„LEGITIMNE METE“ U VIDNO OBILjEŽENOM SANITETSKOM VOZILU?!

Datum objave: ponedeljak, maj 4, 2015
Objavljeno u Sarajevo - Romanija
Veličina slova: A- A+

Bilans krvavog pira – 42 ubijena vojnika i civila, i to u Domu JNA jedan, Radničkom univerzitetu „Đuro Đaković“ tri, na Skenderiji 14, Dobrovoljačkoj ulici devet i na drugim lokacijama u Sarajevu 13…

Kolona vozila JNA bila je pod pratnjom UNPROFOR-a

Kolona vozila JNA bila je pod pratnjom UNPROFOR-a

Priredio: Ognjen BEGOVIĆ

Gordana, sestra ubijenog Obrada Gvozdenovića, koji je u činu potporučnika bio u službi pri Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, u svom svjedočenju ističe da se Komanda ne može smatrati borbenom vojnom jedinicom, već se radi o – administrativnoj jedinici.

„Moj brat Obrad ubijen je 2. maja 1992. godine u vidno obilježenom sanitetskom vozilu JNA dok se kretao iz Vojne bolnici prema Domu JNA zajedno sa medicinskim osobljem.

Smatram da je istraga u ovom predmetu započela sa velikim zakašnjenjem, da je vođena nestručno, neprofesionalno i tendenciozno, a sve s ciljem zataškavanja tragova, odnosno neutvrđivanja svih potrebnih i relevantnih činjenica koje bi dovele do optuženja osumnjičenih lica za ovaj zločin“, navodi Gordana.

Ona kategorično odbacuje konstataciju Tužilaštva BiH da je tokom istrage utvrđeno da su pogibije i ranjavanja pripadnika JNA, a među njima i njenog brata Obrada, nastale kao rezultat „zakonitih radnji zbog toga što su žrtve u momentu kada je na njih otvorena vatra predstavljale `zakonite mete`“.

Gordana ovu odluku smata nastavkom stvaranja mita o pripadnicima oružanih snaga BiH kao pripadnicima „pobjedničke oslobodilačke vojske“, s jedne strane, a pripadnika JNA, kao agresora i okupatora.

Gordana podsjeća da početkom maja 1992. godine u BiH nije proglašeno ratno stanje, te da se JNA nije mogla smatrati „stranom okupacionom silom ili agresorom“, kako je u to vrijeme nazivana.

Čak je i Sporazumom o sukcesiji imovina bivše JNA pravedno raspodijeljena između svih šest bivših republika SFRJ.

Prema njenim riječima, Tužilaštvo BiH sve ovo vrijeme bilo je pod velikim političkim pritiscima, ne samo moćnih političkih krugova iz Federacije BiH, nego i pod uticajem i snažnim političkim pritiskom takozvane međunarodne zajednice na čelu sa SAD.

Gordana smatra da su pod istim pritiscima bili i sudovi u Engleskoj, odnosno Austriji, prije donošenja odluke o izručenju Ejupa Ganića, odnosno Jovana Divjaka Srbiji.

I Tužilaštvo BiH bilo je pod istim pritiscima prilikom donošenja drugih odluka o obustavi istrage kao što je na primjer obustava istrage u slučaju „Tuzlanska kolona“, gdje je 15. maja 1992. godine, po istom scenariju, napadnuta kolona vozila JNA u povlačenju.

Ista stvar je i sa jednim od komandanata takozvane Armije BiH generala Atifa Dudakovića, jer se sa istragom odugovlači, odnosno ne provodi se godinama.

Slične stavove zastupa i Bogdana Tomović, majka Zdravka Tomovića, koji je ubijen tokom napada takozvane Armije BiH i paravojnih jedinica na konvoj JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 3. maja 1992. godine.

„Smatram da je istraga u ovom predmetu započela sa velikim zakašnjenjem, da je vođena nestručno, neprofesionalno i tendenciozno, a sve s ciljem da se zataškaju tragovi, odnosno da ne budu utvrđene sve relevantne činjenice koje bi dovele do optuženja osumnjičenih lica za ovaj zločin.

Iz prikupljenih informacija kojima raspolaže naša porodica sumnjamo da je istraga stvarno trajala od 2. oktobra 2006. godine do 18. januara 2012. godine i vjerujemo da je u istrazi bilo velikih prekida, a sve zbog političkog uticaja vladajućih političkih elita u Federaciji BiH na Tužilaštvo BiH“, naglašava Bogdana.

Ona smatra da nije bilo stvarne volje u Tužilaštvu BiH da se na predmetu „Dobrovoljačka ulica“ radi objektivno i profesionalno.

Bogdana Tomović u svojoj prijavi navodi dokaze, odnosno snimke tadašnje RTV Sarajevo, koja je uživo prenosila, odnosno snimala prolaz kolone JNA kroz Dobrovoljačku ulicu.

Tako se, ukazuje ona, na tim snimcima, pored kolone vozila i transportera UN, prikazuju i prostorije Predsjedništva BiH u kojima se nalazio Ejup Ganić, tadašnji zamjenik predsjednika Predsjedništva, sa slušalicama na ušima.

Čuje se glas tadašnjeg hrvatskog člana (krnjeg) Predsjedništva BiH Stjepana Kljujića, kao i Ganićev glas, koji kaže: „Šuti, Kljuja (misli na Kljujića) ja vodim ovu akciju“.

Prema njenim riječima, nekoliko minuta kasnije na snimku TV Sarajevo se čuje glas Ejupa Ganića koji izdaje komandu: „Ubij Aliju“, što dokazuje da je napadom na kolonu rukovodio upravo Ganić, koji je izdao naredbu za ubistvo tadašnjeg predsjednika (krnjeg) Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića.

Ganić je, zajljučuje ona, imao namjeru da to ubistvo pripiše pripadnicima JNA, a nakon ubistva da sebe ustoliči za predsjednika Predsjedništva.

(Nastaviće se)

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Feljton: Dobrovoljačka IV

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top