Apel Hrvatskoj elektroprivredi: Izvaditi posmrtne ostatke žrtava ustaškog zločina iz 6 jama kod Gronjeg Kosinja, identifikovani DNK metodom i dostojanstveno sahraniti

Српски

Hrvatska elektroprivreda (HEP), ponovo je nakon više decenija aktuelizirala izgradnju hidroelektrane Kosinj – 2 u Kosinju u sjeverozapadnoj Lici. Izgradnjom brane na rijeci Lici, nizvodno 5 km od već postojeće brane HE Sklope, između brda Cikelj i Vršak k.573, akumulacija će poplaviti sela Mlakva, Poljan, Gradinu i zaseok Zabarje u kojima živi srpsko stanovništvo i Gornji Kosinj i Kosinjski Bakovac sa okolnim naseljima u kojima živi hrvatsko stanovništvo. HEP je dobila lokacijske dozvole i načelne građevinske dozvole.

 

Do sada je urađen idejni projekat a da bi se nastavilo na radu glavnog projekta potrebno je dopuniti Studiju uticaja na okoliš. Sama gradnja akumulacije i hidrocentrale trajala bi pet godina.

Idejni projekat i Studija uticaja na okoliš morale bi da sadrže bitne činjenice civilizacijskog karaktera, da je to prostor od nekoliko naselja sa srpskim i nekoliko naselja sa hrvatskim stanovništvom, između kojih protiče rijeka Lika a da se u tri zloglasne jame u dva hrvatska naselja (Gornji Kosinj i Kosinjski Bakovac) nalaze ostaci 222 civilnih žrtava srpske nacionalnosti ubijenih u vrijeme  tzv. NDH 1941.godine. U srpskom selu Mlakva nalazi se Spomen kosturnica 286 srpskih civilnih žrtava, spaljenih 06. avgusta 1941.godine u jednoj srpskoj kući.

Ne osporavajući potrebe HEP da riješava problem nedostatka električne energije u Hrvatskoj, potapanjem izuzetne prirodne lijepote, na osnovu porodičnih, hrišćanskih i općeljudskih moralnih obaveza a u želji da nevine žrtve zauvijek nađu VIJEČNI MIR, pokrećem

 

 

INICIJATIVU  i  JAVNI APEL 

 

Da se u toku priprema za izgradnju hidroelektrane Kosinj – 2, a prije potapanja područja, uradi slijedeće:

1.      Da se izvade posmrtni ostaci žrtava ustaškog zločina iz do sada istraženih jama „Sv.Ana“, „Kod općine“ i „Na Klančiću“ kod Gornjeg Kosinja, identifikuju DNK metodom i dostojanstveno sahrane. Da se organizovano na osnovu dogovora sa mjesnim srpskim stanovništvom i potomcima žrtava, dogovori mjesto i način njihove sahrane, kao i obilježavanje grobova. 

 

2.      Da se dodatno istraže do sada 3 neistražene jame u kojima su prema nekim podacima ubijani i bacani Srbi i pripadnici američkog ratnog zrakoplovstva (US AIR FORCE).  

 

3.      Da se na bazi dogovora i nadležnog stručnog mišljenja odredi buduća lokacija groblja iz sela Mlakva i Poljan, Hrama Rođenja Presvete Bogorodice (u narodu nazvan „Mlada Neđelja“) u Mlakvi i spomenika partizanskom bataljonu „Matija Gubec“, koji se nalazi pod Mlakvenom gredom.

4.      Da se u ove akcije uključe nadležni organi vlasti Republike Hrvatske i Srbije, Srpska pravoslavna crkva, diplomatsko predstavništvo SAD, HEP, ustanove, institucije i udruženja koje se bave poviješću, humanitarnim radom i izbjeglicama. Posebno se očekuje doprinos od uglednih pojedinaca rodom iz Like, potomaka Srba iz Kosinja i sredstava javnog informiranja.    

5.      Da ovoj akciji pomoć i doprinos daju mještani (Hrvati) iz Gornjeg Kosinja, Kosinjskog Bakovca i Župni ured Sv. Ante Padovanskog, te da se zauvijek na civilizacijski način završi tužna kosinjska tragedija, kako bi buduće generacije Srba i Hrvata sa ovog prostora mirnije živjele bez “prokletstva nevinih žrtava“

 

Prilozi:

-          Podaci o stanovništvu, jamama i objektima  za preselenje

-          Grafički prikazi jama „Sv. Ana“ i „Kod općine“

 

 

Dostavljeno:

-          Svima iz tačke 3.

Gornji Kosinj: Nevine žrtve čekaju 69 godina da se dostojanstveno sahrane 

 

Prilog br. 1

Stanovništvo  

 

Prema popisu stanovništva iz 1931. god. na prostoru Kosinja živjelo je 2.622 stanovnika srpske nacionalnosti. Tokom Drugog svjetskog rata (II s. r.) na prostoru cijelog Kosinja ubijeno je ili poginulo 1.075 stanovnika srpske nacionalnosti. Od toga broja 911 ubijenih su civilne žrtve rata. Danas na prostoru Kosinja živi oko 200 Srba.

Na prostoru buduće akumulacije (južni dio Kosinjske doline) prije II s.r. je živjelo preko 1.500 Srba. Danas u tim selima kao poslijedica zločina genocida tokom tog rata i ekonomske migracije poslije rata, živi 62 stanovnika (Mlakva – 48, Poljan – 1, Zabarje – 44 i na Gradini – 9).

Srpsko stanovništvo danas tu živi u složenom duhovnom stanju sa elementima viječitog straha, kao i sa velikim egzistencijalnim problemima, pa nije realno očekivati neki veći doprinos riješavanju problema vađenja iz jama posmrtnih ostataka svojih predaka.

 

Podaci o istraženim jamama i civilnim žrtvama rata  

 

Na području Gornjeg Kosinja nalaze se tri istražene jame u koje je bacan srpski narod.

 

Jama „Sv. Ana“ je naziv od srpskog naroda a u speleološkoj literaturi se još naziva: „Jama kod malog vrha“, „Zvoneća jama“ i „Jama iznad Šušnja“. Nalazi se južno od Gornjeg Kosinja         (1 km) na sjeveroistočnoj padini brda Veliki vršeljak (k. 666) iza rimokatoličke crkve po kojoj je dobila ime. Tokom 1941. godine u jamu je bačeno 208 žrtava (158 muških, 56 ženskih i jedno dijete neutvrđenog pola). U jamu je bačeno 33 dijeteta (21 muško, 11 ženskih i jedno neutvrđenog pola). Prema do sada utvrđenom spisku 207 žrtava je srpske nacionalnosti a jedna žrtva bila je Katica Škarić, Hrvatica rodom iz Vinkovaca, koja je bila udata za Jovicu Škarića iz Lipovog Polja. Nesrećna žena je zaklana i bačena u jamu samo zbog toga što je protestovala kod ustaškog zapovjedništva u Gornjem Kosinju zbog klanja Srba.                           

Među ovim žrtvama je možda i najmlađa žrtva II s.r. uopšte. Ustaški zločinci su dana 02.08.1941. god., odveli cijelu porodicu Javorina, među kojima je bila njihova snaja Milica, rođena Pejnović, 01.06.1921. god. u Smiljanu. Milica je bila trudna i pred porođajem. Ustaše su je tukli iznad jame sve dok se nije porodila. Čim je novorođeno dijete zaplakalo bacili su nju i dijete u jamu.

Prema do sada utvrđenom spisku žrtava, u jamu je bačeno: 90 žrtava iz Lipovog Polja, 62 žrtve iz sela  Mlakva, Poljan, i Duliba, 38 žrtava iz sela Krš-Gradina, 17 žrtava iz sela Docina Draga i Brujići i 1 žrtva iz sela Studenci.

 

Jama „Kod općine“ nalazi se iza današnje osnovne škole „Anž Frankopan“ u Gornjem Kosinju. U toj zgradi je za vrijeme II s.r. bilo „ustaško taborništvo i zatvor“. Iza zgrade nalazi se provalija koja je danas pretvorena u septičku jamu. U dane 10/11. 08. 1941. god. u tu jamu je poklano i bačeno 13 muških žrtava (2 žrtve iz sela Docina Draga i Brujići i 11 žrtava iz Krša).

 

Jama „Na Klančiću“ nalazi se na Šporčić Klancu, na ulazu u Kosinjski Bakovac. U ovu jamu je bačena, nakon strahovitog mučenja Paripović Nikole Soka, rođena 1885. god., iz Krša.  

 

Na osnovu zahtijeva SUBNOR-a Kosinj, u maju  mjesecu 1987. god., izvršeno je speleološko istraživanje jama „Sv. Ana“ i „Kod općine“. Istraživanjem je rukovodio dr Srećko Božičević iz Geološkog zavoda Zagreb. Tada su u jami „Sv. Ana“ pronađeni posmrtni ostaci žrtava i ostaci njihove odjeće i obuće prekriveni kamenim nasipom. Da bi sakrili zločin, zločinci su u jamu ubacili kamenje a neki mještani s. Šušanj su poslije rata ubacivali uginule životinje.

 

Nakon istraživanja Geološki zavod iz Zagreba je izradio Elaborat u kojem je predviđen način vađenja žrtava. Taj Elaborat je dostavljen SUBNOR-u Kosinj i „Elektroprivredi Rijeka“.

 

OVE JAME DO SADA NISU BILE OBILJEŽENE ODGOVARAJUĆIM SPOMENIKOM A NIKADA NIJE ODATA ODGOVARAJUĆA POČAST  ŽRTVAMA. POTOMCI ŽRTAVA SU RADI BRATSTVA I JEDINSTVA „MORALI ZABORAVITI“ SVOJE NAJMILIJE.

 

Tačan popis žrtava sa ličnim podacima, mijestom i vrijemenom, načinom likvidacije, kao i organizatorima i izvršiocima zločina, nalazi se u knjigama gospodina Dane Lastavice, GENOCID NAD SRPSKIM NARODOM SREZA PERUŠIĆ (Lika) 1941-1945. i 1991-? i „BEZDANE JAME ŽDERNJAČE SRPSKOG NARODA 1941-...?..

 

Podaci o neistraženim jamama i mogućim žrtvama

 

Pored ovih istraženih jama na području buduće akumulacije ima devet neistraženih jama. Prema nekim dokumentima iz vrijemena tzv. NDH  i poslijeratnim izjavama dobronamjernih miještana Gornjeg Kosinja, u nekoliko jama vjerovatno ima još žrtava, a to su:

 

„Jama u Ruji“ se nalazi u rejonu Ruja-Lokvica više Kosinjskog Bakovca u koju su ustaše 1944. god., ubili i bacili nakon zvjerskog mučenja posadu američkog bombardera, koji je pao kod Ledene Drage u Velebitu

 

 „Јama - provalija“ nalazi se 400 m južno od osnovne škole u Gornjem Kosinju, ispod male Glavice prema rijeci Bakovac.

 

„Јама iznad općine“ se nalazi iznad današnje osnovne škole, na kamenitom uzvišenju u samom Gornjem Kosinju.

 

Podaci o objektima za preselenje 

 

U selu Mlakva nalazi se Spomen kosturnica za 286 srpske žrtve iz sela Mlakva, koje su spaljene dana 06.08.1941. god. na Kosi u kući Jove Glumičića. Samo mjesto zločina, danas se nalazi u dubinama akumulacionog Kruščičkog jezera.

 

Iznad same Spomen kosturnice u Mlakvi, nalazi se hram Rođenja Presvete Bogorodice (u narodu nazvan „Mlada Neđelja“), koji je izgrađen 1894. god. Poslijednjih godina je počelo njegovo obnavljanje a i kršteno je prvo dijete nakon 70 godina.

 

На uzvišenju iznad bara pod Mlakvenom gredom (k. 632) nalazi se spomenik partizanskom bataljonu „Matija Gubec“, koji je podignut 1963. god. u znak sijećanja na zajedničku antifašističku borbu Srba i Hrvata ovog kraja

 

Hram Rođenja Presvete Bogorodice (1894) i Spomen kosturnica u Mlakvi (1955)

Spomenik partizanskom bataljonu „Matija Gubec“ pod Mlakvenom gredom (1963)

 

Prilog br. 2

  

 

 

 

ĐORĐE PRAŽIĆ
B E O G R A D
REPUBLIKA SRBIJA
Mob.tel: +38164210-8134
Е-mail: djordjeprazic@verat.net