porodice imaju puno pravo da uporno traže otvaranje istrage i krivično procesuiranje prijavljenih kao najodgovornijih lica zbog kojih njihovi prigovori na Obavijesti Tužilaštva BiH od 23. januara 2012. godine da se istraga u predmetu „Dobrovoljačka“ obustavlja još nisu riješeni, odnosno zbog čega još nije podignuta optužnica u predmetu „Dobrovoljačka“.

Kraj

Izvor: 

Vezane vijesti: