Na Jadovnu 26. juna 2011. - Parastos žrtvama i obilježavanje dana sjećanja na Jadovno
JADOVNO, 26. JUNA (SRNA) - Predsjednik Udruženja "Jadovno 1941" iz
Banjaluke Dušan Bastašić izjavio je danas da je u Hrvatskoj na djelu otvoreno
prikrivanje zločina počinjenih na području nekadašnjeg kompleksa ustaških
logora Gospić iz 1941. godine, gdje je za samo 132 dana pobijeno ne manje od 40
123 žrtve, od čega je 38 010 Srba.
"Ne ulazeći u to da li je Republika Hrvatska pravni sljedbenik Nezavisne
države Hrvatske /NDH/, neporecivo je da se na njenoj teritoriji nalaze mjesta
masovnog zločina, da su žrtve zločina neekshumirane, neidentifikovane i
nesahranjene, a da je zanemarivo mali broj zločinaca imenovan ili
procesuiran", rekao je Bastašić.
U obraćanju kod Šaranove jame u Jadovnom, gdje je danas služen parastos
žrtvama ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana
sjećanja na ovaj logor i sedam decenija od stradanja, Bastašić je rekao da je
zaprepašćujujuće to što se ignoriše insistiranje srpskih i jevrejskih
organizacija na zakonom propisanom odnosu prema mjestu i žrtvama zločina.
"Šta više, mjesta masovnih zločina, neka od njih čak registrovana
Spomenička mjesta, godinama se vješto prikrivaju i prepuštaju zubu vremena i
prirodnim procesima propadanja. Na području Spomeničkog mjesta logora Slana na
ostrvu Pagu na kojem su italijanski vojnici septembra 1941. ekshumirali,
spalili i u kamenjar sahranili pepeo 793 tijela žrtava, među njima tijela 293
žene i 91 djeteta od pet do 14 godina starosti, turisti uživaju u suncu i moru,
ne znajući šta se na tom mjestu dogodilo", rekao je Bastašić.
On je podsjetio da je jedna Spomen ploča, koja je svjedočila o mučeničkoj smrti
ne manje od 8 020 žrtava pobijenih na i oko rta Slana, nestala dva dana nakon
što je prošle godine obnovljena, da počinioci nisu pronađeni, kao i da ploča
nije obnovljena.
"Uporno se izbjegavaju komemoracije na registrovanom Spomeničkom mjestu
logora Jadovno, oko četiri kilometra daleko odavde. U proteklom ratu porušeno
je ovdje i ono malo spomenika podignutih do
1991. godine. Da se devedesetih godina dogodio, kako kažu, pravedan nastavak
antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata, da li bi ovi spomenici bili
rušeni?", zapitao je Bastašić.
On je istakao da danas na cijelom području nekadašnjeg kompleksa ustaških
logora Gospić, osim Spomen ploče kod Šaranove jame, obnovljene prošle godine, i
danas otkrivenog obnovljenog spomenika, nema nikakvog drugog spomena da se tu
ljeta 1941. dogovorio stravičan zločin.
"Kako drugačije tumačiti ovakav odnos nego kao otvoreno prikrivanje
zločina? Legitimno je pravo nas potomaka žrtava da tražimo od vlasti Hrvatske
dostojan i zakonom predviđen odnos prema mjestima zločina i žrtvama zločina,
članovima naših porodica", istakao je Bastašić i poručio da nema mjesta
govoru o međusobnom pomirenju, a posebno o razvijanju prijateljskih odnosa, sve
dok je taj odnos takav kakav je u današnje vrijeme.
Govoreći o zločinima na području kompleksa ustaških logora Gospić iz 1941.
godine, Bastašić je podsjetio da su rezultati dugogodišnjeg istraživanja
profesora doktora Đure Zatezala pokazala da je na tom području u samo 132 dana
pobijeno ne manje od 40 123 žrtve, od čega 38 010 Srba, 1 998 Jevreja, 88
Hrvata, 11 Slovenaca, devet
muslimana, dva Mađara, dva Čeha i po jedan Rus, Rom i Crnogorac, među kojima 73
sveštena lica Srpske pravoslavne crkve.
"Podsjetiću da se nalazimo pored Šaranove jame, jedne od 33 registrovane
bezdane jame Velebita i velebitskog podgorja u koje su ustaše 1941. godine
bacale još žive ili polužive žrtve. Pred te kraške bezdane i usjeke, dugim
pješačenjem i batinama izmrcvarene žrtve, dovođene su ruku vezanih žicom,
poređane u dvorede. Prvu dvojicu ili četvoricu ustaše bi udarile čekićem ili
maljem u glavu i survali u jamu, a oni bi svojim tijelima povlačili za sobom
ostale nesrećnike", ispričao je Bastašić.
On je dodao da bi se u to strašno vrijeme danima iz jama čulo ječanje i
zapomaganje, da je samo nekolicina uspjela da se izvuče živa iz bezdana, a da
su kraške jame samo jedan dio nekadašnjeg likvidacionog centra, kompleksa
ustaških logora čiji je centar bio u tadašnjoj kaznionici Okružnog suda u
Gospiću - "Gerihtu".
"Pored 'Gerihta', kompleks su činili sabiralište na željezničkoj stanici,
logor Maksimovića štale, takozvana Ovčara, logor Stupačinovo kod Baških
oštarija, logor za Srbe i Jevreje u uvali Slana na ostrvu Pagu i logor za žene
i djecu u mjestu Metajna na Pagu, koji je bio prvi logor za žene i djecu u
Drugom svjetskom ratu", rekao je
Bastašić.
On je podsjetio da su u moru podvelebitskog kanala i Paških vrata žrtve ubijane
tako što im je žicom vezan kamen oko vrata, nakon čega su ih krvnici udarili
nogom u vrat ili grudi, te rasporili stomak da tijelo ne bi isplivalo i
sunovratili ih u plavu grobnicu.
"Ljudi pobijeni ovdje 1941. nisu žrtve antifašističke borbe. Oni su
pokupljeni sa svojih vijekovnih ognjišta, mučeni i pobijeni samo zato što su
bili pravoslavni Srbi, Jevreji ili za NDH neprihvatljivi elementi",
istakao je Bastašić.
Kod Šaranove jame u Jadovnom, u Hrvatskoj, danas je služen parastos žrtvama
ustaškog logora smrti Jadovno i održan skup povodom obilježavanja Dana sjećanja
na ovaj logor i sedam decenija od stradanja. Parastosu žrtvama ustaških logora
Jadovno - Gospić, u ime predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prisustvovao
je šef kabineta Draško Milinović.
Organizatori okupljanja su Odbor za Jadovno Gornjokarlovačke eparhije Srpske
pravoslavne crkve, Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, Udruženje građana
"Jadovno 1941. Banjaluka" i Koordinacija jevrejskih
opština Hrvatske.
/kraj/sak
Izvor: 