KRST NAD JAMOM: Pamtiš li Srbine crvenu rijeku što nam iz grudi teče?!

„Ovde je mir, umesto nas nek` vetar njiše topole,
Pamtiš li Srbine crvenu reku što nam iz grudi teče,
Ako još živiš, oslušni zvuke – to naše usne mole,
Crne ustaške krstove spali na vidovdansko veče,
Pamtiš li Srbine crvenu reku što nam iz grudi teče?!“        

U potpuno ispunjenoj dvorani Kulturnog centra „Vlado Divljan“ u Beogradu, sinoć je prikazan dokumentarni, dugometražni film „Krst nad jamom“, autora Dušana Bastašića.

Dušan Bastašić je osnivač i predsjednik udruženja potomaka i poštovalaca žrtava ustaške NDH-a – „Jadovno 1941.“ iz Banja Luke.

Udruženje „Jadovno 1941.“ od 2009. godine posjećuje, istražuje i obnavlja sjećanje na mjesta masovnog zločina i srpskog stradanja u kompleksima hrvatskih ustaških logora.  Prvi su krenuli  besputnim jamama Velebita dižući glas da se više ne smije ćutati o cijelom jednom narodu koga je zločinac umorio, a politika ućutkala; prvi su organizovali hodočašća najvišoj humki srpskog naroda.

Film „Krst na jamom“, snimljen u produkciji Udruženja „Jadovno 1941.“,  govori o tim počecima, naporima da se nad jamama uzdignu pravoslavni krstovi, znaci ljudskog dostojanstva i glasnici istine koja mora vaskrsnuti!

U filmu se zločin ideološki tumači od početka, te svjedoči o današnjem stanju u kome se nalaze stratišta i spomen-zapisi nad njima. Na Velebitu i njegovim padinama prema moru poznate su 32 jame u kojima su ustaše grobile srpski narod. U tom sistemu za ubijanje, a koji je bio prethodnica Jasenovačkog sistema logora smrti, umoreno je više od 40 000 Srba, Jevreja i ideoloških protivnika ustaške tvorevine.

A Velebit je do danas velika tajna.

I prije nego je počeo aprilski rat Velebit je studijski ispitan, a sve njegove jame i vrtače su točno označene. Istim principom kao u Hercegovini, ustaški ilegalci i rimo-katoličko sveštenstvo, uz pomoć seljana i čobana pronalazili su jame, bilježili podatke o njima, vršili proračun kubikaže grotala i broja tijela koja ona mogu primiti. Kazniona u Gospiću bila je među prvim ustaškim logorima NDH-a. Uz gospićki Gericht (njem. sud, kazniona), u okolini grada osnovano je sabiralište-mučilište u istinskom ustaškom zloumlju – na opljačkanoj farmi ovaca i goveda Srbina Maksimovića, sabiran je srpski narod. Među prvim sužnjima gospićkih logora bili su ugledni i bogati Srbi Gospića i seljani Smiljana, rodnog i pitomog Teslinog sela. Prvi pravoslavni sveštenik na gospićkoj stazi mučeništva bio je paroh smiljanski Matija Stijačić, porijeklom Hercegovac iz Trebinja. Prota Stijačić sa svojim smiljanskim narodom bačen je u velebitske ponore. Već nakon mjesec dana od tog zločina povorke sužanja su svakoga dana stizale u Gospić, a po 2000, u lancima vezanih pješke je vođeno u Velebit. Isto toliko ih je iz logora „Jadovno“ gurano u ponore. Velebit je bio najjeftinija i najučinkovitija tvornica smrti, sa garancijama da će sve Srbe otpremiti u nestanak.

„Jadovno“ je zatiralo narod Hercegovine, Bosne, Like, Slavonije, Dalmacije, čak i Srema.

Prije projekcije filma publici se obratio pjesnik Matija Bećković pročitavši pjesmu „Kaža“, a u kojoj je pobrajao neizbrojene naše jame, nove srpske manastire.

Naglasio je da su hiljade ubijene u ratu od ruku zločinca, ali da su u miru drugi put ubijeni od svoga naroda, zaboravom i nemarom da se njihove mošti opoju i sahrane. Pjesnik je naglasio da je srpskom narodu nužna mapa svih njegovih jama i zbroj svih njegovih zatrtih, baš kao što je patrijarh Pavle ucrtavajući mapu srpskih svetinja Kosova i Metohije, sagledao cijelo srpsko zvjezdano nebo na zemlji.

„I da nemamo drugih grijeha, ovaj bi nam bio dovoljan za naše strašno današnje stanje! Zovu nas genocidnim narodom; ako se to i može reći, onda je to zato što nemarom ubijamo sopstveni narod.“ – rekao je Matija.

Dušan Bastašić je govorio o velikom i nedovršenom poslu na Velebitu, a u koji se mora uključiti vascijeli srpski narod. Od 32 jame do sada je obilježeno i dokumentovano njih deset, iznad pet je podignut pravoslavni krst. Naglasio je da je projekat velebitske spomen-kapele završen i da čeka ostvarenje. Navjestio je da će „Jadovno“ i ove godine organizovati pokloničko putovanje iz Beograda jamama Velbita, te da su svi pozvani na ovu stazu srpskog bola i stradanja.

(Polazak je 29. juna iz Beograda; obavještenja pratiti na portalu jadovno.com)            

Među prisutnima su bili akademici Vasilije Krestić i Matija Bećković, predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, članovi srpskih rodoljubivih udruženja, srpski sveštenici i potomci žrtava.

Goran Lučić

Izvor: Slobodna Hercegovina

Vezane vijesti:

Film „Krsta nad jamom“ predstavljen u Beogradu

Bećković: Popisati imena Srba stradalnika

Prikazan dokumentarni film „Krst nad jamom“

Krst nad jamom

Dokumentarni film „Krst nad jamom“ 10. maja u Bijeljini

NPRS – Prikazan dokumentarni film „Krst nad jamom“

Bastašić: Odgovornije govoriti o stradanju Srba