Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

GOLDŠTAJN: PROSJEČNA STAROST PREŽIVJELIH U PROBOJU BILA 26 GODINA

Datum objave: četvrtak, novembar 22, 2018
Veličina slova: A- A+
Foto: Arhiva

Autor monografije „Jasenovac“ istoričar i univerzitetski profesor Ivo Goldštajn poručio je na promociji ove knjige u Zagrebu da gotovo niko u publici ne bi mogao da preživi Jasenovac jer je u proboju prosječna starost 86 preživjelih bila 26 godina, a najstariji preživjeli imao je 44 godine.
On je naglasio da se ustaškim logorom u Jasenovcu bavio više od 20 godina i da se prva od dvije paralelne priče odnosi na hronologiju logora – od njegovog nastanka u avgustu 1941. godine do nestanka u proboju u aprilu 1945, a da se u drugoj, problemskoj, bavi temama kao što su deportacije, pljačke, glad, mučenje, ubijanje i umiranje.

„Pročitao sam i analizirao mnoga i različita svjedočenja, među kojima i ona Ilije Jakovljevića, Ervina Milera i Milka Rifera“, rekao je Goldštajn i naveo da mu je Miler naveo da je proboj mogao da preživi samo logoraš.

On je podsjetio i da je njegov profesor Mirjana Gros, kada je nakon dugo vremena progovorila o svom logoraškom iskustvu, rekla da je svako jutro snažila volju govoreći sebi: „Možeš da preživiš do večeras“, a tako je uspjela da spase i majku, prenosi „Sputnjik“.

Izdavač Seid Serdarević ocijenio je da je Goldštajn svojom monografijom jasno odgovorio na revizionizam koji je o Jasenovcu u javnom prostoru prisutan od 2012. godine.

Politički analitičar, komentator i publicista Vuk Perišić poručio je da sa revizionizmom treba polemisati jer se ne može izbjeći i jer je to civilizacijski problem, te naglasio da je jasenovački logor smrti „krvava fusnota nacističke okupacije Evrope“.

Perišić je ukazao da je veoma važno razumjeti uzročne veze dvije epizode u Goldštanovoj knjizi – onu o dječacima dobi od oko deset godina kojima su ustaše sašile male uniforme i koji su u njima morali da učestvuju u mučenjima i zlostavljanjima logoraša i onu u kojoj uhapšenim hrvatskim intelektualcima, koje nisu fizički zlostavljali, daju da čitaju isključivo „Ognjišta“ Mile Budaka.

Recenzent Goran Hutinec ocijenio je da je Goldštajnova monografija „dobar pokazatelj kako se brojkama može vratiti ljudsko lice“ i naglasio da je za njega još važnije što ova knjiga uspijeva da osvijetli prazninu koja je ostala iza žrtava.

Izvor: SRNA


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top