Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (4)

Datum objave: utorak, avgust 28, 2018
Objavljeno u Kompleks Jadovno
Veličina slova: A- A+
Dušan J. Bastašić
Dušan J. Bastašić

Nakon nedavnih uvredljivih napisa o djelima akademika Vasilija Krestića, Veljko Đurić Mišina se u sličnom maniru ustremio i na rezultate rada nedavno preminulog dr Đure Zatezala.

Piše: Dušan J. Bastašić

Veljko Đurić Mišina se nedavno oglasio prilogom pod bombastičnim naslovom: „Ko i kako (zlo)upotrebljava veliku srpsku tragediju“.
Za očekivati je bilo da će pod tim naslovom, direktor Muzeja žrtava genocida „raspaliti“ po onima koji zdušno rade na nestanku ustanove na čijem je čelu, ali to se još nije desilo.
Naime, danom stupanja na snagu zakona o „Ustanovi Spomen Žrtve na Sajmištu“, prestaće da postoji Muzej žrtava genocida u Beogradu.

Mada je ovaj zakon trenutno u fazi nacrta, ne sumnjam da će njegov član 21. kojim se definiše prestanak važenja Zakona o osnivanju Muzeja žrtava genocida biti usvojen.

Mada je sa cijelim procesom dobro upoznat pošto prisustvuje sjednicama komisije koja se time bavi, Mišina se na tu temu ne oglašava prihvatajući zavjet ćutnje o ozakonjenju „genocidne zamke“ srpskom narodu, kako je to lijepo formulisao i predvidio pokojni Milan Bulajić još 2005. godine.

Čitajući tekst ispod naslova koji obećava mnogo, u prvi mah sam pomislio da je glavna tema (zaista suvišno) razobličavanje jednog očigledno falsifikovanog popisa žrtava gospićke grupe logora.

Prevario sam se, jer se ispostavilo da je cijeli prilog u funkciji osporavanja broja od ne manje od 40.123 žrtve kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag do koga je svojim dugogodišnjim radom došao, sada već pokojni dr Đuro Zatezalo.

Da je Mišina to učinio prije godinu ili više dana dok je vrijedni dr Zatezalo još bio živ, to bi se i moglo razumjeti i oprostiti ali danas to predstavlja nedostatak elementarnog intelektualnog poštenja a onda i onog ljudskog.

Navodeći da je Zatezalo u svojoj dvotomnoj studiji ispisao nešto više od 10.000 imena stradalnika, naglašava da autor za tvrdnju o broju žrtava od 40.000, nije naveo nikakve izvore.

Ovime je direktor Muzeja prevazišao i svog zaposlenog, dr Dragana Cvetkovića koji je u Zagrebu 2013. godine, za srpski „tjednik“ Novosti  izjavio da je gospićka grupa logora (Gospić, Pag, Jadovno) u svega dva i po mjeseca postala mjesto stradanja između 16.000 i 17.000 ljudi.

Ovim devalviranjem rada dr Đure Zatezala, Veljko Đurić Mišina je stao uz bok hrvatskom istoričaru Zvonimiru Despotu koji je još 2010. godine pisao o „Mitomaniji dr Đure Zatezala“.

Ne želim nagađati o razlozima ovakvih Mišininih postupaka niti braniti rezultate rada pokojnog dr Đure Zatezala jer je njegova zaostavština najvjerodostojnija odbrana od onih koji su se ostrvili na njega danas kada je njegov glas utihnuo.

Podsjetiću samo kako je današnji predsjednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, 2010. godine u Banjaluci potvrdno klimao glavom kada je dr Zatezalo govorio upravo o izvorima za utvrđeni broj žrtava. (vidi ovdje na 07:55) a navodim i video zapis gdje je dr Zatezalo govorio na tu temu.

Na internet sajtu Muzeja žrtava genocida i uopšte u javnom prostoru, ne može se naći gotovo ništa od onoga što bi ta ustanova trebala raditi vezano za stradanje Srba na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, tog prvog likvidacionog centra Nezavisne Države Hrvatske.

U isto vrijeme, sve ono što potomci i poštovaoci žrtava tog kompleksa logora rade na objelodanjivanju istine o stradanju, obilježavanju godišnjica stradanja i hristijanizaciji tih mjesta a o čemu su najgledaniji i najposjećeniji mediji u Srbiji   i Srpskoj izvještavali, za direktora Muzeja žrtava genocida i predsjednika Upravnog odbora te ustanove, kao da je potpuno nevidljivo i nevažno pa na sajtu Muzeja o tome nema ni slova.

Ovakvo činjenje i nečinjenje čelnika jedine srpske javne ustanove u čijoj je kompetenciji tema genocida nad Srbima, nije ništa drugo nego zločinjenje prema žrtvama i njihovim potomcima.

Nastaviće se…

Autor je predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“

Vezane vijesti:

Umro je dr Đuro Zatezalo

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (1)

O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (2)

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (3)

Umeljić: Zašto se niti ne dotičete trećeg velikog genocida u senci 2. svetskog rata, Srbocida hrvatske države 1941-1945?

Pismo Episkopu slavonskom Jovanu Ćulibrku povodom Dana sjećanja na Jadovno 1941.

Pismo Episkopu Jovanu Ćulibrku


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

2 komentara za Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (4)

  1. Zatezalo je napisao:

    Veljko Đurić ni mrtvog Zatezala ne ostavlja na miru.

  2. Jovandjelje po Misini je napisao:

    Gospodine Bastasicu, primite moje duboko klanjanje za sve sto radite i pisete. Savetujem Vam da ovaj feljton objavite u nekoj knjizi ili kao separat, kako bi trajno ostali u bibliotekama tragovi o ljudima i institucijama. Lela.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top