Godišnjica stradanja Srba sa Ravnih Kotara 1993. u akciji „Maslenica“

Datum objave: nedelja, januar 22, 2017
Veličina slova: A- A+

Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK).

Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je RSK, godinu dana ranije, stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je, dvije godine ranije, i sama primljena.

Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina

U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik, i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruča. U ovoj agresiji najviše su  stradala tri srpska sela: Islam Grčki, Kašić i Smoković,  kao i  etnički mješovita sela: Murvica, Crno, Zemunik Gornji, Poljica i Islam Latinski. Srbi iz pomenutih sela  su pobijeni, prognani ili odvedeni u zatvore i logore.

Njihova bogata imanja su opljačkana, opustošena i uništena, a kulturni spomenici, groblja i crkve devastirani, oskrnavljeni ili porušeni, među kojima i Dvori Janković Stojana  u Islamu Grčkom sa crkvicom sv. Georgija (osveštana 1675), u kojoj je sahranjen poznati književnik Vladan Desnica i crkava sv. Georgija (osv. 1567) u Smokoviću i sv. Ilije (osv. 1872) u Kašiću.

U ovoj agresiji na srpskoj strani poginulo je 348 vojnika i civila, među kojima 35 žena i troje djece starosti do 12 godina. Osam lica se još uvijek vodi na listi nestalih. U zbjegovima je umrlo još 165 lica, uglavnom starije populacije. Iz gore pomenutih ravnokotarskih sela protjerano je više od deset hiljada Srba, koji su se raselili širom svijeta.

Jedan od težih zločina, već prvog dana agresije, desio se na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice UNPROFOR-a, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije “Alfe”, mučki, iz zasjede, ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine (SVK) s područja Gračaca, među kojima i dvadesetšestogodišnju bolničarku Dušanku Gaćeša.

Ovaj masakr počinili su pripadnici V voda iz sastava “Alfe”, kojim je komandovao Milijan Brkić zvani Vaso, aktuelni zamjenik predsjednika  HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog Sabora.

Operaciju “Maslenica” su planirali i izveli Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, uz znanje i odobrenje Franje Tuđmana, tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta oružanih snaga RH, koji su već tada bili ili su naknadno  unapređani u činove generala. U vrijeme ove agresije načelnik artiljerije sektora „Velebit“ bio je kosovski Albanac, do ’91 oficir JNA, Agim Čeku (od 1999. na Kosovu obavljao dužnosti komadanta OVK i Kosovskog zaštitnog korpusa, predsjednika vlade i ministra snaga bezbednosti),  od čijih granata je, uslijed neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac, najviše i stradalo civila.

Od jedne takve granate ubijene su izbjeglice iz Zadra: Milenko Gagić (46) i njegova djeca Milan (7) i Milena (5), dok mu je supruga  Branka (34) zadobila teške tjelesne povrede. Granata ih je zatekla na spavanju u iznajmljenoj kući u selu Buković kod Benkovca.

Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN-a i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, do sada, ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima, niko nije procesuiran za zločine nad Srbima počinjene u ovoj akciji.

Prema službenom popisu stanovništva u RH iz 1991. godine u Kašiću je živjelo ukupno 765 žitelja, od toga 757 (99%) Srba, u Smokoviću 1.029, od toga 989 (96%) Srba i Islamu Grčkom 1.139, od toga 991 (87%) Srbin. Dvadeset godina kasnije, prema popisu stanovništva u RH iz 2011. godine, u pomenutim selima je živjelo ukupno žitelja i to: u Kašiću 63, u Smokoviću 110 i u Islamu Grčkom 150, bez oznake nacionalne pripadnosti.

Izvor: VERITAS

Vezane vijesti:

Punoletstvo jednog zločina – sećanje na stradanje Srba u akciji „Maslenica“

Čedomir Antić: Dužni smo da pamtimo Srpsku Krajinu


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top