Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Naši nalazi i iznos koji smo utvrdili nisu temeljeni na špekulacijama i procjenama, nego na službenoj dokumentaciji, kažu Grci.
Njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera danas će u Atini dočekati zanimljiva čestitka – ček na 376 milijardi evra.
Objavio je to juče njemački Bild, pozivajući se na grčku studiju prema kojoj Njemačka za odštetu u Drugom svjetskom ratu duguje ni manje ni više nego 376 milijardi evra.
Očekuje se da će za današnjeg posjeta saveznog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera reparacije postati službenom temom. Studiju je izradila reparacijska komisija grčkog parlamenta čiji je predsjednik Triantafyllos Mitafides, koji ima 70 godina.
On je rekao kako predsjednik Prokopis Pavlopoulos poteže pitanje reparacije u svakoj prigodi.
Žrtve nacizma
Nažalost, do sada se to događalo samo za memorijalnih službi u selima koja su podnosila velike žrtve nacističkih zločina.
Mislim da je predsjednički posjet dobra prilika da se pitanje razjasni na ličnoj razini, ne samo protokolarnim javnim istupima, pogotovo kada je riječ o razini dvaju predsjednika.
Naši nalazi i iznos koji smo utvrdili nisu temeljeni na špekulacijama i procjenama, nego na službenoj dokumentaciji. Za nas ne postoji vremenska zapreka za traženje reparacije. Ratni zločin ne zastarijeva – rekao je Mitafides.
Grci su gotovo neočekivano marni u svojem zahtjevu. Dakle, 171,4 milijarde evra obračunali su do završetka 2014. godine na temelju potraživanja nadoknade za devastaciju infrastrukture tokom rata. Još 10,3 milijarde evra za pozajmice novca koje je Njemačka uzela za okupacije Grčke.
Daljnjih 33,8 milijardi evra za gubitke u državnim resursima od 1940. do 1944., za vrijeme okupacije. I još 53,8 milijardi za kompenzaciju u gubicima industrije za okupacije.
Pariška konferencija
Ali, prvi put izvještaj se odnosi i na individualne zahtjeve, i to u dve varijante. Jedna je za 120.000 Grka koji su ubijeni ili pogubljeni u logorima, a druga se odnosi na sve civile koji su umrli ili bili ranjeni za okupacije.
Prva iznosi 15,1 milijardu evra, a druga čak 107,2 milijarde evra, u iznosu od 700 evra mjesečno, tokom 15 godina za mrtve i pet godina za ranjene. Za tu drugu varijantu temelj su prihvaćeni nalazi Pariške konferencije iz 1946. godine prema kojima je tokom rata preminulo 558.000 Grka, a 880.000 je ozlijeđeno.
Izvor:Vecernji.hr
