fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

“Zastrašujući” revizionizam Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj

Britanski istoričar Rory Yeomans, koji je istraživao hrvatski fašistički ustaški pokret, kaže da ga brinu pokušaji političara i akademika da umanje zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu.

Rory Yeomans. Goto: www.jadovno.com
Rory Yeomans. Goto: www.jadovno.com

Piše: Sven Milekić, BIRN Zagreb

English

Ugledni istoričar Rory Yeomans, trenutno nezavisni istraživač koga finansira British Council, u intervjuu za BIRN kaže da su revizionistički stavovi prema ustaškom pokretu i profašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) u posljednjih nekoliko godina postali dio političkog mainstreama Hrvatske.

“Ovakvi su se stavovi prije smatrali za marginalo ludilo, a danas su dio meinstrima. To je zastrašujuće”, rekao je Yeomans, autor velikog broja knjiga među kojima su i ”Vizije uništenja: Ustaški režim i politička kultura fašizma 1941.–1945.” (Visions of Annihilation: the Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941.–1945. i ”Utopija terora: Život, smrt i svakodnevno iskustvo u ustaškoj Državi” (The Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia ).

On također izražava zabrinutost što ovakve stavove iznose “takozvani istoričari” u mejnstrim medijima u zemlji.

“Onda čitate komentare ispod takvih članaka i naiđete na komentar ‘komunisti su nas lagali 70 godina; nije bilo logora u Jasenovcu, nije bilo genocida; lagali su o NDH’”, objašnjava on.

Između 1941. i 1945. godine, u logoru Jasenovac, koji je vodila ustaška vlast, ubijani su Srbi, Jevreji, Romi i hrvatski antifašisti. Memorijalni centar Jasenovac do sada je uspio imenovati 83.145 žrtava stradalih u ovom logoru, iako se generalno vjeruje da je njihov broj između 100.000 i 110.000.

Yeomans kaže da neki novinari i istoričari u Hrvatskoj ignorišu ove činjenice tvrdeći da ustaše nisu počinile masovne zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima, te da je NDH bio “benevolentan režim”.

“Ako želite dokazati da je NDH bila kulturna i civilizovana država, onda idete u arhiv da pronađete sve informacije koje možete da biste to dokazali i onda jednostavno odbacite sve ono što je suprotno tome, a to je loš način pisanja istorije”, kaže on.

Trendovi u Hrvatskoj i u Srbiji u vezi s revidiranjem istorije iz Drugog svjetskog rata vrlo su slični, sugeriše on.

Yeomans je kao primjer naveo nedavnu rehabilitaciju Dragoljuba Draže Mihailovića, vođe srpskog četničkog pokreta.

Beogradski sud je rehabilitovao Mihailovića uz obrazloženje da on nije imao pravično suđenje u Jugoslaviji, što, prema Yeomansu, ne znači da je vođa četnika bio nevin.

“Čak i ako se Mihailoviću danas sudi, on bi bio proglašen krivim za ratne zločine, jer, čak i ako nije bio osobno uključen, on je bio zapovjednik grupa koje su počinile zaista strašne zločine, masovna ubojstva”, potencira on.

Mržnja prema komunizmu

Yeomans sugerišea da su mnogi hrvatski istoričari koji pokušavaju revidirati prošlost motivisani “strašnom mržnjom prema komunizmu i socijalističkoj Jugoslaviji”.

“Jedan od razloga zašto mislim da oni postaju sve uspješniji je to što se socijalistička Jugoslavija nikada nije bavila pitanjem Bleiburga i nikada se nije bavila poslijeratnim zločinima, a bilo ih je mnogo, ne samo nad Hrvatima, već i nad srpskim nacionalistima, nad slovenskim nacionalistima, nad bošnjačkim separatistima”, naglašava on.

Podsjetimo, nakon što su se ustaše i druge snage NDH, kao i ostali jugoslavenski suradnici fašista predali britanskoj vojsci kod Bleiburgu u Austriji, partizani su ubili neznan broj pripadnika ovih snaga te neznan broj civila koji su ih pratili.

Za vrijeme Jugoslavije, obitelji žrtava su se u njihov spomen okupljale u Bleiburgu, ali djelomično i da bi veličali NDH, zbog čega je Bleiburg postao simbolično mjesto hrvatskih desničara. Nakon nezavisnosti Hrvatske, država je oficijelno počela na datum događaja u Bleiburgu organizovati komemoracije u čast žrtvama zločina.

Zlatko Hasanbegović. Foto: BETAPHOTO/HINA/Damir SENČAR/DS
Zlatko Hasanbegović. Foto: BETAPHOTO/HINA/Damir SENČAR/DS

Revizionistički istoričari tvrde da je među istoričarima iz bivše Jugoslavije postojala zavjera šutnje, te da su oni nastojali prikriti zločine u Bleiburgu i druge poslijeratne zločine. Istovremeno revizionisti nastoje umanjiti zločine koje je počinila NDH.

Yeomans, međutim, naglašava da su ustaše već 11. travnja 1941., kada su preuzele vlast, uhapsile prve Jevreje u Zagrebu.

Potom je u maju 1941. godine ustaška policija uhapsila grupu od gotovo 170 jevrejskih mladića u Zagrebu. Grupa je transportovana u koncentracioni logor Danica u središnjoj Hrvatskoj, a zatim u Jadovno, u blizini obale, gdje su svi osim troje njih nestali.

Yeomans je također rekao da je ustaški režim u maju 1941. godine započeo čistku državnih tvrtki i institucija, koju je završio u julu iste godine, dok je takav proces u nacističkoj Njemačkoj trajao oko deset godina.

“Vrlo je zanimljivo slušati hrvatske političare kako kažu: ‘Pa, bilo je tragično, ali je Hrvatska nažalost stala uz naciste’. To je gotovo isto kao kad bi pokušali okriviti Hitlera i Musolinija za ono što se dogodilo u Hrvatskoj, a nije imalo nikakve veze s Hitlerom i Musolinijem.

U osnovi, to je bila odluka ljudi koji su vodili Hrvatsku 1941., iako niko nije glasao za njih niti su imali popularne mandate”, rekao je Yeomans.

Borba s mitovima iz Drugog svjetskog rata

“Po mom mišljenju, na osnovu onoga što mogu vidjeti u Hrvatskoj, postoje dva osnovna mita”, kaže Yeomans.

“Prvi mit je da nitko nije podržavao ustaški režim i da su svi bili protiv njih, osim nekoliko kvislinga, te da su svi podržavali partizane”, objašnjava on.

Drugi mit, koji preferiraju srpski nacionalisti, jest da je većina Hrvata podržavala ustaški režim, iako je, kako Yeomans upozorava, “vrlo teško izračunati koliki dio opšte populacije je podupirao vrijednosti tog režima”.

Politički, posljednja vlada u Hrvatskoj, na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), nije izravno poticala revizionističke ideje o Drugom svjetskom ratu, ali je stvorila atmosferu u kojoj su ove ideje mogle napredovati i steći legitimitet, smatra Yeomans.

On pominje spornog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, “koji ima problematičnu prošlost kada je u pitanju suočavanje s ustaškim režimom i Holokaustom”, rekao je on.

Nakon što su hrvatske “Novosti” objavile da je Hasanbegović pisao za profašističke novine dok je bio student, ministar je odgovorio da on nikada nije bio “apologet bilo kojeg zločinačkog režima, bio to ustaški ili komunistički“.

No, on se nije posebno ispričao zbog članka u kojem je ustaše opisao kao mučenike i heroje.

“Ti ljudi stvaraju određenu ‘muziku za raspoloženje’ i drugi faktori reaguju na to. Čitao sam njegove intervjue u raznim novinama – Le Mond, Il Pikolo – i mislim da je vrlo problematično kada kaže ‘mi osuđujemo sve totalitarne pokrete’, čime zapravo govori da je socijalistička Jugoslavija ekvivalentna sa NDH, a to nije istina ni na jednoj razini”, objašnjava Yeomans.

“Na taj način, ono što on zapravo kaže je da Holokaust koji se dogodio u vrijeme NDH nije izuzetak i da se ne razlikuje od bilo kojeg drugog u istoriji”, dodao je on.

Također je istaknuo da takve revizionističke tendencije nisu bile vidljive u vrijeme prethodnih HDZ-ovih vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor, između 2003. i 2011. godine.

“Čak je i u vrijeme Franje Tuđmana bilo manje ekstremno nego sada, jer je Tuđman na neki način želio pomiriti partizane i ustaše, što je bizarno kao i sama ideja o tome, i to se reflektiralo kroz revizionističku istoriju”, rekao je on.

“Suprotno tome, sadašnji revizionisti demonizuju partizanski pokret u želji da normaliziraju i rehabilituju ustaški pokret, negirajući njegove masovne zločine, ne samo relativizovanjem, već i tvrdnjom da su partizani bili pravi ratni zločinci”, dodaje on.

“To se može vidjeti u načinu na koji jednostavno pokušavaju okrenuti Jasenovac od koncentracionog logora u kojem su ubijani Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti u ‘radni i sabirni logor’ koji su, kako tvrde, nakon rata partizani koristili za namjerno ubijanje Hrvata i uništavanje njihove nacionalne svijesti.”

Izvor: Balkanska tranziciona pravda

Vezane vijesti:

Rori Jeomans gost udruženja Jadovno 1941. | Jadovno 1941.

27.01.2014. U AMBASADI SRBIJE U LONDONU OTVORENA …

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: