Povodom Komemoracije u Jasenovcu - pismo Julije Koš veleposlanicima u Zagrebu - 14.04.2011., četvrtak

Vaša Ekselencijo,

U nedjelju 17. travnja 2011. održat će se službena komemoracija ispred muzeja u Spomen-području Jasenovac. Molim Vas da u vezi s tim događajem obratite pozornost na činjenicu da stalni izložbeni postav u tom muzeju posjetiteljima nudi lažnu, revizionističku sliku nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac, koji je bio na istome mjestu.
Osnovni problem postava, kako je 26. ožujka 2009. ustanovila Specijalna komisija Židovske općine Zagreb, jest u zamagljenom prikazivanju povijesne istine o zločinima koji su u Jasenovcu počinjeni, što se očituje u sustavnom izbjegavanju jasnoga prikazivanja temeljnih informacija o ustaškom režimu kao organizatoru i provoditelju zločina, uključujući sustav rasnih zakona koji su ustaše proglasili protiv triju etničkih skupina – Srba, Židova i Roma – na temelju kojih su počinili masovno etničko čišćenje tih skupina. Istodobno, muzejska izložba organizatore i provoditelje zločina prikazuje neutralno i čak s poštovanjem. Ravnateljica Spomen-područja, N. Jovičić, priznala je spomenutoj komisiji da stalni postav ne prikazuje osnovne činjenice o počinjenome zločinu, te da zbog toga muzej svakome posjetitelju pruža vođenje uz višesatno predavanje o temeljnim činjenicama – opravdano je posumnjati u kvalitetu i te poduke, a i upitati se: čemu takav muzej onda uopće postoji?
Više stručnjaka, neki mediji i različite druge zainteresirane strane uputili su muzeju vrlo oštre kritike, između ostalih to su predsjednici hrvatske, bosanske i srpske židovske zajednice. Predsjednik židovske zajednice u Srbiji, A. Nećak, uputio je sedmoga srpnja 2007. pisani javni protest ravnateljici muzeja, naglašavajući da stalni postav «pokušava ublažiti i umanjiti zločine koji su tamo počinjeni, što je samo korak od negiranja zločina počinjenih u Jasenovcu.» Hrvatska stručnjakinja L. Benyovsky napisala je da muzej u Jasenovcu ne pruža «priču koju treba ispričati: priču o zločinu». Nedavno je hrvatska znanstvenica s bečkog sveučilišta, dr. Ljiljana Radonić, objavila svoju kritiku muzeja u Jasenovcu, naglašavajući, između ostaloga, da postav «ignorira sva saznanja teorije antisemitizma», te kao jedini komentar na konkretne ustaške antisemitske mjere prikazuje «prijeratne arhitektonske uspjehe židovskih arhitekata u Zagrebu i Hrvatskoj». Ona u svojoj doktorskoj disertaciji, te 16. listopada 2010. u Novome listu ističe: «Neophodno je potrebno, nakon revizionizma prema politici prošlosti u devedesetima i relativiziranja zločina NDH, kritički se [u muzejskom postavu] baviti vlastitom odgovornošću i konkretnim počiniteljima...»
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović je, kada me je primio 14. listopada 2010., ovoj temi posvetio veliku pozornost i izrazio zabrinutost, a iz njegovoga Ureda mi je 14. ožujka 2011. potvrđeno da o tome Predsjednik s «mnogobrojnim osobama uključenima u tu problematiku razgovara tijekom svojih susreta i primanja». Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić je na samoj svečanosti otvorenja muzejskoga postava javno posumnjao hoće li na temelju njega «mladima biti jasno što se tu stvarno dogodilo».
Unatoč ovim i drugim snažnim kritikama tijekom proteklih pet godina, mjerodavni visoki državni dužnosnici Republike Hrvatske još uvijek, aktivno ili pasivno, odbijaju ikakve promjene muzejskog postava.
Kao bivša članica Upravnog vijeća Spomen-područja Jasenovac, molim Vas da uložite sav mogući napor kako bi se navedeno ispravilo. Osobito Vas molim da sa svoga službenog položaja utječete na hrvatsku Vladu, kako bi djelovala u tom smjeru.

S poštovanjem,
mr. sc. Julija Koš

Izvor:
Margelov institut