fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Svi užasi nacističkog kazamata

U Beogradu promovisana knjiga „Koncentracioni logor Mauthauzen – povratak nepoželjan“. U monografiji Ljubomira Zečevića i Tamare Ćirić najpotpuniji spisak srpskih zatočenika

Mauthauzen
Mauthauzen

Istraživači Ljubomir Zečević i Tamara Ćirić su u monografiji „Koncentracioni logor Mauthauzen – Povratak nepoželjan“ predstavili stradanje građana Srbije i Srba iz bivših jugoslovenskih republika u jednom od najsurovijih nacističkih kazamata.

U dva svetska rata, u logoru, po kome je ovo mesto u Austriji postalo poznato, život je izgubilo oko 130.000 ljudi. Mauthauzen je postao grobnica za blizu 25.000 Srba, Crnogoraca, Slovenaca i pripadnika drugih jugoslovenskih naroda. U knjizi, koja je promovisana u četvrtak u Domu Vojske u Beogradu, objavljen je do sada najpotpuniji spisak srpskih zatočenika.

– Mauthauzen je upamaćen po do tada nezabeleženim zverstvima njegovih austrougarskih i nacističkih upravnika prema zarobljenicima. To je jedan od retkih logora gde su pravljeni predmeti od ljudske kože – kaže Tamara Ćirić, predsednik Udruženja zatočenika KL Mauthauzen Srbija i jedan od autora knjige. – Logoraši su ubijani na svirep način. Ovom knjigom želeli smo da žrtvama vratimo dostojanstvo.

Konačna lista svih stradalih Srba u Mauthauzenu iz oba svetska rata verovatno nikad neće biti poznata. Zvanično je u Velikom ratu život izgubilo 8.000 Srba, ali taj broj može da se ospori. Pogrom i deportacija Srba započeta je odmah posle vidovdanskog atentata. Prema podacima Arčibalda Rajsa u Mauthauzenu je bilo 30.000 zarobljenika iz Srbije.

– Srpski heroji umirali su pretučeni, od gladi, hladnoće, bolesti… Uslovi u logoru bili su veoma loši – pišu autori knjige. – O njihovom životu najviše se može saznati iz prepiske koji su vodili sa svojim najmilijima.

IMENA ISPISANA ĆIRILICOM

KNjIGA „Koncentracioni logor Mauthauzen – Povratak nepoželjan“ prevedena je na nemački i engleski jezik. Za deset dana biće predstavljena u Memorijalnom centru Mauthauzen. Imena žrtava srpskog porekla prvi put će biti napisana ćirilicom, i taj spisak će ostati u memorijalu. – Imena žrtava pisali su ljudi koji ne govore srpski jezik. Zbog toga je bilo dosta grešaka – objasnila je Tamara Ćirić.

Tokom Drugog svetskog rata logor je bio kao arena u kojoj se vodila bespoštedna borba za život. Logoraši su bili bez zaštite, bolesni, invalidi… Postojanje plinskih komora i krematorijuma krilo se od njih. Mislili su da idu na obično tuširanje, ali je njihova sudbina već bila zapečaćena. U preuređenim dvoranama za tuširanje umesto vode izlazio je smrtonosni plin koji ih je ubijao.

– Krematorijumske peći nisu bile dovoljne za spaljivanje umorenih, pa su leševi prenošeni na saveziničko vojno groblje iz Prvog svetskog rata – navodi Tamara Ćirić. – Tako je, noseći leš, zatočenik Mirko Radović osetio da mu je noga propala u zemlju. Kada je pogledao dole, video je da je upao u masovnu grobnicu punu suvih ljudskih kostiju. Tako se spojila sudbina zatočenih u oba svetska rata.

Zadatak logoraša bio je i rad u kamenolomu. Iz njega su iznosili granitne ploče. Stepenicama smrti nosili su ih prema logoru. Na tim stepenicama je, kroz nesrećne slučajeve i ubistva, nastradalo hiljade i hiljade logoraša.

– Za dobro osmišljena ubistva čuvari bi dobili nagradu – slobodan dan. Uspeli smo da pronađemo 2.000 imena SS zločinaca. Većina ih nikada nije izvedena pred sud, a i oni koji jesu uglavnom su blago kažnjavani ili im je kazna skraćivana – objašnjava Tamara Ćirić. – Samo su 252 zločinca osuđena na smrt.

Najmanju mogućnost za preživljavanje u ovom logoru imali su Jevreji, Romi i srpski ratni zarobljenici.

Mauthauzen_1

AUTOR I LOGORAŠ

JEDAN od autora, Ljubomir Zečević, i sam je bio zatočik u Mauthauzenu. U zloglasnom logoru bio je od oktobra 1943. do oslobođenja. Po povratku radio je kao novinar i urednik u Radio-televiziji Beograd. U penziju je otišao sa funkcije direktora TV Beograd. Dugo godina bio je predsednik i potpredsednik SUBNOR-a.

Zečeviću su godine iscrple snagu, pa u četvrtak nije mogao da dođe na promociju svoje knjige.

Autor: Dragana MATOVIĆ

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Beogradske priče: Dva „putovanja“ u Mauthauzen | Jadovno 1941.

Ovde je zločin blaga reč | Jadovno 1941.

Srbi, prvi logoraši u Evropi | Jadovno 1941.

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: