EVROPSKI FONDOVI ZA FALSIFIKOVANJE HRVATSKE ISTORIJE

Eshumirani leševi dviju djevojčica iz masovne grobnice

Ћирилица

RIM, 24. NOVEMBRA /SRNA/ - Italijanska javnost veoma je neprijatno iznenađena tvrdnjom Hrvatske da je italijanski radni logor "Kampor" na ostrvu Rabu bio najgori u regionu, kao da nisu postojali ustaški logori smrti, u kojima je na najmonstruzniji način usmrćeno više stotina hiljada Srba, Jevreja i Roma, piše list "Sekolo d`Italia".
"Kako nazvati ustaški logor smrti `Jastrebarsko` ili, pak, `Jasenovac`, gdje je usmrćeno više od 800 000 Srba, Jevreja i Roma. Šta reći za `fojbe` - kraške jame u koje su Titovi `osvetnici` bacili na hiljade dalmatinskih civila, `krivih` što su rođeni Italijani", pita ovaj list.
List ističe da o tim logorima u Hrvatskoj nema ni riječi, ni nagovještaja, ni pomena. "Svi oni su blizu `Kampora`, ali daleko od očiju javnosti i predaleko od hrvatske savjesti", zaključuje list.
"Sekolo d`Italia" podsjeća da je nedavno bivši italijanski radni logor `Kampor` izabran za mjesto budućeg najvažnijeg hrvatskog memorijalnog i edukacionog centra posvećenog sjećanju na žrtve koncentracionih logora, te za "simbol" svih logora koji su tokom Drugog svjetskog rata postojali širom regiona.
"Projekat finansiraju evropski fondovi, a cilj je izgradnja jedne vrste `istorijskog hrama`, mjesta komemoracije žrtava koncentracionih logora u regionu i podsjećanja na događaje vezane za fašističku Italiju, koja je odricanjem od Dalmacije obeštetila Hrvate za ogromnu patnju koju im je nanijela", navodi list.
Partneri u projektu su Udruženje antifašista "Rab", Matica Hrvatska - ogranak Rab, Savez udruženja boraca za vrijednosti NOB-a Slovenije, SUBNOR Hrvatske, Udruženje za mir i ljudska prava iz Italije, Jevrejska zajednica u Hrvatskoj, Italijanska unija "Rijeka" i drugi.
Kampor je mjesto na ostrvu Rabu u kome je od juna 1942. pa sve do septembra 1943. bio italijanski radni logor za počinioce teških krivičnih djela protiv italijanskih vlasti.
"Kampor nije bio ni koncentracioni logor, ni logor smrti. Niko tamo nije strijeljan, niti ubijen. Logoraši su mahom bili Slovenci i Hrvati. Nažalost, od teških uslova života, u logoru je umrlo više od 4 000 logoraša. To je podatak iz starijih hrvatskih izvora, dok italijanski izvori i noviji hrvatski izvori navode daleko manju cifru - od oko 1 200 umrlih", piše italijanski list.
U tekstu, čiji je autor ugledna novinarka Mila Mihajlović, navodi se da je ispravno da se nekadašnji italijanski radni logor obilježi, da se za njega zna, kao i da je to urađeno još prije 58 godina.
"Sekolo d` Italia" podsjeća na nedavnu izjavu za Srnu predsjednika Udruženja "Jadovno 1941" Dušana Bastašića da je hrvatska tvrdnja da je Kampor bio najzloglasniji fašistički logor u regionu, sa najvišom stopom smrtnosti, "prešla granicu elementarne pristojnosti".
U tekstu se naglašava da ustaški logori nisu bili radni, a ni koncentracioni - bili su to logori smrti, kako ih je u nedavnom novinskom intervjuu definisao i sam bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
"Ispravno je zaštititi od zaborava svako mjesto ljudske patnje. Ali čak tri ustaška logora smrti na ostrvu Pagu, u osunčanoj Metajni i Slanoj, još nisu obilježeni", navodi list.
List ističe da hrvatske turističke agencije širom svijeta pozivaju turiste da provedu odmor na nezaboravnim obalama Paga. Turisti dolaze i ne znaju da je tu baš italijanska vojska silom zatvorila ustaški logor smrti i zatekla, detaljno bilježeći i dokumentujući i fotografijama, 793 tijela od kojih 94 djece mlađe od 14 godina.
"Stoga, prst upirati na Italijane, okupatore i fašiste, kao na monstruozne ubice, velika je greška i laž. Monstrumi su bili drugi. Baš ti Italijani zatvorili su na Pagu ustaške logore smrti, dostojno sahranili tijela ubijenih, dokumentovali počinjeni zločin i spasili preživjele", zaključuje "Sekolo d`Italia".
Namjena novog hrvatskog memorijalnog centra na Rabu, kako piše u projektu, jeste da postane mjesto gdje će se "vaspitavati i prepoznavati čovjek" i da će to biti "važan korak za italijansko suočavanje sa vlastitom prošlošću".
"Pozivati se na Rab i na bivši italijanski radni logor radi suočavanja Italije i Italijana sa svojom `sramnom` prošlošću loš je izbor. Pravo mjesto za suočavanje Italijana sa svojom prošlošću jeste, prije svega, na Pagu, a mogao bi to da bude i kompleks ustaških logora `Jadovno` ili `Gospić` - svuda gdje su Italijani avgusta 1941. godine napokon uspjeli da zaustave ustaški masakr i od dželata otrgnu više od 2 000 zatočenika, uglavnom žena i djece", naglašava list.
Bili Italijani fašisti ili ne, kako se navodi, oni su bili ljudi i to treba zapisati velikim slovima.
"Sram i ljaga prošlosti očigledno padaju na druge, posebno na one koji neće da vide što svi vide i uporno odbijaju vlastitu istorijsku odgovornost. Hrvatska, po ko zna koji put, pokušava da sakrije i falsifikuje istorijske činenice, i to nije ništa novo. Samo što je sada promijenila metod i pokrila se evropskim plaštom", konstatuje "Sekolo d`Italia".
List pita da li je Evropska komisija, koja je odobrila i finansira ovaj hrvatski projekat, žrtva obmane i manipulacije?
"U suprotnom, nameće se pitanje: šta nam to poručuje antifašistička Evropa? Da treba da zaboravimo Basovicu, jamu u koju su Titovi partizani za samo četiri dana, od 3. do 7. maja 1945. godine - dakle poslije završetka rata - bacili najmanje 2 000 italijanskih civila", navodi ovaj list.   
 
Priredio: Darko TERZIĆ

 

 

Faksimil priloga u listu SECOLO D`ITALIA sa prevodom na srpski jezik


Извор: срна

 

 

Везане вијести: