fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Otkrivena masovna grobnica kod Nikšića: Ubijeno 300 civila i bačeno u jamu

Nakon punih 76 godina sumnji i skrivenih priča preživjelih golgote Drugog svjetskog rata i njihovih potomaka reporteri „Dana“ potvrdili su postojanje masovne grobnice u blizini Nikšića. Po prvi put od surovog zločina, koji je u kontinuitetu trajao više od godinu, tajnu jame bezdanice u mjestu Dubrave iznad nikšićkog sela Šume ekipa „Dana“ otkrila je fotografijama posmrtnih ostataka stradalih.

Djelovi raskomadane lobanje svjedoče o surovosti koja je počela februara 1942. godine, FOTO: DAN
Djelovi raskomadane lobanje svjedoče o surovosti koja je
počela februara 1942. godine, FOTO: DAN

Nakon što je „Dan” objavio jezive fotografije iz zloglasne jame od kojih se ledi krv u žilama, očekuje se reakcija tužilaštva i policije kako bi se jama istražila, a ostaci stradalih bili ekshumirani i dostojno sahranjeni. Začuđuje da niko od nadležnih istražnih organa do sada nije imao saznanja o ovoj jami i eventualno pokrenuo istražne radnje.

Podstaknuti pričama o surovosti posjetili smo lokalitet Kuline gdje je, skrivena u niskom rastinju i zatrpana kamenjem, gotovo osam decenija čekala da progovori zloglasna jama „Kotor“. Zahvaljujući specijalizovanoj opremi, fotoreporter „Dana” Željko Šapurić uspio je da snimi njenu unutrašnjost, a na dubini od oko 31 metar i ljudske kosti i ostatke garderobe od, kako se pretpostavlja, stradalnika koji su osuđeni na smrt bez krivice, suda i presude. Želju da zavirimo u unutrašnjost nije omela kamena gromada ispod koje je bio otvor širine dvadesetak centimetara, dok je ostatak ulaza u jamu bio prekriven ogromnom kamenom pločom.

Kosti, za koje nam je nekoliko ljekara specijalista potvrdilo da se radi o ljudskim, rasute su po bezdanu. Na jednoj od ploča u unutrašnjosti bili su ostaci ručnog sata, cipela, dok djelovi raskomadane lobanje svjedoče o surovosti koja je počela februara 1942. godine od strane komunista. Prema ranijim kazivanjima pojedinih mještana nikšićkog Gornjeg Polja, smrt u bezdanu u Dubravi našli su brojni, a, kako se pretpostavlja, u pitanju je više od 300 duša različitih starosnih dobi sa područja tog mjesta, Vidrovana, Vira, Pive i drugih krajeva nikšićke opštine.

Među onima koji su tu skončali bilo je i vojnih zarobljenika koji su pod izgovorom da se sprovode u zatvor u Kotoru, po kojem je jama u Dubravi i dobila ime, ubijani u Kulini. Najviše je, međutim, bilo nevinih mještana koji zbog svog opredjeljenja nijesu podržavali komuniste. Pojedini od njih nijesu bili ni na čijoj strani, samo su željeli mirno da žive sa svojim porodicama na imanjima koja su nerijetko pljačkana. Svi su bili pod budnim okom tadašnjeg partizanskog štaba stacioniranog na Vidrovanu, a isleđivanja privedenih uglavnom su se završavala naredbom da se moraju sprovesti u kotorski zatvor na dalju proceduru.

Niko od njih do Kotora nikada nije stigao, već im je presuđivano iznad bezdana u Dubravi, uglavnom drvenim maljem u potiljak, a među mještanima je ostala priča, koju su prenosili tadašnji čobani, da su se iz Kulina danima čujali vapaji onih koji su poluživi bacani u jamu. Egzekucije su, navodno, trajale sve do početka 1943. godine, a jami nikada niko od mještana ili članova porodice stradalih nije smio prići jer je za vrijeme rata bila dobro čuvana.

Godinama potom u nju je bacano kamenje jer su oni koje je grizla savjest zbog učešća u ubistvima pokušavali da sakriju zločin koji ni do danas nema epilog. Nezvanično nam je rečeno da se ćutalo radi potomstva i mira jer nijesu bili rijetki slučajevi da je rođak rođaka, komšija komšiju „potkazivao” komunistima da za krsnu slavu u svom domu pali svijeću, da mu za Božić iz kuće mirišu česnica i tamjan.

U proteklih više od dvadeset godina bilo je pokušaja pojedinaca da se otvori jama „Kotor“, ali su svi bili bezuspješni zbog straha da se ne uzburkaju „duhovi“ prošlosti.

Fotografije „Dana“ danas su dovoljan povod da zločin od prije 76 godina napokon bude razotkriven, da tužilaštvo i policija preduzmu mjere iz svoje nadležnosti da lokalitet Kuline adekvatno obezbijede i da posmrtni ostaci stradalnika budu ekshumirani i dostojno sahranjeni. Ratni zločini u nadležnosti su Specijalnog tužilaštva koje zakon na to i obavezuje. Skupština Crne Gore je u oktobru 2010. godine donijela Zakon o potvrđivanju Evropske konvencije o neprimjenjivosti zastare na zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, koji je ukazom predsjednika države Filipa Vujanovića proglašen važećim.

BILjANA BRAŠNjO
Foto: ŽELjKO ŠAPURIĆ
Izvor: DAN

Spiskovi nezavršeni

Od preko 300 stradalih, prema nezavničnim informacijama, tokom 1942. pa do početka 1943. godine samo sa područja Gornjeg Polja, Vidrovana i Vira u jamu „Kotor“ i još nekoliko sličnih na tom području bačeno je više od 100 osoba, ali njihova imena nikada nijesu objelodanjena. Bezuspješni su bili i pokušaji pojedinaca da zabilježe svjedočanstva o tim zvjerstvima od strane onih mještana koji su ih se sjećali, kao i da naprave spiskove postradalih. Redakcija Dnevnog lista „Dan“ poziva sve one koji posjeduju bilo kakve podatke o navedenom zločinu da nam se obrate, a sve u cilju kako bi imena stradalih i okolnosti pod kojima su ubijeni napokon bili objelodanjeni. Podaci se mogu dostavljati na imejl adresu: [email protected] ili u direktnom kontaktu na raspoložive brojeve telefona redakcije.

U bezdanu plemenski prvaci i sveštena lica

Osim nevinih žitelja, u bezdanici su završili i tadašnji ugledni građani poput Rista Bjelice, koji je bio kapetan banjsko-vučedolske opštine. U prvoj knjizi „Stradanje srbske crkve od komunista“ protojerej Velibor Džomić navodi da je u jami „Kotor“ surovo stradao i paroh vučedolski, jerej Vaso Popović, koji je ubijen januara 1942. godine zajedno sa kapetanom Bjelicom. Komunisti su ih, navodi Džomić svjedočenje prote Miloša Perovića iz Nikšića, uhapsili i sproveli u Manastir Piva, a odatle u Gornje Polje. Svešteniku Popoviću su, ispričao je prota Perović, komunisti nudili da „pređe na njihovu stranu“, a kada je odbio ubili su ga i bacili u jamu.

Prvi parastos nevino stradalim prije četiri godine obavio je gornjepoljski paroh, protojerej Dragan Krušić sa članovima Crkvenog odbora Crkve Sv. Joakima i Ane na Vidrovanu.

Izvor: Portal Crna Gora

Vezane vijesti:

Objavljeno dokumentarno delo „Komunistički zločini u Crnoj …

Komunistički teror i zločini: Načini stradanja sveštenika …

Zločini u Foči i okolini 1945. | Jadovno 1941.

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: