arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ratko Dmitrović

Ustaše će vam oprostiti što su vas ubijale

„Hrvatski helsinški odbor“, preko svog predsednika Ivana Zvonimira Čička, pokreće inicijativu u Saboru Hrvatske da se zakonski sankcioniše iznošenje „lažnih podataka“ o tome da je u koncentracionom logoru Jasenovac ubijeno preko pola miliona Srba Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 13. aprila 2016. godine. Jedan od prvih poslova koje je Franjo Tuđman obavio u svojoj novostvorenoj državi, sada već daleke 1990. godine, odnosio se na „rušenje velikosrpskog mita o stradanju Srba u logoru Jasenovac“. Objašnjavajući da su Srbi kao narod skloni mitomaniji, preuveličavanju svega i svačega, uključujući svoje žrtve i svoje junaštvo, Tuđman je izneo podatak da je u logoru Jasenovac ubijeno između

Tudjman_1997.jpg

Ustašluk je ipak prošao

Hvaleći navodno izrazito antiustaško opredjeljenje Franje Tuđmana kako bi valjda na taj način omekšao hrvatski desni ekstremizam, što je sasvim u suprotnosti s vremenom u kojem je prvi hrvatski predsjednik vladao, Slavko Goldštajn, inače mudar i razuman čovjek, doživio je izgleda nekakav svoj unutrašnji lom – u tim njegovim taktičkim vibracijama moglo bi se pronaći i ponešto od one vrste iluzije koju bismo mogli nazvati jalovim nadanjem u čudo, a čuda se ljudima obično pričinjaju kad im sve lađe potonu… Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. oktobra 2015. godine. „Slavko, dok sam ja tu, ustašluk neće proći“, citirao je nedavno u intervjuu

Crkva Sv. Jovana Krstitelja, Crkvine (kraj XIII vijeka, srušena za vrijeme Turaka, početak obnove 2008.godine)

Stradanje porodice Pušonja na Crkvinama 1942.

Francetića „Crna legija“ počinila je stravičan zločin nad Srbima u selu Crkvine. Taj dan ubijeno je 165 civila, među kojima je bilo 40 članova porodice Pušonja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 16. marta   2017. godine. Njemačka komanda je 10. aprila 1942. godine izdala naređenje da se pokrene ofanziva pod nazivom „Trio“ (u Jugoslaviji poznata pod nazivom „treća neprijateljska ofanziva“), čiji je cilj bio uništenje ustaničkih snaga i temeljno čišćenje područja od Han Pijeska prema Rogatici i doline rijeke Drine. Angažovane su elitne njemačke, italijanske, ustaške, domobranske snage i lokalna milicija (sastavljena većinom od domaćih muslimana). U ovoj ofanzivi angažovana je i zloglasna

rasenica.jpg

Milan Pantović: Zapis sa Korduna, ljuta lička zima

Bila nekad Petrova Gora i Vrginmost na Kordunu. Bilo široko Glamočko polje i selo Preodac, s ljihadu izvora hladne vode. Bila jedna kuća u Velikom Obljaju, odakle je Gavrilo Princip zakoračio u život i istoriju. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 7.  marta 2016. godine. Bilo. Danas, Petrovu goru, imenom Gvozd krstili i Vrginmost drugo ime dobio. Po Glamočkom polju, vetar tugovanke zavija i snegove s Malog i Velikog Šatora svaljuje, a od kuće Gavrilove ostalo nešto malo od temelja. Koliko da podseti da je tu kuća bila. Evo već desetu zimu, nevoljnici srpski iz Visoke Krajine, s Korduna, iz Like i ostalih

Pogled sa dna jame Ravni dolac

Ustaše je živu sahranile u jami

Prikupljajući podatke o ustaškim zločinima u Livnu i okolini, dospeo sam 1990. u pitomo selo Gubin, gde je tada živela Sava Petrović koja je u leto 1941. preživela pakao jame Ravni dolac na Dinari. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 12. maja  2016. godine. U tu jamu, duboku gotovo 50 metara, ustaše su na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941, ubacile 218 žena i dece iz Donjih i Gornjih Rujana. Njih 14-oro, među njima i Sava, preživelo je i iz jame izvađeno mesec i po dana kasnije. – Ja sam ti rodom tu iz Čaprazlija, od Marčeta – počela je sićušna starica svoju setnu

Andjeljko_Anusic.jpg

Anđelko Anušić: Putovanje prema sebi – najduži i najteži put

Banija je, kao i cela Srpska Krajina, i sve naše Krajine rasute po svetu, moj zavičaj u jeziku. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8 . oktobra 2015. godine. A od moje rodne kuće u Gradini, na Suvoj Međi, nema odavno ni traga, ni puhorne praščice, kao ni od mnogih drugih koji dele prognaničku sudbinu. Neki, nemački pedantni ljudi postarali su se dobro za to. Ali, srećom u nesreći, zavičaj se odavno preselio u moje knjige. Idem tamo, putujem svakoga dana i noći, iz retka u redak, reči u reč, u zavičajne daljine, i vraćam mu se sve bliži sa darovima kojima me

Logor Flosenburg neću da zaboravim

Kada mi je američki vojnik ponudio parče belog hleba koje je umočio u konzervu s medom, shvatio sam da sam preživeo! Od koliko njih sam jedini ja živ ostao… Priseća se trenutaka oslobođenja Ljubiša Letić, krepki osamdesetšestogodišnjak, bivši zatočenik broj 30.313 u koncentracionom logoru Flosenburg u Nemačkoj. Jedini je on od 3.500 Srba zatočenih u ovom logoru koji je živ dočekao kraj Drugog svetskog rata. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. marta  2016. godine. Čika Ljubiša sprema se da u subotu po šesti put obiđe Flosenburg i pokloni se senima onih koji su kosti ostavili u jednoj od deset masovnih grobnica u

Pokolj_Srba_1941.jpg

Lagati se mora, inače ode glava

Pokolj Srba 1941. Posle masovnih i individualnih pokolja ustaše su pravile kilometarski duge liste poklanih ljudi sa rubrikom „diagnoza” lekara. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 30. novembra  2015. godine. Posećujući logorsku bolnicu, zajedno sa gostima, ustaše bi govorile: To su teški bolesnici, ali će se dobro oporaviti. Dobivaju masla, meda, mesa, a mlijeka koliko god hoće. -Boga mi izvrsno – primjećuje gost i zadovoljno odlazi. Čim on zamakne za ogradu, Satler i Savo skidaju plahte, slažu ih i meću opet u sanduke. -Tako se to mora, inače ode glava. Pa zar Luburić zbilja misli da je uvijek tako? Kako, ta on dobro

jasenovac-youtube.jpg

Ustaški pir nad srpskom decom

Dobrila Kukolj (83) kroz sećanja ponovo je prošla strahote ustaških logora na sisačkom Dečjem groblju, gde je pakao za srpsku decu trajao od avgusta 1942. do januara 1943. Dobrili se život zauvek promenio u julu 1942. godine, kada su Nemci i ustaše zarobili 12 članova njene porodice. Preživela je nekoliko dečjih logora, od čega su joj u najstrašnijem sećanju ostali Jasenovac i Sisak. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 2. novembra  2015. godine. Dobrila Kukolj (83) ponovo je prolazi strahote ustaških logora na sisačkom Dečjem groblju, kada se služi spomen na žrtve logora za srpsku decu. – Ulazak u logor bio je ravan

Ustase_u_zlocinackom_pohodu.jpg

Odnosili su sve što im padne šaka

Ustaše u zločinačkom pohodu U prvoj baraci, okrenutoj prema zapadu, bila je zloglasna bolnica II – B, „Ljudolovka”. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra  2015. godine. Pošto bi stjerali ljude na klanicu i „očistili” selo, pojavili bi se po kućama ustaški „ekonomi” i „skladištari” i tada bi započela prava pljačka. Upadali bi u kuće i pretraživali škrinje i ormare tražeći dragocjenosti za sebe, kao „ličnu” zaradu. Starijim bi se ženama, koje su još ostale kod kuće, grozili da će im poklati odvedenu djecu, ako neće reći gdje je skriven novac. Istom tada vadili su i odnosili odijela, haljine i ostalo što

Logor_je_imao_i_kozaru.jpg

Ni vriska ni piska

Logor je imao i kožaru Sate i sate ubija se i malo i veliko, ćutke, iza ugla, gluvo i nemo, da niko ne oseti, ne uspeju ni da viknu. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. novembra  2015. godine. U veterinarskoj ambulanti bolničar je bio naš stari drug, seljak Vrančić iz Čazme, kojega sam još prije poznavao, a dolazio je nekoć i mojoj kući. On je trebao biti strijeljan, ali je ostavljen kao jedini veterinarski bolničar sve do konačne likvidacije Jasenovačkog logora, kad je i on bio likvidiran. Drug dr Ivo Dražančić, kao jablan visoki Dubrovčanin, obavljao je veterinarsku dužnost živeći zajedno s

Zatocenici_u_Lancari.jpg

Polja pusta, kuće spaljene

Zatočenici u Lančari Komora za usmrćivanje otrovnim gasom i krematorijum nalazili su se u Gradini, u kući Puđe Milana, koja je imala nekoliko kratkih, dobro kamufliranih dimnjaka Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 25. novembra  2015. godine. Ničiporenko je bio uvjeren da će ostati u životu jer su ustaše poludjele za duhanskim kutijama i urezanim ornamentima u obliku „U” s njihovim imenima, poglavnikovim likom itd. Njegova je radionica radila dan i noć. On je izrađivao i čitave servise, a jedan je takav servis Ustaška radna služba svečano predala poglavniku. Njegovi su se radovi pokazivali u Zagrebu, s namjerom da se vidi kako zatočenici

Smrtnost_zatocenika_Ciglane_bila_je_velika.jpg

Sve za poglavnika

Smrtnost zatočenika Ciglane bila je velika Glavni cilj logora bilo je masovno ubijanje ljudi. Ubijanje je samo trebalo da se, po mogućnosti, što bolje maskira. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. novembra  2015. godine. Jasenovački koncentracioni logor bio je organiziran po planu, koji su razradili nacisti za sve logore u porobljenoj Evropi još prije rata. Čitava su organizacija toga logora, način i tehnika istrebljivanja sasvim isti kao i u drugim njemačkim logorima smrti u Poljskoj, Ukrajini, Srbiji, Zapadnoj Evropi i u samoj Njemačkoj. Način i plan predali su na izvršenje ustašama, koje je kontrolirao mjesni Gestapo u samom selu Jasenovcu i SD (Sicher

Danijel_Ozmo_Opljackano_seno_ubijenih_seljaka.jpg

Sramota je teža od smrti

Danijel Ozmo: Opljačkano seno ubijenih seljaka Isto toliko volim srpski narod kao i hrvatski. Nisam nikad pravio razlike. Mati mi je s mlekom ulivala ljubav prema srpskom i ruskom narodu. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. novembra  2015. godine. Dr je Špicer pitao: -Ima li bolesnih, mi smo doktori, došli smo da bolesne pregledamo i lijekove damo. Jesu li vam djeca zdrava? Šutjeli su i gledali na nas kao na izazivače, koji ih napastvuju. -Da, ovo je dijete bolesno! Zašto ne kažeš, ženska glavo? – opet će dr Špicer zapitati i htjede dijete uzeti za ruku, da mu vidi puls. Žena naglo

Ustaše na putu za pokolj i palež "buntovnih" sela

Pod malj, bradvu i nož

Ustaše su opkolile srpsko selo Crkveni Bok, uzele kola i natovarile ih žitom, haljinama, poterale stoku, upregle konje i poterale sav narod u Jasenovac Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. novembra  2015. godine. Stigla je kolona kola i ustaše narediše da ih tovare sve redom, i žive i mrtve. Tako natovarena kola izgledala su užasno. Ispod golih mrtvaca živi su ljudi stenjali i upinjali se da se oslobode. Bili su bacani bez reda, i mrtvaci i živi. Mrtvi su sjedili ili ležali na živima, a neki su živi sjedili na mrtvima i na živima ispod sebe. Kola su bila brzo napunjena, i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.