Đakovo: Komemoracija žrtvama holokausta i počast Stjepanu Kolbu

Datum objave: nedelja, jun 4, 2017
Veličina slova: A- A+

Da se ne ponovi – glavna je poruka s komemoracije za žrtve holokausta, održane u nedjelju na Jevrejskom groblju u Đakovu za žrtve nekadašnjeg sabirnog logora za Jevreje koji je u ovome gradu radio od 1941. do 1942. godine.

U znak zahvalnosti hrabrom grobaru, lani je Kolbu otkrivena spomen-ploča na Židovskom groblju u Đakovu Foto: Univerzal, Đakovo
U znak zahvalnosti hrabrom grobaru, lani je Kolbu
otkrivena spomen-ploča na Jevrejskom groblju u
Đakovu Foto: Univerzal, Đakovo

Kroz logor je prošlo oko 2000 Jevreja, mahom žena i djece iz BiH, a više od 500 ih je tu skončalo. Dobrom dijelu logoraša logor u Đakovu bio je privremena stanica do Jasenovca ili Auschwitza. Zahvaljujući tadašnjem đakovačkom grobaru Stjepanu Kolbu, imena žrtava logora su popisana, kao i drugi podaci poput godine i mjesta rođenja, pa je đakovačko Jevrejsko groblje jedinstveno u Europi po obilježenim grobovima žrtava holokausta. U znak zahvalnosti hrabrom grobaru, lani je Kolbu otkrivena spomen-ploča na Jevrejskom groblju u Đakovu.

Ovo je jedinstveno groblje zbog jednoga čovjeka koji je sačuvao sva imena i zbog kojeg se zna ko je gdje sahranjen, rekao je Željko Beissmann, predsjednik Jevrejske opštine Osijek koja je organizator komemoracije.

I ove godine komemoraciji su, osim malobrojnih preživjelih logoraša đakovačkog logora, prisustvovali i predstavnici jevrejskih opština iz Hrvatske, Srbije i BiH, a prvi put i jedna manja skupina iz Izraela. Počast žrtvama odali su i predstavnici Grada Đakova te Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Prisutnima se obratio i predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Hrvatske dr. Ognjen Kraus istaknuvši hrabrost tadašnjega đakovačkog grobara Stjepana Kolba koji je svojim jedinstvenim činom, odnosno popisom svih sahranjenih žrtava, s porodicom, mogao postati žrtva ustaškog terora.

Ironijom sudbine, Stjepan Kolb je po završetku Drugoga svjetskog rata, 1945., i sam završio u logorima, ali sada u onim za folksdojčere. Prvo u Krndiji, potom u Valpovu, a na kraju i u Sarvašu pokraj Osijeka. Umro je 22. novembra 1945. godine, ubrzo nakon puštanja na slobodu i nakon što je, kako je njegova unuka Branka Bukovac lani ispričala medijima, na kotarskom sudu dao izjavu o stradanju Jevreja u đakovačkom logoru.

(forum.tm/Hina)

Izvor: forum.tm

Vezane vijesti:

Ko kroz Jasenovac nije prošao, taj se ne zna Bogu molit`!

Priča o praštanju Srbina kome je ustaša pobio čitavu porodicu




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top