Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (5)-SLANA – KOPIJA NjEMAČKIH LOGORA

Datum objave: ponedeljak, jun 3, 2019
Veličina slova: A- A+

Mobilizacija ljudi i brodova
Slana – to je surovi i goli kamen – uvijek oštar kao nož, a ljeti i usijan kao žar


O prevoženju pijeska za gradnju zgrade u logoru Slana, te prevoženju interniraca iz Karlobaga u Slanu kao i o njihovu mogućem broju svoje iskaze – pred Okružnom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača za Liku – dali su 26. siječnja 1946. godine u Barić Dragi ŠIME BARIĆ, pokojnog Filipa, i NIKOLA BARIĆ, pokojnog Grge.

 

ŠIME BARIĆ:

– Meni je u ljeto 1941. godine poručio IVAN DEVČIĆ, zvani „Pivac“, da svojim brodom odmah dođem u Karlobag. Čim sam dobio tu poruku, otišao sam svojim brodom-jedrenjakom „Gospa Rozarija“ od kuće u Karlobag. S nekoliko ustaša na brodu pošli smo za Metajnu. Tu sam ostao pet dana i svaki dan prevezao po jedan brod pijeska za Slanu. Pijesak su krcali i iskrcavali logoraši.

– Koliko je meni poznato internirce su prevozili iz Karlobaga u Slanu brodovi „Galeb“ i „Sokol“, oba iz Barić Drage, dok je treći brod bio vlasništvo MARŽIĆA iz Paga.

 

NIKOLA BARIĆ:

– K meni u Barić Dragu došli su u ljeto 1941. godine, četiri ustaše, naoružani puškama. Uhapsili su me, odveli na moj brod „Mariju“ i naredili da plovimo u Metajnu. Tu smo vozili pijesak za Slanu. Nakon šest dana pušten sam na slobodu. Rješenje o tome stiglo je iz Zagreba jer su za mene intervenirali moji prijatelji. Logor u Slani nisam vidio, jer su me ustaše zatvorili unutar broda.

Uvala Baška Slana – pristup Slani sa sjevera – od karlobaške strane. U pozadini se vide obronci Velebita – nešto južnije od Karlobaga.
Uvala Baška Slana – pristup Slani sa sjevera – od karlobaške strane. U pozadini se vide obronci Velebita – nešto južnije od Karlobaga.

PO UZORU NA FAŠISTIČKE LOGORE

JOSIP DATKOVIĆ iz Barbata (Metajne, primjedba autora) bio je ustaški stražar u logoru Slana. Svoj iskaz dao je u kancelariji Mjesnog NO Pag – 10. siječnja 1946. godine. On je izjavio:

– Ustaški logornik ZUBOVIĆ prisilno me je mobilizirao i otpremio u Karlobag. Rekao mi je da ću ići tamo gdje želim. Dakako, želio sam biti blizu kuće – ne računajući na zlo. Rasporedili su me u Slanu, na stražu, gdje sam bio od 16. lipnja pa do poslije Velike Gospe (15. kolovoza) 1941. godine.

Poznato je da su zločinci za logore odabirali najstrašnija mjesta, odnosno ona područja u kojima je zbog prirodnih uvjeta život bio težak, često gotovo nemoguć. Obično su birali malarična područja, s mnogo močvara, vlage i komaraca, puste pređele bez vegetacije, kontinentalne dijelove gđe su vrlo oštre zime ili južnija područja s vrlo toplim ljetom.

Uz gotovo nemoguće životne uvjete u surovoj prirodi zlikovci su za genocid odabirali i takva mjesta gdje se moglo brzo i bez teškoća uklanjati žrtve. Stoga su odabirana mjesta uz rijeke ili ogromne pustare.

Područje Slane na otoku Pagu odgovaralo je svim općim uvjetima za organiziranje koncentracionog logora. Ono što su njemački nacisti primjenjivali prilikom podizanja koncentracionih logora u Njemačkoj ili porobljenoj Evropi, to su ustaški krvnici jednostavno „prekopirali“ u Slani na Pagu.

Predio Slane zaista je izuzetno surov dio prirode. Na čitavom tom području od nekoliko hektara nema ni jedne veće biljke koja bi pružala bilo kakav hlad. Čak nema ni šake zemlje. Sami goli kamen, uvijek oštar kao nož a ljeti i usijan kao žar.

Već sam boravak u vrijeme lipnja, srpnja i kolovoza – u toj kamenoj pustinji predstavlja mučenje. Ako se isključi voda i hrana – u tom kamenom paklu – čovjek je osuđen na smrt.

Predvojre kamenog pakla – Uvala Sušac – pristup Slani s južne, paške strane. U pozadini se vidi velebitski masiv.
Predvojre kamenog pakla – Uvala Sušac – pristup Slani s južne, paške strane. U pozadini se vidi velebitski masiv.

 

SUROVA KAMENA PUSTINjA

Ustaše su vrlo dobro znali kakve prirodne prilike vladaju ljeti na Pagu i koliko je surov kamenjar Slane. Plan da se tu organizira koncentracioni logor bio je dobro smišljen – već sam po sebi predstavljao je ubijanje s predumišljajem.

Ustaški logor Slana nalazio se na sjeveroistočnom dijelu otoka Paga na udaljenosti 6 kilometara od mjesta Paga. Tu se nalazio glavni dio logora, dok je u zaseoku Metajna (Barbat) što je udaljen od Slane – kopnom prema zapadu – oko tri kilometra – postojao sporedni logor za žene.

Predio Slana, gdje se nalazio glavni dio logora, predstavlja kamenitu visoravan, koja je ujedno i kotlina. S mora ima dva pristupa. Prvi je na karlobaškoj strani, iz Uvale Baška Slana (narod još zove Gornja Slana), a drugi je na paškoj strani, iz uvale zvane Sušac (narod kaže Donja Slana).

Na tom krševitom predjelu nema ni traga kakvom stablu. Tu vlada najveća vrućina i najjača bura na otoku Pagu. Žiteljima Paga dobro je poznato da čovjek ne može izdržati životne uvjete surove Slane, pa nije ni naseljena. Surovosti prirode na Slani pridonosi i činjenica da tu nema vode, osim nekoliko manjih izvora uz samu obalu. Međutim, ta je voda – zbog blizine mora i miješanja s njim redovito slankasta i uglavnom nepitka.

Autor:BORISLAV OSTOJIĆ, MIHAEL SOBOLEVSKI,

Ustaški koncentracioni logor Slana na Pagu – 1941.

Vezane vijesti:

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top