Nadležni za partizanske, ne i ustaške žrtve
Državna tajnica Ministarstva kulture bila je na otkrivanju spomen
ploče žrtvama zločina antifašističkih ustanika u Boričevcu gdje je podignuta
ploča za petnaestero staraca stradalih 1941. godine, no isto Ministarstvo
proglasilo se nenadležnim za postavljanje spomen ploče za oko 2 685 žrtva
ustaškog pokolja u Glini, već da je to stvar gradskih vlasti koji ističe da
razmjere zločina nisu bili takvi kao što se tvrdi. Ploče sa imenima stradalih i
dalje leže negdje u mraku
Paralelno s obilježavanjem Dana ustanka u Srbu, u obližnjem Boričevcu je odata
počast žrtvama zločina u tom selu, koji spadaju u rijetka djela odmazde
počinjena od strane antifašističkih ustanika. Okupljeni, među kojima je bio i
gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji se nije ustezao od verbalnih napada
na antifašiste, kako one iz 1941. godine, tako i one iz 2011. godine,
prisustvovali su otkrivanju spomen ploče na zidu crkve u obnovi.
Ploča koju su financirale neke nevladine organizacije ima slijedeći natpis:
"Oko ove župne crkve Male Gospe živjelo je selo Boričevac do subote 2.
kolovoza 1941. kada su seljane protjerali, selo opljačkali i sve kuće (neke s
ukućanima) zapalili 'ustanici'. U spomen na prognane i ubijene Boričevljane ovu
ploču postaviše njihovi potomci".
Jedna od onih koji su otkrili tu ploču u čast petnaestero staraca iz tog sela
koje je 1941. godine, s pravom ili ne, u narodu bilo označeno kao ustaško
gnijezdo, a njegovi stanovnici prozivani u vezi ubijanja i nestajanja Srba tog
kraja, bila je i Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture, inače
vrlo angažiranom u obnovi crkve koja je također stradala.
Nekoliko dana nakon toga, u Glini je održana komemoracija žrtvama jednog od
ustaških pokolja u Glini, odnosno u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi Presvete
Bogorodice, koja je nakon pokolja preko 1000 ljudi bila srušena i na čijem je
mjestu nakon rata sagrađen Spomen dom (od 1995. godine nazvan Hrvatski dom).
Pred domom je bila spomen ploča, ali i ploče s imenima žrtava tog pokolja.
Jedna nevladina organizacija tražila je da spomen dom dobije svoje staro ime,
ali i da se vrati spomen ploča pisana u duhu tadašnje političke korektnosti s
"fašistima" kao počiniocima.
Ministarstvo kulture, kojem je na čelu HDZ-ov ministar Jasen Mesić, tim se
povodom oglasilo tvrdnjom da za to nije nadležno, već je to stvar gradskih
vlasti koje opet ističu da razmjeri zločina nisu bili takvi kao što se tvrdi.
Ploča je i dalje negdje u mraku, pa tako sjećanje na 400 žrtava pokolja iz maja
1941. godine, 1285 žrtava iz Banskog Grabovca u julu iste godine i preko 1000
ljudi u dva pokolja u spomenutoj pravoslavnoj crkvi, danas Hrvatskom domu,
ostaje na brizi samo potomcima žrtava, srpskim organizacijama i Srpskoj
pravoslavnoj crkvi.
Nenad Jovanović
Izvor: SNV NOVOSTI