Tagescajtung: Hrvatska katolička zajednica negira Jasenovac usred Njemačke

Datum objave: sreda, jul 17, 2019
Objavljeno u Jasenovac
Veličina slova: A- A+
Hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina u Jasenovcu, a njemačke biskupije Rimokatoličke crkve malo šta čine da to spriječe, proizlazi iz istraživanja koje je sproveo berlinski dnevnik „Tagescajtung“.
Jasenovac (Foto:Javno vlasništvo)
Jasenovac (Foto:Javno vlasništvo)

„Tagescajtung“ je prikupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje 10 njemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“, koji, kako konstatuje list, „relativizuje Holokaust“, prenosi „Dojče vele“.

U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko, kako navodi berlinski dnevnik, bilježe ozbiljni istoričari.

Njemački list navodi da Sedlar dokazano koristi falsifikovane isječke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora poslije Drugog svjetskog rata, kao i da je istrgao svjedočanstva iz konteksta.

List piše da „esencija filma“ da pod ustašama Jasenovac nije bio logor smrti, već samo radni logor u kojem je stradalo relativno malo ljudi, a da je u logor smrti pretvoren tek u socijalističkoj Jugoslaviji, predstavlja očiglednu laž.

U tekstu se navodi da je sporni film prikazan u prostorijama hrvatske zajednice u Berlinu još 4. marta 2016. godine, prije zvanične zagrebačke premijere. Sedlara „Tagescajtung“ naziva „kućnim i dvorskim režiserom“ Franje Tuđmana, dodajući da je čak dobio nagradu grada Zagreba za životno djelo.

„Tagescajtung“ navodi da se život hrvatske dijaspore u Njemačkoj u dobroj mjeri odvija kroz 96 hrvatskih katoličkih zajednica koje su podređene njemačkoj crkvenoj hijerarhiji i plaćene iz njemačkog crkvenog poreza.

Berlinski list pobrojao je niz osoba koje su povezane sa projekcijama filma „Jasenovac – istina“.

Među njima je Mijo Marić, bivši predsjednik „Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj“, koji je držao govor na njemačkoj premijeri filma.

Marić je istovremeno član Integracionog savjeta njemačke Savezne vlade, a na jednom samitu 2012. godine sjedio je na podijumu sa kancelarom Angelom Merkel.

Počasni gost filmske projekcije bio je i nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncije u Njemačkoj i, kako ističe list, „time izaslanik Vatikana“, ali ni Eterović ni Mijić nisu željeli da odgovaraju na pitanja novinara.

Tu je i Neda Caktaš, upravnica „Hrvatske kuće“ u Minhenu gdje je takođe prikazan film, koja se zatim fotografisala sa rediteljem i putem „Fejsbuka“ mu izrazila „punu podršku“.

„Neda Caktaš se angažuje u radnoj grupi za migraciju i integraciju minhenske Hrišćansko-socijalne unije /CSU/, gdje je u aprilu 2017. na priredbi ‘Integracija u Bavarskoj – uspješna priča’ predstavljena kao uspješan primjer integracije“, piše „Tagescajtung“.

U tekstu se dodaje da su među Hrvatima u Njemačkoj, koji su u maju izašli na evropske izbore, krajnje desničarske stranke dobile čak 50 odsto glasova, dok je konzervativni HDZ dobio još 16 odsto.

Najbolje je među biračima u Njemačkoj prošla Ruža Tomašić koja se svojevremeno u Kanadi slikala u ustaškoj uniformi, podsjeća list.

„Ona se ne distancira ni od ustaša ni od fašističkog diktatora Ante Pavelića“, piše „Tagescajtung“.

O vezama sa politikom u Njemačkoj svjedoči i to što udruženje „Blajburška počasna povorka“, registrovano u Klagenfurtu, vodi izvjesni Tomas Baumgertner, koji je na lokalnim izborima u Ulmu bio kandidat Hrišćansko-demokratske unije /CDU/.

Na pitanje novinara „Tagescajtunga“, lokalni odbor CDU odgovorio je da Baumgertner 18. maja ove godine nije otišao u Blajburg, već da je bio u kampanji.

Njemački list u tekstu komemoraciju u Blajburgu naziva „odavanjem počasti fašistima“.

List dodaje da su njemačke biskupije „očigledno nesigurne u tome kako da se odnose prema desničarskim strujama u hrvatskoj zajednici“.

Biskupija Rotenburg-Štutgart nakon jedne priredbe hrvatske zajednice u decembru 2017. godine zabranila je da se njene prostorije koriste za „politička okupljanja“.

Pa ipak, dodaje se u tekstu, „zabrana izgleda ne brine previše neke duhovnike“.

Tako je sveštenik iz Ulma Ilija Krištić ovog januara pozvao Romana Ljeljka da predstavi svoju knjigu „Mit o Jasenovcu“ u prostorijama hrvatske katoličke zajednice.

Na pitanje novinara njemačka biskupija je odgovorila da „ne podržava takve priredbe i da će još jednom skrenuti pažnju svešteniku da postoji zabrana“.

Izvor: RTRS

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top