Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

U nedjelju, 7. februara, biće obilježene 74 godine od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. U 9.00 časova služiće se Sveta liturgija u Hramu u Drakuliću.

Dane Lastavica: HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ -LIKA 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

Datum objave: ponedeljak, mart 28, 2011
Objavljeno u Knjige i feljtoni
Veličina slova: A- A+

Dane Lastavica - Hrvatski genocid

DANE LASTAVICA

HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM
I JEVREJSKIM NARODOM U
KONCENTRACIONOM
LOGORU GOSPIĆ (LIKA) 1941-45, A SRBIMA I 1991-…?

 

 

 

 

 

 

 

Promocija knjige u Beogradu: 10. april 2011. u 15 časova,

Patrijaršijski dom hrama Svetog Save, Krušedolska 2a, Vračar.

Tokom promocije, biti
će održana kratka promocija rada udruženja Jadovno 1941.

iz Banje Luke.

 

PREDGOVOR

Kada
se razmišlja o hrvatskim logorima smrti za uništenje srpskog i jevrejskog
naroda, koji su bili uspostavljeni i organizovani oko Gospića 1941-45. godine,
misao šeće samo oko Okružnog zatvora Gospić, a ponekad i do Jadovnog, ili
ostrva Paga, što je nedovoljno za saznanje prave i pune istine o logorima koji
su delovali na ovom terenu.

Nije
to bio logor Gospić, već sistem logora, sabirališta i raznih gubilišta, koja su
se sastojala od jama, objekata gde su žrtve spaljivane, te mnoga i mnoga
masovna gubilišta na području sve od Lićkog Lešća, preko Perušića, Pazarića,
Gospića, Jadovnog, Brušana, Oštarija do otoka Paga, ili Velebitom do Šibuljine.
Na ovim prostorima se prikazuju pojedina od tih gubilišta ne pretendujući jasno
da su sva opisana i evidentirana.

Ako
bi se davala ocena geneze i uzroka zločina genocida nad srpskim narodom u toku
više vekova, onda bi se najkraće moglo reći da se geneza zločina genocida koje
je vršila i vrši katolička crkva nad pravoslavnim narodom može uzeti još od
ranog srednjeg vijeka pa sve do danas. Intenzitet i oblici genocida bili su
različiti što je zavisilo od istorijskih uslova i okolnosti u kojima je
katolička crkva bila u mogućnosti da vrši i podstiče taj genocid, ili u kojem
je pravoslavni narod bio u mogućnosti da se odbrani od njega. Naročito su
katoličenja i unijaćenja kao oblik genocida i uništenja pravoslavlja uzeli veći
zamah od XV do XIX veka, jer je Vatikan veoma uspešno koristio tragedije
srpskog naroda i njegov egzodus pred turskim nadiranjem u navedenim
razdobljima. Zločini genocida su posebno uspeli od sredine XIX veka, a naročito
u Prvom svetskom ratu (1914-18), kada je na stotine hilljada nevinih Srba,
muškaraca, žena i dece bilo ubijeno, obešeno, umrlo kao taoci u koncentracionim
logorima kakvi su bili Arad, Doboj i mnogi drugi. Najteži i najmasovniji zločin
genocida nad Srbima kao pravoslavnim narodom izvršen je u Drugom svetskom ratu
1941-45, godine, kada su papini, Stepinčevi i Pavelićevi bojevnici zajedno sa
katoličkim klerom u Hrvatskoj ubili više od milion Srba. To isto i slično
nastavilo se i 1991. godine pa nadalje. Uzroci za zločin genocida su, dakle, i
vekovna nastojanja Vatikana da likvidira pravoslavlje na ovim prostorima.
Razlozi za takvu genocidnu politiku Vatikana su mnogobrojni, počev od
ekonomskih, političkih, vjersko-dogmatskih, međunarodnih i drugih, koji su bili
različitog intenziteta i poprimili različite oblike i načine prošlosti.

Uvlačenje
mase za vršenje genocida u Drugom svetskom ratu i pored navedenih bio naročito
pojačan ekonomski činilac, jer je ustaška vlast obećala fanatizovanim masama
katolika da će dobili celokupnu imovinu onih Srba koje ubiju. Srpska imovina je
čak deljena prema „zaslugama“ u ubijanju i to odmah po likvidaciji srpskog
življa. Taj ekonomski činilac bio je veoma značajan motiv siromašnih seljaka i
radnika, na primjer u Hercegovini, ali i na drugim delovima zloglasne NDH, a o
Liki da se i ne govori, da se priključe koljačima i poslušaju svoje popove koji
su sa crkvenih oltara za vreme bogosluženja pozivali na masovno ubijanje svojih
komšija Srba i odmah im obećali njihovu imovinu, Prema tome, katolička crkva je
bila ona duhovna i ideološka snaga koja je te zločince podsticala na zločin, a
ujedno im obećala oslobođenja od greha ubijanja. Mogli su, a to su i radili, da
posle pokolja Srba dolaze u crkvu krvavih ruku i budu oslobađani od svakog
greha, a ubijanje koje su izvršili bilo je blagosloveno, kao bogougodno djelo,
jer su govorili da je od boga praštano.

Koristeći
državu i državnost u Hrvata, koje se pokazalo kao najpogodnije sredstvo za
vršenje genocida i uništenje srpskog pravoslavnog naroda, predstavnici tog
sredstva – države su podstrekavali i isticali:

Ante
Starčević: „Srbi su divlji nakot kojeg treba istrebiti“

Ante
Pavelić: „Ja sam srušio stablo, a vi sjecite grane…“

Mile
Budak: „Jedan dio Srba ćemo pobiti, drugi dio iseliti, a ostale ćemo prevesti
na katoličku vjeru“

Alojzije
Stepinac (1942): „Ni u moru vjere, ni u vlaha vjere…“

Milovan
Žanić (1941): „Ovo ima biti zemlja Hrvata i nikog drugog i nema te metode koju
mi nećemo kao ustaše upotrebiti, da učinimo ovu zemlju zbilja hrvatskom i da je
očistimo od Srba. Mi to ne tajimo, to je politika ove države…“

Župnik
Franjo Matić, koji poziva Srbe na pokrst kazao je: „Bog na nebu, ustaše na
zemlji, a Jasenovac po srijedi, a sad hoćete ili nećete…“

Najbahar,
izaslanik  Ministarstva inostranih
poslova Trećeg Rajha je pisao: „Srbi su postali najobičnija divljač za odstrel.
Lista pobijenih nedužnih ljudi je skoro beskrajna. Svaki i najmanji ustaški
oružnik odlazio je u tzv. redovni lov na ljude, kao što se išlo na srne i na
jarebice.“

Franjo
Tuđman, početkom rata 1941. godine, istaknuti pristalica „NDH“, a od 1942. god.
pripovedač među srpskim narodom na Baniji o „Bratstvu i jedinstvu“, te na
osnovu TOG postaje general, a da bi postao šef države Hrvatske znade šta će
kazati i šta će ga dovesti na taj položaj, pa 24.2.1990. god, izjavi i kaza:
„NDH nije bila samo puka kvinslinška tvorba, već izraz povjesnih težnji
hrvatskog naroda“. Ne samo ovo, Tuđman još jednom nadoda: „Genocid je prirodni
fenomen, u skladu sa društvenom mitološki božanskom prirodom. Genocid je ne
samo dozvoljen, već je preporučen, čak i zahtevan rečju svemoćnog Jehova, gde
god to bilo korisno za opstanak i restauraciju carstva izabrane nacije, ili
očuvanje i širenje jedne i jedino ispravne vjere…“[1]

U
momentu slaganja podataka o Konc. logoru Gospić, u onom ratu 1941, a šta kazati
za ovaj rat 1991? Potrebno je uputiti znatiželjnike da odu na Debelu Glavicu
ili Divoselo, ili na Dinaru, Velebit, Pješevicu, Petrovu Goru i sličnu visinu,
te da uzmu, ali dugački i širok dvogled, da osmotre mesta gde je živeo srpski
narod i njegova dobra, pa nek donese zaključak, kolika je Mile Budaka izreka u
samo polovini planiranog vremena danas 2010. godine ispunjena i izvršena.[2]

Ova
knjiga koja predstavlja genocid izvršen nad srpskim i jevrejskim narodom u
logorima oko Gospića, govori za do sada prikupljene i objedinjene podatke o
logorima i gubilištima na kojima su zločini rađeni, o čemu su neki od autora do
sada dali svoje priloge, budući da su o tom prikupljali podatke i objavljivali.

Kod
ovih opisa dužnost je istaći i sledeću istinu: žrtve su u logore oko Gospića dovožene
i vozovima, a kada su na žel. Stanici u Gospiću istovarene, možda nije bilo
žrtve koja nije bila popisana sa prezimenom, imenom, zatum datum rođenja i
odakle se doprema. Ovi popisi i evidencija čuvani su u upravama logora. Isto
tako dželati su se mnogo slikali kod činjenja zločina, pa je postojalo i mnogo
slika. Mnoge od tih evidencija i slika o zločinima spašene su iz II svetskog
rata. Posle rata sve je to brižljivo čuvano u UDB-i, ili kako se to kasnije
zvala „Državnoj sigurnosti“ u Gospiću, ali 1966. godine kada je ova služba
prelazila u ruke onih koji su kasnije došli na vlast i proglasili novu „NDH“ sa
imenom „Republika Hrvatska“ sva je ta evidencija spaljena i uništena iste
godine, a kako su spaljivači izjavili „po naređenju iz CK-a“. Tad se već moglo
znati i zaključiti, a i po nekim indicijama i od 1962. godine da je genocid nad
srpskim narodom u kontinuitetu, te da ne prestaje, već se stalno odvija što je
očit primer ponavljanja 1991. godine kada su se stare rane po Velebitu otpočele
pozleđivati, a nove otvarati. Vekovima Hrvati vrše genocid nad srpskim narodom,
taj genocid traje jedno vreme, a kada usled raznih prilika prestane, opet se
smišljeno i užurbano vrše pripreme za njegov nastavak.

Knjigu
o logorima oko Gospića pripremao sam i slagao ovako kako i predstavljam i sa
ovoliko opisa i podataka, osećajući se za ovo dužnim samo prema žrtvama, koje
su se u teškim mukama rastajale sa svojim životima u ovim bespućima Velebita.
Ovaj večito otpočeti rat 1991. godine onemogućio mi je objavljivanje knjige i
podataka za koje ne žalim truda ni sredstava uloženih. Ovakvu jednu knjigu, na
istu temu, a možda sa još više podataka i dokumentacije, predao sam u
Historijski arhiv Karlovac. Pretpostavljam da je ili će biti uništena, jer se u
Hrvatskoj tako nešto uništava, spaljuje i nestaje, da bi se lakše, a možda i brže,
mogli zločinci-koljači pretvoriti u žrtve, a žrtve proglašavati zločincima-koljačima,
kako je to već počelo.

Moju
ranije objavljenu knjigu BEZDANE JAME
„NDH“ ŽDERNJAČE SRPSKOG NARODA 1941-…? (
Beograd, 2008) treba smatrati
sastavnim delom ove knjige i Konc. logoru Gospić

 

U Novom Sadu, 2011. godine                                                                       Autor

 

RECENZIJA

Recenzija rukopisa nove knjige Dane Lastavice „HRVATSKI GENOCID NAD SRPSKIM
I JEVREJSKIM NARODOM U KONCENTRACIONOM LOGORU GOSPIĆ 1941-1945, A SRBIMA I
1991-…?“

Dane
Lastavica javnosti je dobro poznat po svojim dosadašnjim istraživanjima o
stradanju naroda u „Nezavisnoj državi Hrvatskoj“ od 1941. do 1945. godine, što
je zapravo deo ukupnih srpsko-hrvatskih odnosa kroz istoriju. On je danas jedan
od retkih živih svedoka tih tragičnih događaja i utoliko su njegova
istraživanja posebno dragocjena. Dane je skoro čitavog svog života „veliki
mučenik“ i tragičar, jer se nikad nije mogao rešiti užasnih prizora koje je
gledao. Rodom je iz opštine Kosinj (Lika), gdje je u navedenom periodu
likvidirano oko 50% od ukupne srpske populacije.

 

PRIKAZ SADRŽAJA KNJIGE

Najnoviji
rukopis predstavlja nastavak svih istraživanja, produbljujući ih na konkretne
slučajeve koji dublje osvetljavaju razrađenu strategiju hrvatske politike prema
„srpskom pitanju“, koja je dovela do konačnog „rešenja“ ovog pitanja u
istorijskim težnjama za stvaranje hrvatske, čisto nacionalne, države.

Rad
je pripremljen za štampanje na 746 strana gusto kucanog teksta. Od navedenog,
na čist tekst istraživanja odnosi se 620 strana, a od toga 38 strana
fotografskih dokumenata i na popis izvora i literature četiri strane.

Nova
studija se uz Predgovor sastoji od devet delova:

I.          Formiranje
logora i gubilišta,

II.         Organizaciona struktura konc. logora
„NDH“ sa pomoćnim logorima i gubilištima u Gospiću i okolini,

III.        Svedočanstva – kazivanja o zločinima u
konc. logoru Gospić,

IV.       Jevrejski narod, žrtve hrvatskog genocida
1941-1945,

V.        Zločinačka država i zločini na delu,

VI.       Žrtve koncentracionog logora Gospić,

VII.      Rasformiranje koncentracionog logora
Gospić i preseljenje u Jasenovac,

VIII.     Rat i nastavak genocida nad srpskim narodom
1991 godine,

IX.       Oštre rasprave po Gospiću 1989. godine,
da li zatvor u Gospiću pretvoriti u kazneno – popravni dom, ili spomen
područje.

 

POGOVOR

II OCENA
AKTUELNOSTI, KVALITETA I DOPRINOSA STUDIJE

1.         Dane Lastavica se u svom istraživanju
usmerio na vrlo složene, a javnosti nedovoljno poznate činjenice u politici
„NDH“ prema srpskom narodu. Osvetljavajući dramatične probleme položaja u „NDH“
Lastavica skida, rekao bih, sve zavese koje su od samog postanka Hrvatske (u
bilo kom političkom pogledu) bile osmišljene, razgrađene i realizovane u
zatiranju i nestanku srpskog naroda kao političkog bića na tom prostoru.

2.         Lastavica ovim radom ispravlja, po prvi
put, veliku istorijsku neistinu učinjenu na štetu  srpskog naroda. Obznanjuje potisnutu istinu
da ne postoji „koncentracioni logor Jadovno“, nego je postojao koncentracioni
logor Gospić, što je sračunato prikrivano. Jadovno je samo segment ovog logora.
On obznanjuje kompletnu šemu koncentracionog logora Gospića s kojom javnost
nije upoznata. Volumen učinjenih zločina u Gospiću je decenijama potiskivan i
umanjivan, a o njemu se nije adekvatno raspravljalo u SFRJ.

3.         Studija predstavlja izuzetno štivo,
koje obiluje javnosti malo poznatih ili nepoznatih izjava, o priznanju
zločinaca o učinjenim zločinima, na posleratnim suđenjima.

4.         Dane prvi put iznosi podatke, i o
stradanju Jevreja u gospićkom logoru, o čemu šira javnost, takođe, nije bila
dovoljno upoznata.

5.         On u istorijskom istraživanju koristi
vrlo bogatu građu, izvore o stradanju Srba i ostalih. Pri tome, bez predrasuda,
traga za dokumentima, podacima, istorijskom građom koja uvlači u dubinu ovih
odnosa. Koristi ih u jednoj objektivnoj analizi na vrlo bogatom i autentičnom
(izvornom) dokumentacijskom odnosu.

6.         Studija Dane Lastavice je izuzetno
aktuelan tekst, razobličuje prirodu Hrvatske prema Srbima, koja je očekivano
završila u „Bljesku“ i „Oluji“, kojima je srpski narod nateran na egzodus i
višegodišnju izbegličku sudbinu sa ogromnim materijalnim, finansijskim,
duhovnim gubitkom, koji je nenadoknadiv.

7.         Rad će, kada ugleda svetlo dana i
postane dostupan široj javnosti, izazvati izuzetno veliki interes, ali će
mnogima skinuti nametnutu mrenu u shvatanju i razumevanju ove genocidne
politike Hrvatske prema srpskom narodu.

8.         Dane Lastavica, premda u poznim
godinama, smogao je dovoljno hrabrosti, uz ogroman napor u traganju za
istorijskim izvorima iz ovog područja, da bi dao jedno vrlo vredno delo, koje
će mnoge naterati da sebi postave više pitanja. Pri tome će ostati duboka
praznina zbog prikrivanja istine o Tragediji srpskog naroda i višedecenijskom
periodu zajedničke države i „bratstva i jedinstva“. Vreme je da imamo potpuniji
uvid u ove događaje bez čega će biti teško uspostaviti normalne odnose između
ova dva naroda. I ova studija je prikaz hrvatske politike u kontinuitetu.

 

Zbog navedenih priloga, kvaliteta,
raznovrsne analize dokumenata o tragediji srpskog naroda i ostalih u
Koncentracionom logoru Gospić, smatram da rukopis treba objaviti što pre i time
ga učiniti dostupnim široj javnosti.

 

III
PRIMEDBE I SUGESTIJE

Sve primedbe i sugestije su
tehničke prirode, zbog toga ih neću navoditi.

 

U Beogradu, 23. januar
2011.

 

RECEZENT

dr Momčilo Diklić


[1] Politika ekspres
od 20. XI 1991.

[2] Plan za
ispunjenje teze koju je izrekao Mile Budak je od 1941. do 2041. godine.

 

Izdvajamo iz
sadržaja:

 

KONCENTRACIONI LOGOR „NDH“,

U GOPIĆU I OKOLINI

SA POMOĆNIM LOGORIMA – SABIRALIŠTIMA

 

KONCENTRACIONI LOGOR GOSPIĆ
– 1941
.

I   LOGOR – ZATVOR (Gericht), GOSPIĆ

II  SABIRNI LOGOR NA ŽELJEZNIČKO
STANICI, GOSPIĆ

III LOGOR OVČARA – ŠTALE MAKSIMOVIĆ, GOSPIĆ

IV LOGOR U ČAČIĆ DOLCU NA JADOVNOM, VELEBIT

V  LOGOR NA BAŠKIM OŠTARIJAMA,
VELEBIT

 

LOGORI NA OTOKU PAGU

VI LOGOR ZA SRBE U SLANOM

VII LOGOR ZA JEVREJE U SLANOM

VIII LOGOR ZA ŽENE I DJECU U METAJNI

IX SABIRALIŠTE U LUKOVU ŠUGARIJU, DEVČIĆ DRAGA

X SABIRNI LOGOR U BUŽIMU, SMILJAN

XI SABIRALIŠTE NA LIČKOM OSJEKU

XII SABIRNI LOGOR KOD ŽELJEZNIČKE STANICE NA LIČKOM LEŠĆU

 

 

KONCENTRACIONI LOGOR GOSPIĆ,

SA POMOĆNIM LOGORIMA, SABIRALIŠTIMA I GUBILIŠTIMA

 

I LOGOR – ZATVOR (Gericht) GOSPIĆ

U ovaj logor žrtve su dopremane iz
bliže okoline pješice, kamionima, a iz drugih terena iz cijele NDH vozovima,
zatim odatle otpremane u druge logore, sabirališta, ili izravna gubilišta od
Ličkog Lešća do otoka Paga.

 

Izravna gubilišta logora „Gericht“, Gospić su bila.

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

1.      ŠARANOVA JAMA NA JADOVNOM,

2.      KATINE JAME, U BRUŠANIMA,

3.      JAMA-BEZDAN U TRNOVCU-VELEBIT,

4.      JARČIJA JAMA NA VELEBITU,

5.      JAMA NA ALANKU-VELEBIT,

6.      JAMA RUNJEVAC, KOD GOSPIĆA,

7.      JAMA JASIKOVAC, KOD GOSPIĆA,

8.      ŠEVIĆ JAMA, U PAZARIŠTIMA,

9.      TAŠINA JAMA, U PAZARIŠTIMA,

10.  LEVAROV PONOR, DONJE PAZARIŠTE,

11.  JAMA COTINKA U KONJSKOM BRDU,

12.  JAMA NA KULAŠEVOJ STRANI,

13.  JAMA NA BRDU KRIŽANOVU,

14.  JAMA PLANA-BUDŽAK, U PAZARIŠTIMA,

15.  VLATKOVIĆA PONOR, U DONJEM PAZARIŠTU,

16.  MRAČNA PEĆINA KOD OTEŠA,

17.  JAME KOD LIČKOG LEŠĆA.

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

1.      GUBILIŠTE IZA OTEŠA,

2.      GUBILIŠTE GUŠTE, PREMA BRUŠANIMA,

3.      GUBILIŠTE RIZVANUŠA-ŠEDRVAN,

4.      GUBILIŠTE U BRUŠANIMA,

5.      GUBILIŠTE PALJEŽ-BRUŠANI,

6.      GUBILIŠTE-PROVALIJE U TAKALICAMA,

7.      GUBILIŠTE KOD KALINOVAČE-PAZARIŠTE,

8.      GUBILIŠTE U VELIKOM ŽITNIKU, TOK RIJEKE
LIKE,

9.      GUBILIŠTE NA MOSTU PREKO RIJEKE OTEŠICE,

10.  GUBILIŠTE U OTEŠKOM POLJU, IZA OTEŠA,

11.  GUBILIŠTE IZA OŠTRE,

12.  PROVALIJA KOD BRDA KRIŽANOVA,

13.  GUBILIŠTE U KONJSKOM NA OŠTARIJAMA

 

c/ NEISTRAŽENA I NEEVIDENTIRANA GUBILIŠTA NA TERENU VELEBITA:

 

1. OD RIZVANUŠE PREMA ALANKU I
PREMA: Samar, Paljež, Zeleni vrh, Panos i drugi tereni neistraženi.

 

1/ Ove jame su
evidentirane kod opisa logora kod željezničke stanice na Ličkom Lešću.

 

II SABIRNI LOGOR NA
ŽELJEZNIČKOJ STANICI GOSPIĆ

 Na željezničkoj stanici Gospić, gde se
vršio utovar stoke, ustaše su ogradile prostor drvenim plotom u visini 2 metra
i tu su istovarali transportirane. Na ovom prostoru vršio se popis prispjelih
samo za prvo vrijeme. Nakon popisa tj. prihvata odvoženi su kamionima ili
pješice prema zatvoru (Gericht), „Ovčarska stanica“ ili neki drugi prihvatni
centar, tako da su vezani žicom, dva po dva ili četiri po četiri u koloni, koja
je još i uzdužno bila povezana lancem. Odvođeni su pješice. Kolone povezanih
brojile su 100, 200 pa i više uhapšenih.

Prema kazivanju nekih očevidaca, sa
željezničke stanice Gospić u dvorište okružnog zatvora bilo je dnevno dopremano
i do 5.000 osoba koje su iz ovog zatvora otpremane na neka od gubilišta.

 

IZRAVNA GUBILIŠTA SABIRNOG
LOGORA NA ŽELJEZNIČKOJ

STANICI GOSPIĆ:

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

 

  1. JAMA
    DUPČAN-RIBNIK,
  2. JAMA KOD
    SELA MEDAK,
  3. JAMA
    JASIKOVAC.

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

Žrtve koje su mrtve istovarane iz vagona, ili su neke bile ubijene u tom
logoru,  bacane su u neke provalije od
željezničke stanice do rijeke Like i u bližoj okolini.

 

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO ŽELJEZNIČKE STANICE GOSPIĆ

Ostala gubilišta su navedena kod drugih
sabirališta koja se navode u ovim popisima.

 

III LOGOR OVČARA – ŠTALE
MAKSIMOVIĆ U GOSPIĆU

 U Junu mjesecu 1941 godine formiran
je u neposrednoj blizini Gospića sabirni logor kojeg su ustaše nazvale „Zbirni
logor Ovčara“. Smještaj tog logora bio je u tri velike gospodarske zgrade
(štale) opasane žicom visine 2.5 metara. Ove objekte sagradio je vlasnik,
Maksimović i to je mjesto prevoreno u sabirni logor.

 

IZRAVNA GUBILIŠTA LOGORA
OVČARA,

ŠTALE MAKSIMOVIĆ

 

 Gubilišta kod logora Ovčara su bunari za
vodu koji su postojali kod tih zgrada, zatim prostori od Ovčare do toka rijeke
Like i sama rijeka Lika. Ostala gubilišta su se koristila iz ovog logora od
logora na Ličkom Lešću do otoka Paga.

 

IV LOGOR U ČAČIĆ DOLCU NA
JADOVNOM-VELEBIT

 

Ovaj logor se ubraja među
logore sa najvećim brojem ubijenih žrtava konc. logora Gospić, kao što je i
logor-sabiralište na Baškim Oštarijama.

 

IZRAVNA GUBILIŠTA LOGORA NA JADOVNOM:

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

 

  1. ŠARANOVA
    JAMA NA JADOVNOM,
  2. JAMA NA
    GRGINOM BREGU, VELEBIT,
  3. JAMA POD
    GRGINIM BRIJEGOM, VELEBIT,
  4. KRŠKA
    VRTAČA-PONOR U ČAČIĆ DOLCU, JADOVNO,
  5. JAMA-BEZDAN
    U TRNOVCU.

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

 

  1. GUBILIŠTA
    OKO ČAČIĆ DOLCA.
  2. GUBILIŠTA
    OD SELA JADOVNOG DO ŠARANOVE JAME

 

C/ GUBILIŠTA U PRAVCU JUGO-ZAPADA OD LOGORA JADOVNO

 

V LOGOR NA BAŠKIM
OŠTARIJAMA-VELEBIT

Ovaj logor-sabiralište se nalazi na
Stupačinovu u Baškim Oštarijama na Velebitu, a bliže prometnog puta
Gospić-Karlobag. Ovaj logor po broju ubijenih žrtava može se negdje izjednačiti
sa logorom na Jadovnom.

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU
ŽRTVE BACANE:

  1. JAMA
    BADANJ NA POPRATNJAKU, OŠTARIJE,
  2. VRZINA
    JAMA NA STUPAČINOVU, OŠTARIJE,
  3. JAMA
    SADIKOVAC, OŠTARIJE-VELEBIT
  4. DULIBA
    JAMA NA OŠTARIJAMA
  5. JAMA
    BUNOVAC, VELEBIT,
  6. JAMA
    GLUVAJA NA VELEBITU,
  7. JAMA NA
    KIZI, OŠTARIJE-VELEBIT,
  8. JAMA NA
    PLOČAMA, STUPAČINOVO-VELEBIT,
  9. SLADOVAČKA
    JAMA KOD SLADILOVCA VELEBIT,
  10. JAMA
    IZNAD ZALJEVA, VIŠE KARLOBAGA,
  11. JAMA
    KIJAVAC, IZNAD KARLOBAGA,
  12. JAMA
    BLIZNICA (Jama Križac), VIŠE KARLOBAGA.

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

  1. GUBILIŠTE
    NA TAKALICAMA,
  2. GUBILIŠTE
    ISPOD KOTE 505,
  3. GUBILIŠTE
    IZA BRDA BADANJ,
  4. GUBILIŠTE
    IZA BRDA BASAČA,
  5. GUBILIŠTE
    PREMA KONJSKOM.

 

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO OŠTARIJA:

  1. GUBILIŠTA
    PREMA CRNIM DABRU,
  2. GUBILIŠTA
    PREMA RAVNOM DABRU.

 

LOGORI NA OTOKU PAGU

VI LOGOR ZA SRBE U SLANOM

VII LOGOR ZA JEVREJE U SLANOM

VIII LOGOR ZA ŽENE I DJECU U METAJNI

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

  1. JAMA KOD
    LUKOVA ŠUGARIJA,
  2. JAMA
    FURNAŽA, NA OTOKU PAGU,
  3. JAMA KOD
    KISTANJA,
  4. JAMA
    TAKALICA NA OTOKU PAGU.

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

  1. JADRANSKO MORE OD KARLOBAGA DO PAGA,
  2. JADRANSKO MORE OKO OTOKA PAGA,
  3. JADRANSKO MORE OD PAGA DO DEVČIĆ
    DRAGE I LUKOVA ŠUGARIJA

 

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO OTOKA PAGA:

 

IX SABIRALIŠTE U LUKOVU
ŠUGARIJU-DEVČIĆ DRAGA

 U ovo sabiralište žrtve su dovođene iz
logora na otoku Pagu ili direktno iz Karlobaga i ubijane po Jadranskom moru i u
Devčić Dragi i u Velebitu.

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

  1. JAMA U BARIĆ DRAGI,
  2. JAMA IZNAD DEVČIĆ DRAGE.

 

b/ MASOVNA
GUBILIŠTA:

  1. JADRANSKO MORE OD KARLOBAGA DO OTOKA
    PAGA,
  2. JADRANSKO MORE OD OTOKA PAGA DO
    DEVČIĆ DRAGE I LUKOVA ŠUGARIJA,
  3. GUBILIŠTA NA OBALI MORA U DEVČIĆ
    DRAGI.

 

c/ NEISTRAŽENA
GUBILIŠTA:

1.
GUBILIŠTA
U LUKOVU ŠUGARJU I BEZDANIM JAMAMA U JUGOZAPADNOM DIJELU VELEBITA.

 

X SABIRNI LOGOR U BUŽIMU,
SMILJAN

 Ovo sabiralište-logor nalazi se u
Bužimu kod Smiljana ispod Jadovnog. U ovo sabiralište-logor žrtve su dopremane
iz sabirališta u Gospiću, a i žrtve srpskog naroda iz općine Smiljan.

 

a/ BEZDANE JAME U
KOJE SU ŽRTVE BACANE:

  1. JAMA U BUŽIMU-SMILJAN,
  2. PONOR JARAK, RAŠIN PONOR U SMILJANU,
  3. JAMA NA MIŠKULIN BRDU, KOD SIMLJANA
    (Miškulinova jama),

 

b/ MASOVNA
GUBILIŠTA:

  1. PO SMILJANU I SJEVERO-ISTOČNOM DIJELU
    VELEBITA OD TRNOVCA PREMA ZAPADU ISPOD JADOVNOG.

 

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA:

  1. U
    ZAPADNOM DIJELU VELEBITA I OKO BUŽIMA.

 

XI SABIRALIŠTE NA LIČKOM
OSJEKU

 Ovo sabiralište-logor nalazilo se u mjestu
Borik iza kuće Đima Pavičića… Kratko je trajalo, samo za vijeme funkcionisanja
logora u Gospiću. Žrtve su dovođene iz bliže okoline, a i žrtve koje su
upućivane u logor Gospić. Poznat je samo ovaj primjer:

Jedan čovjek sa
konjima i kolima vozio je grupu ljudi, Srba. Rekao je da je rodom iz Dvora na
Uni, a pitao je kad je prolazio kroz Ljubovo: „Gde je taj grad Gospić…“ Kad je
upitan što mu treba, kazao je: „Upućen sam sa ovim ljudima da ih odvezem i da
se javim u grad Gospić…“ Otišao je, a kasnije se saznalo da su mu na Ličkom Osiku
kola i konji oduzeti, a oni odvedeni u neko od gubilišta na ovom prostoru.

 

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

  1. JAMA U
    ŠUPLJOJ GLAVICI,
  2. PEĆINA U
    MUŠALUKU-KALAURA,
  3. TORINA
    PEĆINA U MUŠALUKU,

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

  1. ŠUMA
    BORIK NA LIČKOM OSIJEKU, IZA LOGORA,
  2. GUBILIŠTA
    U MUŠALUKU, PREMA RIJECI LIKI,
  3. GUBILIŠTE
    U RIJECI LIKI U SELU MUŠALUKU.

 

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA, ZAPADNO OD MUŠALUKA.

XII SABIRNI LOGOR KOD
ŽELJEZNIČKE STANICE NA LIČKOM LEŠĆU

U jame kod Ličkog
Lešća, žrtve su masovno dopremane iz Gospića dok nije počeo funkcionisati logor
u Gospiću. U ovaj sabirni logor žrtve su dopremane iz bliže okoline i srezova:
Otočac, Brinje, Perušić, Korenica i Gospić. Kada je otpočeo funkcionisati logor
Gospić i ovaj logor je formiran, a žrtve su istovarane iz vozova koju su
putovali prema Gospiću.

U trećem mjesecu 1945 godine u
bezdane jame ovog logora – sabirališta dovedeno je iz Gospića i pobijeno 120
žena i djece.

 

a/ BEZDANE JAME U KOJE SU ŽRTVE BACANE:

  1. JAMA KOD
    MACOLE,
  2. JAMA KOD
    ORAŠKOVIĆ STANOVA,
  3. JAMA U
    PERATOVIM DRAGAMA,
  4. JAMA
    UGLJENAČA, IZA GOLJAKA,
  5. JAMA U
    DUMANU-LEŠĆE,
  6. JAMA
    ŽUTA, BEZDAN U LEŠĆU,
  7. JAMA U
    JANDRIĆ DRAGI,
  8. DELKOVA
    JAMA KOD LEŠĆA.

 

b/ MASOVNA GUBILIŠTA:

  1. PROVALIJA
    IZMEĐU JAMA: kod Orešković stanova i Peratove Drage.
  2. PROVALIJA
    NA ULAZU U LIČKO LEŠĆE OD JANČA, SA LIJEVE STRANE CESTE.

 

c/ NEISTRAŽENA GUBILIŠTA OKO LIČKOG LEŠĆA:

Jugo-zapadno od željezničke stanice
Ličko Lešće prema Marković Rudinama, Lisini i Goljaku.

 

USTAŠKI
ZATVORI PRIJE FUNKCIONISANJA

KONCENTRACIONOG
LOGORA  G O S P I Ć A

Uspostavom „NDH“ 10.IV 1941 godine, na terenu na
kojem je kasnije formiran i funkcionisao koncentracioni logor Gospić odmah su
počeli funkcionisati ustaški zatvori i u srezovima (Kotarima) GOSPIĆ i PERUŠIĆ.
To su zatvori:

 

1/ ZATVORI U SREZU (Kotaru) G O S P I Ć.

1. USTAŠKI ZATVOR U ŠIROKOJ
KULI.

2. USTAŠKI ZATVOR U METKU.

3. USTAŠKI ZATVOR U
KARLOBAGU.

4. USTAŠKI ZATVOR U
DIVOSELU.

5. USTAŠKI ZATVOR U
VREPCU.

6. USTAŠKI ZATVOR U
SMILJANU.

7. USTAŠKI ZATVOR U
BRUŠANIMA.

8. USTAŠKI ZATVOR U
OŠTARIJAMA.

9. USTAŠKI ZATVOR U
ČITLUKU.

10. USTAŠKI ZATVOR U LIČKOM
OSIKU. (Župni stan dr. Binički)

 

 

2/ ZATVORI U SREZU (KOTARU)  P E R U
Š I Ć

1. USTAŠKI ZATVOR U
GORNJEM KOSINJU.

2. USTAŠKI ZATVOR U DONJEM
KOSINJU.

3. USTAŠKI ZATVOR NA
STAROM JANČU.

4. USTAŠKI ZATVOR U
PERUŠIĆU.

5. USTAŠKI ZATVOR U
PAZARIŠTIMA.

 

LOGOR ČAČIĆ DOLAC – JADOVNO, SA GUBILIŠTIMA

LOGOR ČAČIĆ DOLAC - JADOVNO, SA GUBILIŠTIMA

 

POMOĆNI LOGOR – PRIHVATILIŠTE SA GUBILIŠTIMA OKO BAŠKIH O Š T A R I J A

POMOĆNI LOGOR - PRIHVATILIŠTE SA GUBILIŠTIMA OKO BAŠKIH O Š T A R I J A

LOGOR NA OTOKU PAG

LOGOR NA OTOKU PAG

 

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Biblioteka Matice srpske,
Novi Sad

 

344.485 (=16341) (497.5 Gospić)“19“

341.485 (=411.16) (497.5 Gospić)“1941/1945“

 

LASTAVICA, Dane

Hrvatski genocid nad srpskim i jevrejskim narodom u koncentracionom logoru
Gospić (Lika) 1941-45, a Srbima i 1991-…? / Dane Lastavica. – Novi Sad:

Dane Lastavica, 2011 (Novi Sad: SP print). – XIII,
746 str.: ilustr.; 25 cm

 

Tiraž 300. – Beleška o piscu: str. 741, –
Bibliografija.

 

ISBN 978-86-911119-1-5

a) Srbi – Genocid – Gospić –
20.v.

b) Jevreji – Genocid – Gospić
– 1941-1945

COBISS.SR-ID 261783303

 

Vezane vijesti:

KORIJENI NETRPELjIVOSTI HRVATA PREMA SRBIMA – U VATIKANU

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

© 2015 Jadovno 1941. Sva prava zadržana. Dizajn: BLMEDIA
eXTReMe Tracker
Top