fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Vladimir Putin: Teško je reći da li bi mi dobili rat da za volanom nije bio Staljin…

Vladimir Putin
Vladimir Putin

Predsednik Rusije o Minhenskom sporazumu, Paktu Molotov – Ribentrop i Velikom Otadžbinskom ratu…

5. novembra 2014. godine, u muzeju savremene istorije Rusije održan je susret šefa ruske držaev Vladimira Putina sa mladim naučnicima i predavačima istorije, saopštava pres-služba Kremlja.

U susretu su uzeli učešće predstavnici vodećih visokoškolskih ustanova i Instituta RAN, Instituta za opštu istoriju RAN, Arheološkog instituta.

Tokom susreta pokrenuta je tema istorije Rusije u HH veku.

“A što se tiče HH veka – istakao je Vladimir Putin – za sve nas je važna i dalja prošlost i novija istorija. Sa njom ima teškoća, sa tom novijom istorijom, zato što tamo ima još mnogo toga ispolitizovanog, čak još uvek nismo sve rane zacelili, posebno kada je reč o građanskom ratu, sukobu crvenih i belih. No, uprkos svemu mi se u tome moramo razabrati, treba težiti maksimalnoj objektivnosti i nesumnjivo je potrebno znati našu bližu prošlost”.

“Ove godine mi smo mnogo govorili o Prvom svetskom ratu i ja mislim da su se veoma pravilno i prilično objektivno prenosile informacije o Prvom svetskom ratu – izjavio je Predsednik. – praktično smo mi vratili imena mnogih zaboravljenih heroja, dali smo nove, dosta objektivne ocene događajima koji su se tada dešavali i rezultatu koji je bio tragičan za Rusiju. A zašto je on bio takav? Otkud je došao poraz, jer nas niko na frontu nije pobedio? Nas su rasturili iznutra, eto šta se desilo. Rusija je sebe proglasila pobeđenom. Kome? Zemlji koja je sama izgubila rat. To je sve svojevrsna glupost. Po mom mišljenju to je unikalan situacija u istoriji. Izgubljene su ogromne teritorije, ništa se nije dobilo, samo kolosalne žrtve i to je sve. To mi takođe moramo znati, da su zarad nekih političkih razloga u suštini počinjeni tako kolosalni gubici. Ja čak nisam uveren da li smo uspeli u potpunosti ih obnoviti”.

“Da – nastavio je on – mi smo dobili rat protiv Napoleona, u Drugom svetskom ratu smo izašli kao pobednici. Takođe, verovatno ni to nije bilo slučajno, jer oni koji su učestvovali u Prvom svetskom ratu, u suštini su rukovodili i borbenim dejstvima, frontovima i Generalštabom. Ko je tim rukovodio? Vojni stručnjaci koji su ratovali u Prvom svetskom ratu. pojavili su se, naravno, i novi komandiri, potpuno, što bi se reklo nova generacija, posebno posle represija iz 1937. godine. No, na prvom mestu to su ipak bili vojni stručnjaci, koji su pritom izašli iz ognja Prvog svetskog rata. Određenu ulogu odigrala je i žestina, pa možda i žestokost vlasti”.

“Može se naravno sada sporiti i mogu se davati političke ocene. Prosto je teško reći da li smo mi mogli dobiti taj rat da vlast nije bila tako žestoka, nego da je bila onakva kao pri Nikolaju II. Posledice toga bile bi prosto katastrofalne. Jednostavno, radilo se o fizičkom istrebljenju slovenskih naroda, ne samo ruskog, nego i mnogih drugih naroda, Jevreja, Cigana, Poljaka. To jest, ako bi to na neke terazije stavili, pitanje je na koju bi se stranu okrenuo tas. Potrebno je izučavati i davati ocene, no, one moraju biti maksimalno objektivne”.

“Da li je potrebno baviti se time? Naravno – potrebno je – uveren je šef države. – Ja sam pomenuo Prvi svetski rat. U nas će 2017. godine biti stogodišnjica, neko će reći Velike Oktobarske revolucije, a neko će govoriti o oktobarskom prevratu. No, u svakom slučaju, taj događaj od pre skoro sto godina, se desio, i to zahteva objektivnu, duboku, profesionalnu, svestranu ocenu. I sledeće godine je takođe jubilej završetka Drugog svetskog rata. Naravno, bilo je mnogo događaja teških i krvavih, na žalost, ali mi moramo, naravno, znati kroz šta smo prošli i mi smo obavezni to znati”.

Prilikom susreta takođe je bila dotaknuta i tema događaja koji su prethodili Drugom svetskom ratu.

Vladimir Putin je podvukao da je neophodno studiozno izučavati taj period, kao i sve druge. “Zašto? Taj period takođe nije neinteresantan – smatra on. – zato što je uoči 1938. godine bio taj takozvani Minhenski sporazum. A šta je on predstavljao? Prećutkuju ga, između ostalih i vaše kolege iz zapadnih zemalja. Eto, stigao je Čemberlen, mahnuo papirom i rekao: “Ja sam vam doneo mir”, pošto se vratio u London posle pregovora. Na šta je Čerčil, mislim u nekom uskom krugu ljudi, izjavio: “Dobro, to je sve, sad je rat neizbežan”. Zato što je sporazum sa agresorom u liku hitlerovske Nemačke, očigledno vodio ka budućem krupnom vojnom sukobu, i neki ljudi su to shvatali. To što se događalo uoči Drugog svetskog rata bi takođe moralo biti svestrano duboko istraženo. Ili na primer, sve do sada se spore povodom pakta Molotov-Ribentrop i optužuju Sovjetski Savez zbog toga što je on podelio Poljsku. A šta je uradila sama Poljska kada su Nemci ušli u Čehoslovačku? Uzela je deo Čehoslovačke. Tako da je ona sama to uradila. A potom je dobila uzvratnu lopticu i desilo se to isto”.

“Ja sada ovde ne želim nikoga da optužujem, no, ozbiljna istraživanja moraju pokazati da su tada bili takvi metodi spoljne politike. Sovjetski Savez je potpisao sporazum o nenapadanju sa nemačkom. Kažu: “Uh, to je jako loše”. A šta je tu loše ako SSSR nije želeo da ratuje, šta tu ima loše? – postavlja pitanje Vrhovni komandant. – To je prvo, a drugo, čak i znajući da je rat neizbežan, smatrajući da je on moguć, Sovjetskom Savezu je, kao krv iz nosa, bilo potrebno vreme da modernizuje svoju armiju. Bilo je neophodno postaviti novi sistem naoružanja. Svaki mesec je bio značajan, jer se količina lansirnih sistema koji su zvali “Kaćuša” ili tenkova T-34, brojala u jedinicama u sovjetskoj armiji, a trebalo ih je hiljade. Svaki dan je bio značajan. Zato olako rasuđivanje, brbljanje na taj račun na političkom nivou, možda ima smisla da bi se obradilo društveno mnjenje, no, tome se moraju suprotstaviti ozbiljna, duboka i objektivna istraživanja”.

“Što se tiče uloge SSSR-a i naših saveznika u Drugom svetskom ratu, sve je to takođe izuzetno važna stvar. Ne može se negirati izuzetan doprinos saveznika u pobedi nad nacističkom Nemačkom – uveren je predsednik. No, treba uporediti žrtve koje su prinete na taj oltar zajedničke pobede, napore, značaj. A radi toga je neophodno jednostavno neke stvari postaviti na mesto, koliko je bilo nemačkih divizija na Istočnom frontu i koliko na Zapadnom. Sve će odmah postati jasno. Potrebno je jednostavno još jednom to reći, ponoviti, proračunati. No, radi toga je, naravno, potrebno raditi u arhivima. Koliko je bilo žrtava, koliko je poginulo ljudi u Velikoj Britaniji u Drugom svetskom ratu? Koliko, 350 hiljada? A u SAD negde oko pola miliona, tu negde između 350 hiljada i pola miliona, i to je sve. Da, to je veoma mnogo, to je užasno, no to nije 25 miliona, shvatate, žrtava koje je poneo Sovjetski Savez. Treba prosto o tome govoriti, nama su potrebna, naravno, dobra, duboka istraživanja”.

“Veoma je interesantno pokazati realne događaje Prvog svetskog rata. To je izuzetno važno da bi se shvatila uzajamna veza među narodima, zemljama, vladama. Jer su zaista saveznici igrali, oni su međusobno konkurisali, ali su i u pas uvek igrali, pomagali jedni drugima. Na primer, svi su računali tada, govorili, i sada niko ne poriče, da je Rusija svojim nastupom spasila Pariz. Treba odati priznanje saveznicima da su 1915. godine, kada je ruska armija trpela poraze, saveznici skupili i počeli ofanzivna dejstva po cenu ogromnih gubitaka, ne dobivši rezultata, no, istina je da su to oni uradili. I eto, o svemu tome, naravno, treba govoriti, potrebno je istraživati” – zaključio je Vladimir Putin.

Prevod FSK sa ruskog: 

Izvor: Fond strateške kulture

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: