fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Prilozi o Srbima Like i Gorskog Kotara stradalim od partizana i KP Hrvatske (1). Iz „Amerikanskog Srbobrana“ 1944. g.

U Londonu sam 2000. g. našao u biblioteci tamošnje Crkvene opštine više primeraka „Amerikanskog Srbobrana“ iz ratnog perioda 1941 – 1945. Između ostalih brojeva, pažnju su mi privukla dva broja sa kraja jula 1944. u kojima se navode popisi Srba ubijenih od strane partizana u četiri opštine Like i Gorskog Kotara; u popisu (prvi deo je objavljen 27. jula 1944.) su navedene žrtve ratnih zločina ali i borci Jugoslovenske vojske u otadžbini koji su pali u borbi.

Manastir Gomirje posle 1945. (fotografija preuzeta sa portala Eparhije gornjokarlovačke)
Manastir Gomirje posle 1945. (fotografija preuzeta sa portala Eparhije gornjokarlovačke)

Piše: Nikola Milovančev

Opštine Gomirje, Dabar, Donji Lapac i Brlog su samo jedan deo ovog područja, zato je u spiskovima obuhvaćen mali deo žrtava ubijenih od partizana u tim krajevima. Osim toga, spiskovi su nepotpuni jer su dostavljani u teškim ratnim uslovima, prvo sa terena u štab Draže Mihailovića a odatle radio-vezom u Sjedinjene Američke Države.

Ovaj popis je značajan i za crkvenu istoriju jer se u njemu nalaze i imena trojice ubijenih sveštenika Srpske pravoslavne crkve kao i podaci o preko 20 srušenih pravoslavnih hramova. Pri tome u vezi manastira Gomirja treba imati na umu da su prvi zločin i skrnavljenje manastira izvršile ustaše a ne partizani; bilo je to na Duhovski ponedeljak, 2. juna 1941. (Atanasije Jevtić: Zapis iz manastira Gomirja 1941-45. g., „Vidoslov“, br. 33, Tvrdoš-Trebinje 2004., str. 113). U vezi tog manastira je srpski emigrant Nikica Kosanović, rodom iz okoline Ogulina, posle rata urednik „Kanadskog Srbobrana“, zapisao da su srpski manastir u Gomirju „u proleće 1942. godine spalile udružene snage ustaša i komunista“ (Spomenica organizacije srpskih četnika „Ravna Gora“, Kragujevac 2008., str. 429). Posleratna istoriografija NOB je isticala ustaška nedela a prećutkivala partizanska, dok je hrvatska emigrantska publicistika činila obratno. Tako je npr. hrvatski emigrant dr Dinko Šuljak u svojoj knjizi „Tražio sam Radićevu Hrvatsku“ (Hrvatska revija, Minhen 1988.), u vezi partizanskih zločina nad Srbima i Srpskom pravoslavnom crkvom u Lici zapisao: »Usporedo s ubojstvima rušili su i pravoslavne crkve, manastire i hramove. U jednoj maloj zoni Like, u prvom periodu svojih terorističkih akcija komunisti su uništili ili oštetili 25 crkava“ (katoličke crkve komunisti nisu rušili i devastirali – nap. N. M.).

„Amerikanski Srbobran“ pak navodi 22 crkve odnosno manastira uništene, oštećene i oskrnavljene od partizana, uz napomenu da je spisak nepotpun. Dinko Šuljak je dobro poznavao prilike u tim krajevima: bio je činovnik NDH u Crikvenici, Karlobagu i na Pagu do kapitulacije Italije a posle toga je mobilisan u partizane, sa kojima je boravio u Lici. Kao partizan i Hrvat (a naklonjen ustaškoj vlasti) mogao je izbliza da upozna politiku KPH prema Srbima i pravoslavnoj crkvi u Lici; tako je  npr. za Škare kod Otočca zapisao drastičan broj: 182 ubijenih (Škare su bile čisto srpske). On piše da su Brlogu u kratkom razdoblju, krajem 1941. i početkom 1942. hrvatski komunisti ubili 88 ljudi (nije napisao da su sve to bili Srbi već je upotrebio izraz „ljudi demokratske orijentacije“). S obzirom da „Amerikanski Srbobran“ navodi „samo“ 42 titoističke žrtve u Brlogu, jasno je da je popis koji ovde donosimo samo delić stvarnog broja žrtava.

O ustaškim zločinima nad srpskim življem ovih, rubnih delova Srpstva, je mnogo više pisano, dok o istrebljenju Srba tih krajeva učinjenih od strane KP Hrvatske odnosno klike Hebrang – Bakarić – Krajačić – Broz u Titovoj Jugoslaviji nije moglo da se piše; zato se na ovom mestu nećemo osvrtati na činjenicu da Dinko Šuljak izbegava da govori o ustaškim zločinima nad Srbima Like; o tome drugi put. Jasno je da su i jedni i drugi bili na istom zadatku, što izmanipulisane srpske mase u partizanskom pokretu u Hrvatskoj nisu na vreme shvatile a kada su počele da shvaćaju 1944. godine, bilo je prekasno. Taj zadatak je od 1990. do 1995. g. dovršio dr Franjo Tuđman, koji je simbolički povezao obe ove opcije: najpre je bio službenik Ministarstva oružanih snaga NDH (do juna 1942.) a kasnije general Titove JNA (Josip Manolić, „Špijuni i domovina“, Zagreb 2016.).

(„Amerikanski Srbobran“, četvrtak, 27. jul 1944.)

„Donosimo ovde najnoviji izveštaj o zločinima Partizana, počinjenih nad srpskim narodom u našoj nesretnoj i postradaloj staroj domovini. Iz ovog izveštaja videće naši čitaoci koliko su daleko otišli nesretni partizani u svojoj poživenčenosti u ubijanju rodoljubivih Srba i Srpkinja samo zato što se nisu hteli odreći svoga Srpstva, svoje vere pradedovske i svoje krsne sveće. Ne samo da su svoje protivnike Srbe rodoljube ubijali, nego su ih pre toga i na najzverskiji način mučili, što je sve ovde tačno opisano od lica iz tih krajeva koja su ovaj izveštaj dostavila glavnoj komandi gen. Draže Mihailovića. Mnogi će naši Srbi naći među ovim imenima svoje najmilije i mi im izražavamo naše najiskrenije saučešće. Verujemo da će posle ovih zločina počinjenih nad našim tamošnjim narodom, najpre od hrvatskih ustaša, pa posle od poživenčenih partizana uskoro svanuti sunce toliko željene slobode.

Manastir Gomirje posle 1945. (fotografija preuzeta sa portala Eparhije gornjokarlovačke)
Manastir Gomirje posle 1945. (fotografija preuzeta sa portala Eparhije gornjokarlovačke)

SPISAK

Srba ubijenih od strane partizana-komunista u opštini Gomirje. (Spisak je nepotpun – broj ubijenih je znatno veći)

Mamula Miloš, Glišin, ratar, 20 g. star. Ubijen u Gomirju.

Mamula Niko, Đurin, ratar, 20 godina star. Ubijen u Gomirju.

Mamula Dušan, pekar, 23 god. star. Ubijen u Gomirju.

Mamula Stevo, Stojanov, ratar, 25 g. star. Ubijen u Gomirju.

Stojanović Simeon, Božin, ratar, 25 g. star. Ubijen u Gomirju.

Musulin Vajo, Dmitrov, ratar, 26 g. star. Ubijen u Gomirju.

Musulin Luka, Josipov, ratar, 22 g. star. Ubijen u Gomirju.

Mrvoš Rade, Božin, ratar, 26 g. star. Ubijen u Gomirju.

Leposavić Rajo, poručnik, 35 g. star. Ubijen u Gomirju.

Trbović Sava, udova, domaćica, 35 godina stara. Ubijena noseći poginulog poručnika Leposavića Rajka iz borbe.

Trbojević Miloš, trgovac šumom, 43 g. star, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Mamula Miloš, lugar, star 55 godina, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Stipanović Vajo, Rajkov, ratar, 48 g. star, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Vujnović Ljuban, ratar, 48 godina star, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Milanović Miloš, tesar, 43 g. star, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Vujnović Radiša, ratar, 25 godina star, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Musulin Dmitar, ratar, 55 godina star, iz Gomirja. Ubijen kod kuće.

Mrvoš Nikola, ratar, 50 godina star, iz Gomirja. Ubijen u Drežnici.

Mamula Smilja, domaćica, 24 g. stara, iz Gomirja. Ubijena u Drežnici.

Stojanović Kojo, kovač, 60 godina star, iz Gomirja. Ubijen na Zdijevu Vučnik kod Srpskih Moravica.

Milanović Anđa, domaćica, 65 g. stara, iz Gomirja. Ubijena kod kuće.

Trbojević Anđelija, udova Nikole, domaćica, 60 god. stara. Ubijena marta 1942. u Gomirju.

Kosanović Dmitar, ratar, 65 g. star, iz Gomirja. Ubijen marta 1942. u Gomirju. ostala mu žena i jedno dete.

Kosanović ?, žena Dmitrova, domaćica, 61 g. stara, iz Gomirja. Ubijena marta 1942. u Gomirju.

Buza Miloš, trgovac, iz Gomirja. Na svirep način ubijen u Drežnici marta 1942, zato što je hteo prebacivati izbegle jugoslovenske oficire u šumu u borbu protiv okupatora i ustaša.


SPISAK
Srba ubijenih od strane partizana-komunista u opštini DABAR. (Spisak je nepotpun – broj ubijenih je znatno veći)

Lužaić Dušan, iz Petrinić Polja. Streljan u Škarama.

Lužaić Dane, Stevin, 27 godina star, iz Petrinić Polja. Streljan u Škarama.

Lužaić Đuro, Budin, 35 godina star, iz Petrinić Polja. Streljan u Škarama.

Lužaić Arse, Budin, ratar, 20 godina star, iz Petrinić Polja. Streljan u Škarama.

Lužaić Jovo, Budin, ratar, 29 godina star, iz Petrinić Polja. Streljan u Dabru.

Kliska Đuro, Milin, takozvani „Brđanin”, star oko 35 godina, iz Dabra. Streljan u Korenici.

SPISAK
Srba ubijenih od strane partizana u opštini DONjI LAPAC.

(Spisak je nepotpun – broj ubijenih je znatno veći)

Majstorović ?… protojerej, iz Ličkih Doljana. Ubijen u Gospiću.

Majstorović Milojko, pravnik i pretsednik opštine, 30 g. star, iz Doljana. Ubijen u Gospiću.

Dukić Milan, trgovac, iz Donjeg Lapca. Ubijen i bačen u bezdan „Kuk” kod D. Lapca.

Vlatković Mladen, trgovac, 36 godina star, iz D. Lapca. Ubijen i bačen u bezdan „Kuk”. Ostala mu žena.

Vlatković Jandrija, pretsednik opštine, 48 godina star, iz Donjeg Lapca. Ubijen i bačen u bezdan „Kuk”. Ostala mu žena.

Obradović Pajo, paroh, 60 god. star, iz Nebljusa. Ubijen zajedno sa ženom 55 g. starom i decom.

Bogunović Nikola, paroh, 36 g. star, iz Donjeg Lapca. Ubijen zajedno sa ženom 32. g. starom.

SPISAK
Srba ubijenih od strane partizana-komunista u opštini BRLOG.

(Spisak je nepotpun – broj ubijenih je znatno veći)

Nikšić Mirko, Petrov, podnarednik Kraljeve Garde, 24. g. star, iz Brloga. Streljan 12. juna 1942. u Brlogu.

Vukadinović Vujo, Rozin, rudar, 29 god. star, iz Brloga. Streljan juna 1942. g.

Knežević Jovan, Budin, ratar, 20 god. star, iz Brloga. Streljan juna 1942. g.

Branković Stanko, Nikolin, 25 godina star, iz Brloga. Streljan juna 1942 g. u Brlogu zajedno sa navedenima.

Žakula Milan, Mićin, aktivni poručnik, 32 g. star, iz Drenova Klanca. Mučen na divljački način; izbijani mu zubi, živom oči vađene, nokti čupani, i konačno poluživ bačen u bezdan u šumi zvana „Bogavča” kod sela Škara meseca januara 1942. Ostala mu žena i jedno dete.

(nastaviće se)

SPISAK
Srba ubijenih od strane partizana-komunista u opštini BRLOG.

(Spisak je nepotpun – broj ubijenih je znatno veći)

− Svršetak –

Rapaić Nikola, gostioničar, 42 g. star, iz Brloga. Bačen živ u vatru u Brlogu. Ostala mu žena i dvoje dece.

Karleuša Iso, Vajin, ratar, 18 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Hajduković Ile, Manin, ratar, 32 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena  idvoje dece.

Hajduković Đuro, Manin, brat Ile, ratar, oko 17 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Vrzić Petar, ratar, 18 g. star, iz Vrzića. Ubijen u Brlogu.

Galović Mima, ratar, 35 godina star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Glumac Petar, Ilijin, 19 godina star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Ljubobratović Mihajlo, ratar, 47 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i sedmero dece.

Hajduković Dane, Mićin, ratar, 47 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena.

Rapaić Mića, ratar, 20 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Hajduković Bogdan, zvan „Kurija”, Markov, oko 47 g. star, iz Brloga. Ostala mu žena i petero dece.

Kosovac Simo, Danin, 18 god. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Rapaić Mile, zvan „Musa”, Ilijin, ratar, 23 g. star, iz Brloga. Ubijen u Škaliću.

Galović Ilija, ratar, 45 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i petero dece.

Maljković Jovo, ratar, 40 god. star, iz Brloga. Ubijen u Ličkoj Jasenici. Ostala mu žena i troje dece.

Smiljanić Nikola, Manin, oko 29 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i dvoje dece.

Platiša Jovo, ratar, 40 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i troje dece.

Škorić Mane, ratar, 40 g. star, iz Srpskog Polja. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i četvero dece.

Varda Božo, ratar, 60 g. star, iz Srpskog Polja. Ubijen u Brlogu.

Rapaić Đuro, ratar, oko 45 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i četvero dece.

Rapaić Dane, sin rečenog Đure, ratar, 18 g. star. Ubijen u Brlogu.

Rapaić Jovo, Nikolin, zvan „Rusić”, ratar, 21 g. star, iz Brloga. Zaklan u Brlogu.

Ogrizović Đuro, Ilijin, ratar, 17 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Vukadinović ?…, Đurin, Kos, ratar, 19 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu.

Ogrizović Đuro, ratar, 35 g. star, iz Brloga, ubijen u Brlogu.

Branković Dane, Milanov, mlinar, 41 g. star, iz Brloga. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i šestero dece.

Rapaić Đuro, Petrov, obućar, oko 25 g. star, iz Dobrice, živeo u Brlogu. Ubijen u Crnoj Vlasti.

Peinović Jovo, Pajin, trgovac, 22 g. star, iz Brloga. Sa ženom i detetom, služavkom i slugom ubijeni i izgoreli u kući. Pre ubistva opljačkani.

Ljubotina Milan, Božin, ratar, 21 g. star, iz Srpskog Polja. Bačen živ u vatru u Brlogu.

Lavrnja Branko, Budin, 22 god. star, iz Bjeljevina. Ubijen u Brlogu.

Lavrnja Rade, Milin, 25 g. star, iz Bjeljevina. Ubijen u Brlogu.

Janjatović Ilija, Božin, 21 g. star, iz Srpskog Polja. Ubijen u Brlogu.

Janjatović Petar, Nikolin, 23 g. star, iz Srpskog Polja. Ubijen u Jasenici.

Maljković Milan, Igljatijin, ratar, 37 g. star, iz Vodoteča, živeo u Brlogu. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i četvero dece.

Platiša Simo, Aleksin, ratar, oko 32 g. star, iz Vojvoduše, živeo u Brlogu. Ubijen u Brlogu. Ostala mu žena i dvoje dece.

Tomić Đuro, ratar, oko 57 god. star, iz Tuževića, živeo u Brlogu. Ubijen u Brlogu. Ostalo mu troje dece.

Platiša Marko, Radin, žandarmerijski podnarednik, oko 27 god. star, iz Vojvoduše, živeo u Brlogu. Ubijen u Jasenici.

Platiša Jovo, žandarmerijski narednik, oko 38 g. star, iz Vojvoduše, živeo u Brlogu. Ubijen u Ličkoj Jasenici.

SPISAK
popaljenih i uništenih crkava od strane partizana na teritoriji Like i Korduna

U Lici i Kordunu ne postoji ni jedna pravoslavna crkva a da nije zapaljena, porušena ili potpuno demolirana od strane partizana.

Iznosimo spisak porušenih i zapaljenih crkava samo za izvesna mesta i sela ilustracije radi i dobivanje bar približne slike.

Crkva u selu Škarama zapaljena 23. marta 1943. g. po naređenju političkog komesara.

Crkva u selu Doljani zapaljena po naređenju političkog komesara 11. jula 1942. godine.

Crkve u: Jasenku, Drežnici, Tuku, Vodoteču, Dabru, Močilama, Primišlju, Tržiću, Toboliću, Plaškom, Ličkoj Jasenici, Turjanskom opljačkane, demolirane i potom zapaljene.

Crkva u Crnoj Vlasti zapaljena 21. marta 1943. godine.

Čuveni manastir u Gomirju zapaljen i potpuno uništen, njegova crkva opljačkana, demolirana i oskrnavljena.

Crkve u: Donjem Lapcu, Tomin Gaju, Bruvnu, Mazinu i Zrmanji uništene i zapaljene.“

Autor: Nikola Milovančev

Vezane vijesti:

Zapis iz manastira Gomirja (1941-45.g.)

Stradanje srbske crkve od komunista – Zločini protiv Boga i …

Komunistički teror i zločini: Načini stradanja sveštenika Srpske Pravoslavne Crkve

Nikola Milovančev

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

One Response

  1. Da pomene Gospod duše Pravoslavnih Srba i svi mi koji ove jade pročitamo da se mislima molitvom Gospodu obratimo .

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: