Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Dan sećanja na Jadovno 1941-2019. biće obeležen u subotu 15. juna ove godine na Velebitu, Smiljanu i u Medku. Uskoro sledi više informacija.

Sjećanje na egzodus Srba zapadne Slavonije

Datum objave: četvrtak, decembar 21, 2017
Veličina slova: A- A+

Već 30. oktobra 1991. godine Srbi Bilogore su bili prisiljeni da napuste Turčević Polje i okolna sela. Sećamo se nadrealnih slika kada su Papuk prelazili zajedno sa svojom stokom i odlazili ka Bosni, rekao je Mladen Kulić na komemoraciji za žrtve zapadnoslavonskih sela

Crkva Svetog Georgija

Kod ratom oštećene crkve Svetog Georgija u Slatinskom Drenovcu 15. decembra održana je komemoracija u znak sjećanja na stradanja Srba zapadne Slavonije i Bilogore ujesen 1991. godine, kada je s područja Voćina, Podravske Slatine, Grubišnog Polja, Sirača, Đulovca, Daruvara, Požege, iz ukupno 180-ak sela, prisilno protjerano oko 51.000 civila srpske nacionalnosti. Pred oko 50 okupljenih parastos za žrtve služili su sveštenici Jovan Šaulić Dragan Gaćeša. Po riječima Mladena Kulića, predsjednika organizacionog odbora za obilježavanje progona, čitava jesen 1991. bila je obilježena strahom od predstojećih događaja.

– Već 30. oktobra 1991. godine Srbi Bilogore su bili prisiljeni da napuste Turčević Polje i okolna sela. Sećamo se nadrealnih slika kada su Papuk prelazili zajedno sa svojom stokom i odlazili ka Bosni – rekao je Kulić.

Zamjenik virovitičko-podravskog župana Igor Pavković, koji je i sam bio u izbjegličkim kolonama, prisjetio se žrtava.

– Jedini njihov krimen je bio što nisu stigli otići na vrijeme. Nisu stigli otići i zato ih nema i danas ih se sjećamo s tugom – rekao je, ističući da su imena stradalih sakupljena teškom mukom jer deset godina u ovim selima nikoga nije bilo.

– Popis od osamdesetak stradalih sadrži samo žrtve s područja Mjesnog odbora Drenovac koji je danas u sastavu opštine Čačinci, pa nam preostaje mukotrpan posao saznavanja imena žrtava i sa drugih područja – rekao je Pavković.

– Drugi svjetski rat odnio je više žrtava, ali nije ispraznio ova područja jer su se ljudi vratili i nastavili život. Danas nije tako jer od oko hiljadu predratnih stanovnika Drenovca i Pušine u ova dva sela živi jedva 30-ak njih – rekao je on.

– Država nije sankcionirala nikoga za ove zločine, kao što godinama unazad ne stvara elementarne uslove za povratak izbjeglih Srba – rekao je Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a.

Bogdan Rkman, predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a, naglasio je da suosjeća sa Zapadnoslavoncima jer je istu tragediju iskusio u Oluji.

– Jedina razlika je u tomu što ste vi živu glavu spašavali na minus dvadeset stepeni, a Srbi Korduna, Like, Dalmacije na plus 30 četiri godine kasnije – rekao je Rkman.

O egzodusu je govorila i Jelena Vučković, koja je tada imala četiri godine, a danas je najmlađa stanovnica Slatinskog Drenovca.

– Nije istina da djeca nisu ništa znala. Znala sam sve. Znala sam da odlazim od kuće. Osjetila sam strah, bol, suze. Znala sam i kada smo došli u Bosnu i kada smo došli u Berak kod Vukovara. Odlučila sam da se sa ocem i majkom vratim u rodno selo i tu vidim svoj život – rekla je ona.

Prisutnima su se obratili i predsjednik VSNM-a Bjelovarsko-bilogorske županije Darko Karanović i zamjenik gradonačelnice Pakraca Nikola Ivanović.

Autor: Nenad Jovanović

Izvor: PORTAL NOVOSTI

Vezane vijesti:

Zločin nad Srbima u Mašićkoj Šagovini bez kazne i nakon 26 godina

Voćin : Sećanje na 40 srpskih civila koje su 1991. ubili Hrvati

Godišnjica ubistva 17 Srba u Paulin Dvoru, kod Osijeka


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top