NIKO NIJE ODGOVARAO ZA ZLOČINE NAKON "OLUJE"

ZAGREB, 27. APRILA - Hrvatski helsinški odbor (HHO) optužio je Državno tužilaštvo Republike Hrvatske (DORH) da iznosi neistine o dešavanjima tokom akcije "Oluja" i upozorio da do danas niko nije kažnjen zbog počinjenih ratnih zločina nad srpskim civilima nakon te vojne operacije.
Demantujući podatke o broju žrtava srpskog stanovištva poslije akcije "Oluja", koje je DORH objavio u Dnevniku HRT-a na Vaskrs, 24. aprila, HHO ističe da ovi netačni podaci pokazuju da se u Hrvatskoj u odnosu prema ratnim zločinima i vladavini prava ništa bitno nije promijenilo tokom posljednjih 15 godina.
Prema podacima HHO, u Hrvatskoj je od početka rata do 31. decembra 2010. pokrenuto ukupno 3 655 istražnih zahtjeva protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine; osuđene su 563 osobe, a od od ukupnog broja optuženo je 95 osoba koje su bile pripadnici Hrvatske vojske (HV) ili Hrvatske policije (HP). Za ratne zločine, počinjene tokom posljednjih 20 godina, osuđeno je samo 28 osoba pripadnika HV i Policije, a ostalo su Srbi.
Prema podacima HHO, ni jedan pripadnik hrvatske Vojske ili policije, niti bilo ko drugi, nije osuđen za ratni zločin nad Srbima - bilo civilima, bilo vojnicima, zbog zločina počinjenih nakon "Oluje"!
Nakon završetka vojno-policijske akcije "Bljesak" u maju 1995. godine ministar obrane Gojko Šušak izjavio je pred Saborom da je u toj akciji ubijeno 450 neprijateljskih vojnika. Provjerom HHO-ovih aktivista utvrđeno je da ni u jednoj od bolnica kojima gravitira to područje nije bilo ranjenika. Isto tako, nije bilo ni zarobljenika. Specijalna policija je mjesecima nakon "Bljeska" ''čistila teren'' i uklanjala ostatke ''odmetnika''. Javnost nikada nije saznala sudbinu osoba sa kojima se Specijalna policija oružano sukobljavala.
Neposredno po završetku "Oluje" kancelarija predsjednika Republike Franje Tuđmana je obavijestila javnost da je tokom akcije "ubijeno 950 neprijateljskih vojnika". Ranjenika opet nije bilo ni u jednoj od bolnica kojima gravitiraju ta područja. Nije bilo ni zarobljenih. Nikada nije objavljeno koliki je broj osoba likvidiran prilikom ''čišćenja terena''.
U vrijeme zločina u Gruborima, kada je ubijeno 11, a ne osam starijih osoba (popis imena nalazi se u knjizi HHO-a), specijalci su istovremeno likvidirali 40-ak ''odmetnika''. (Izjava HHO-a br. 29 od 2. 11. 1995).
HHO ističe da im nije poznato na osnovu čega je DORH zaključio da su nakon "Oluje ''počinjena 24 ratna zločina, u kojima je ubijeno 156 osoba", kada niko nije osuđen za ratni zločin poslije "Oluje". Jedino ako DORH taj podatak ne crpi iz sudskog spisa ''Gotovina i drugi'' , ali ni ta presuda nije pravosnažna.
U DORH-u tvrde da je za ratne zločine procesuirano ''tek 10 osoba'', misleći vjerojatno na "slučaj Varivode" gdje su svi koji su optuženi - osobođeni zbog "nedostatka dokaza". Što se masakra u Varivodama tiče, on se dogodio u četvrtak, 28. septembra 1995. oko 17.30 časova, gotovo dva mjeseca nakon završetka akcije "Oluja". U tom zaseoku ubijeno je devet osoba, uglavnom nemoćnih staraca.
Tamo su kriminalistički službenici Ivica Vrtičević i Jozo Bilobrk odbili navodni zahtjev Željka Sačića da izvrše lažni ''kriminalistički uviđaj'', s tim da se uz ubijene starce stavi oružje da bi izgledali kao naoružani odmetnici. Zbog toga se protiv Željka Sačića od prošle godine vodi postupak za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratnog zločina protiv civilog stanovništva. HHO smatra da je ta činjenica glavno pogonsko gorivo za Sačićevo političko ekstremističko djelovanje danas.
U saopštenju HHO navodi da su aktivisti ove organizacije utvrdili da je na području na kome se odvojala akcija "Oluja" uništeno - spaljeno, srušeno ili oštećeno 20 000 objekata, što uključuje kuće i poljoprivredne objekte, ali i zgrade od opšteg javnog interesa: željezničke stanice, ambulante, škole, trafo-stanice, dalekovode i drugo. Sve to ukazuje na zaključak da je riječ o planskom uništavanju s ciljem onemogućavanja povratka civilnog stanovništva i ponovnog uspostavljanja normalnog života.
Ova paljenja i uništavanja nastavljena su još nekoliko godina nakon "Oluje", što je vidljivo iz izjava i dokumenata koje je HHO objavljivao.
HHO ne zna kojom se metodologijom DO RH služio kad je razdvojio ''žrtve rata'' od "žrtava ratnih zločina i ubistava". HHO smatra da su sve žrtve koje su ubijene nakon "Oluje" likvidirane kao ciljana grupa - kao pripadinici srpskog naroda - pa se, prema tome, radilo isključivo o žrtvama ratnog zločina.
DORH može sva ubistva po završetku akcije "Oluja" procesuirati kao ratni zločin. U protivnom, on primjenjuje pravno voluntaristički metod, karakterističan za ''pravne teoretičare'' koji smatraju da osobe ubijene po okončanju Drugog svjetskog rata (9. maja 1945) ne mogu biti procesuirane za ratne zločine, budući da je rat bio završen.
Kad bi se primijenio taj ''pravni princip'', niko ko je ubijen po okončanju akcije "Oluja" (9. avgusta) ne bi mogao biti tretiran kao ratna žrtva, pa, slijedeći tu metodologiju, niko ne bi mogao biti procesuiran za ratne zločine, uključujući generale Gotovinu i Markača.
HHO smatra da sve navedeno dokazuje da u Hrvatskoj ni danas ne postoji politička volja za procesuiranje ratnih zločina koji su se dogodili nakon okončanja akcije "Oluja", a koje bi bilo utemeljeno na principima vladavine prava, tj. na međunarodnim standardima utvrđenim konvencijama i drugim važećim dokumentima koji su ugrađeni u hrvatsko zakonodavstvo i tako postali njegov integralni dio.
Prošlog petka, na zahtjev glavnog državnog tužioca Mladena Bajića, Državnom tužilaštvu HHO je dostavio 15 primjeraka izvještaja o akcijama "Oluja" i "Bljesak". Uz to, ponuđena je i obimna arhivska građa koju bi trebalo da istražuju predstavnici MUP-a i DO RH-a da bi se već jednom zaista utvrdilo šta se stvarno dogodilo poslije akcije "Oluja" i krenulo u sudske procese koje je Vlada Hrvatske obećala EU svojim akcijskim programom.
U Hrvatskoj se ovih dana vodi žestoka rasprava o odluci "ad hok" Tribunala u predmetu "Gotovina i drugi", ali nema gotovo ni glasa o žrtvama tih vojno-policijskih akcija. Predsjednik Vlade Jadranka Kosor naredila je ''diplomatsku ofanzivu'' da bi posredstvom "prijatelja u svijetu" bio izvršen pritisak na Tribunal da promijeni svoju odluku.
HHO to smatra kršenjem načela vladavine prava i napadom na ustavni poredak i diobu vlasti bez presedana. Kosorova je naredila istragu o tome ko je, poštujući ustavni Zakon o saradnji sa Haškim tibunalom, dostavio Sudu u Hagu transkripte, umjesto da je naredila detaljnu istragu o stvarnom broju žrtava nakon akcije "Oluja", vodeći se onom biblijskom: ''Samo nas istina može spasiti" - stoji u saopštenju HHO, koje je potpisao predsjednik Ivan Zvonimir - Čičak.

Izvor: