fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Bajićev „Mauthauzen“: Da se zlo nikad ne zaboravi

Izložba slika iz ciklusa „Mauthauzen 106621“ Miloša Bajića u Galeriji DOMA JNA. Radovi koje je čuveni slikar napravio kao logoraš posle pola veka opet u javnosti

Kornelije Kovač u ponedeljak posetio izložbu Foto V Danilov
Kornelije Kovač u ponedeljak posetio izložbu Foto V Danilov

U galeriji Doma Vojske Srbije otvorena je izložba slika iz ciklusa velikog formata „Mauthauzen 106621“ Miloša Bajića (1915-1995), koja je pre tačno pola veka, u tom istom prostoru, tadašnjoj Galeriji Doma JNA, premijerno predstavljena javnosti.

Reč je o izabranim delima našeg čuvenog slikara i profesora, zarobljenika zloglasnog koncentracionog logora, a te 1967. Beograd je prvi put imao priliku da vidi 15 autentičnih crteža nastalih u vreme njegovog zatočeništva. Pod simboličnim nazivom „Između kamenoloma i krematorijuma“, 14 slika Miloša Bajića i četiri crteža i danas svedoče o velikoj golgoti i stradanju, a publikacija koja prati izložbu svojevrsni je reprint izdanja iz 1975, uz dodatak izabranih crteža iz zatočeništva dospelih do autora posle oslobođenja.

Kulturni događaj posvećen izuzetnom umetničkom stvaraocu, začetniku modernizma u srpskom posleratnom slikarstvu, upriličilo je i premijerno prikazivanje dela dugometražnog dokumentarca njegovog sina, reditelja Darka Bajića, „Mauthauzen 106621“. Na ovom filmu, koji je još u fazi rada, kako je izjavio, počeo je da radi pre gotovo pola veka. Inicijativom porodice Miloša Bajića, prošle godine započela je i realizacija internacionalnog projekta „Mauthauzen“, koji osim dokumentarnog filma o stradanju ljudi u logorima tokom Drugog svetskog rata sadrži i deo posvećen obeležavanju pola veka od premijernog prikazivanja izložbe Miloša Bajića „Mauthauzen 106621“.

– Strahote ovog logora video sam samo na crtežima i slikama, jer moj otac o tome nije hteo da govori. Iz njegovih dela pokušao sam da razumem kako je uopšte uspeo da ih preživi. Mislim da su ga te linije, ti crteži, kojih je krišom nacrtao preko 150, i koji su obeležili čitav njegov opus, održali u životu. Oni su sačuvani zahvaljujući prijateljima mog oca, logorašima koji su ispraznili jednu bocu protivpožarnog aparata, i tu skrivali crteže i sva bitna dokumenta koja su želeli da sačuvaju – izjavio je Bajić.

Miloš Bajić uhapšen je u Beogradu 1943. kao ilegalac, posle logora na Banjici prebačen je u Mauthauzen, gde je nosio broj 106621. Strašne zločine, smrt, i svoju sopstvenu dramu, zabeležio je kroz crteže. Oni su do danas ostali, kako je sam Miloš Bajić zapisao, trajni dokument o vremenu posrnuća ljudskosti, milosrđa i samilosti.

Po rečima Darka Bajića, on je prve materijale za ovaj dokumentarac snimio kao dvadesetogodišnji amater, kada je prateći očeve priče prvi put posetio Mauthauzen.

– Glavni razlog nastanka ovog filma je da se zlo ne zaboravi, jer živimo u vremenu pravdanja zločina, širenja nacionalnih mržnji i krajnje desnice, kako u našem okruženju, tako i širom Evrope – istakao je Bajić.

Izložba je otvorena do 27. novembra.

MANIPULACIJE ISTORIJOM

– Dokumentarac „Mauthauzen 106621“ nije samo intimna priča. Ljudi su skloni zaboravu, a istorija se često svodi samo na broj žrtava. Pominju se milioni ili stotine hiljada stradalih, kao da su oni roba koja je negde iskorišćena i prodata. Ljudske sudbine postali su brojevi, slični onima koje su nosili logoraši – istakao je Darko Bajić.

Autor: R. R.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Bajićev „Mauthauzen“

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: